Helsinški komitet pozdravio hapšenje Ratka Mladića
Helsinški komitet pozdravio hapšenje Ratka Mladića
Vašington - Rukovodstvo Helsinškog komiteta pozdravilo je hapšenje Ratka Mladića, vojnog lider Bosanskih Srba optuženog pred Međunarodnim Krivičnim Sudom za bivšu Jugolaviju za genocid i druge ratne zločine tokom sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Mladić je bio u bjekstvu od 1995. godine.
„Nakon što sam bio u Srebrenici i susreo se sa majkama mnogih ubijenih tokom genocida, moje misli i molitve su danas sa njima," izjavio je Predsjedavajući Helsinškog komiteta Kris Smit (Chris Smith).
„Avako ko je preživio zvjerstva koja su aranžirale snage Ratka Mladića u Bosni - a posebno oni koji su izgubili članove obitelji i prijatelja kao žrtve Mladićeve svireposti - je dugo čekao njegovo hapšenje i izlazak pred lice pravde. Ja se iskreno nadam da će oni osjetiti da se pravdi udovoljava kada Mladić bude konačno polagao račune.", poručio je Smit.
„Veoma mi je drago čuti da su srbijanske vlasti uhapsile Ratka Mladića.", prokomentarisao je dopredsjedavajući Helsinškog komiteta senator Benjamin L. Cardin. „Trebalo je dosta vremena i pritiska kako bi se prevazišle brojne postavljene prepreke koje su se nalazile na putu do njegova hapšenja. Podsjećam predsjednika Srbije Borisa Tadića da je Goran Hadžić još uvijek u bjekstvu te da mora biti pronađen kako bi se dobila jasna slika Tadićeve predanosti da se Miloševićeva era ostavi iza leđa Srbije, i u tome ima moju punu podršku. Ovo je dobar dan za Srbiju, Bosnu kao i sve druge države u regionu.", poručio je Cardin.
Helsinški komitet SAD-a je bio među prvi koji su ulagali međunarodne napore kako bi se odlučno odgovorilo na dešavanja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini tokom 1992-95. godine, uključujući i pozive za ukidanje embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu kao i uspostavu međunarodnog suda u Hagu. Putem javnih rasprava, dopisa, zakonodavnih napora, bilateralnih susreta, posjeta i druženja parlamentaraca iz cijele Europe, Helsinški komitet je u kontinuitetu i konzistentno vršio pritisak na sve države iz regiona kako bi u potpunosti sarađivale sa Međunarodnim Krivičnim Sudom za bivšu Jugoslaviju, koji se nalazi u Hagu.
U julu 2007. godine, predsjedavajućem Helsinškog komiteta Kristoferu H. Smitu (Christopher H. Smith), koji je 1995. godine predsjedavao javnoj raspravi posvećenoj genocidu u Srebrenici i autor rezolucije 199 iz 2005. godine, kojom je službeno masakr u Srebrenici priznat kao genocid, je dodijeljeno priznanje „Srebrenica 1995" od strane udruženja „Majke Srebrenice" kao zahvalnica za doprinos u borbi protiv genocida u svijetu.
Reakcija senator Boba Dola
„Današnje hapšenje Ratka Mladića, kasapina sa Balkana, je već odavno zakašnjelo. Uvjeren sam da će Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu odmah pokrenuti proces protiv njega", poručio je jučer senator Bob Dol (Bob Dole).
„Iako su Srbijanske vlasti dozvolile Mladiću da se ovako dugo krije u njihovoj zemlji, ovo je važan korak koji će omogućiti Srbiji i njenom narodu, koji je bio potlačen i držan daleko od napretka, da krenu naprijed, u 21. stoljeće i okoriste se od integracije u Evropu.", dodao je senator Dol.
„Sa svoje strane, Sjedinjene Američke Države bi trebale iskoristiti ovu priliku da poduče političko rukovodstvo kao da vrate jedinstvo u Bosnu i Hercegovinu - državu koju su Mladić, Slobodan Milošević i Radovan Karadžić iskomadali kroz genocid. Paralizovana ustavnom krizom, Bosna i Hercegovina nije bila u neizvjesnijoj poziciji još od kraja srbijanske agresije prije 15 godina.", rekao je senator Dol.
„Ono što je danas najvažnije jeste da se sjetimo Mladićevih žrtava - hiljada muškaraca, žena i djece čije je živote on divljački uzeo. Pridružujem se bezbroju drugih širom svijeta u molitvi i nadi da će porodice žrtava naći utjehu u obećanju pravde i pobjedi dobrog nad zlom", rekao je na kraju svoje izjave senator Bob Dol.