Al Jazeera: U središtu medijskog čuda

Piše: Mirnes Kovač

Posjetili smo sjedište najgledanije svjetske medijske kuće koja svoj regionalni centar Al Jazeera Balkan uskoro otvara u glavnom gradu Bosne i Hercegovine...

Tri su stvari koje mi prije svih padaju na um kada se spomene Država Katar. Za vrijeme studija na Fakultetu islamskih nauka bio sam jedan od studenata poratne generacije preko koje je "prošla" temeljita obnova i rekonstrukcija bivše zgrade VIŠT-a. Za to vrijeme smo predavanja slušali i ispite polagali u skromnoj dvokatnici preko puta, u zgradi sa svega četiri predavaone od kojih je jedna bila i dekanat i sala za profesore i studentska služba i sve ostalo. Blagodeti ove rekonstrukcije smo tek iskusili u toku četvrte godine studija: nove predavaone, amfiteatar, prostrani atrij, uredno i lukzusno opremljeni kabineti i sve drugo. Sve to, čime smo se ponosili pred drugim studentima urađeno je zahvaljujući dobroti i razumijevanju mudrog vizionara, emira Hameda bin Halife Alu Thanija, vladara Katara, male poluostrvske države u Perzijskom zaljevu. Njegovo dobročinstvo prema Bosni i Hercegovini se nije samo ogledalo u ovom za mene, lično, dragom ambijentu, već je odmah nekako nakon završetka rekonstrukcije bivše zgrade VIŠT-a i useljenja FIN-a u nove radne prostorije, počela sa izgradnjom i prostrana zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke koja se također gradila donacijom Emira Al Thanija: dvije okosnice islamskog nauka na Balkanu. Od tada mi je ime ovog svjetskog mecene ostalo u srcu: omogućio je tragaocima za znanjem sa ovih prostora mjesta gdje će studirati i istraživati, gdje će čuvati svoju povijest i tradiciju i izučavati svoju budućnost. Druga, meni lično, draga stvar vezana za Katar je činjenica da u njenom glavnom gradu živi i djeluje najistaknutiji islamski alim današnjice šejh Jusuf Karadavi, a treća i najupečatljivija stvar (povezana sa drugom jer se putem nje kroz sedmične programe Šerijat i život muslimanski svijet počeo redovno družiti sa ovim učenjakom) je jednom riječju ALJAZEERA.

Doha, glavni grad Katara

Vizija i sloboda

Svjetsko medijsko čudo prije petnaest godina začeto je i razvijeno upravo u ovom malom arapskom emiratu, državi koja se od svih blisko-istočnih država ponajviše može ponositi svojom vizijom i slobodom koja je na jedan čudan način inkorporirana u okvire apsolutističke vladavine. Upravo je vizija, hrabrost i mudrost njenog vladara emira Al Thanija napravila od Katra ono što ova mala zaljevska zemlja danas jeste: globalni igrač u pravom smislu te riječi.

Do 1995. godine Katar je bio jedan tipični zaljevski emirat, konzervativno vođen, bez ikakve strategije razvoja. Preuzimanjem vlasti i iznuđivanjem abdikacije svog oca emir Hamed je investicioni fond kreiran za osigranje budućih generacija (koji je bio prilično skroman) aktivirao i uložio u pažljivo i strateški osmišljene investicije s ciljem kreiranja bolje infrastrukture, edukacije građana i pokretanje projekata koji obećavaju. Posebno treba naglasiti investicije u energetski sektor, u proizvodnju prirodnog plina koji je uz naftu jedan od najvećih prirodnih resursa. U tom pogledu Katar se orijentirao ka proizvodnji energenta budućnosti, LNG-a (Liquified Natural Gas), tečnog prirodnog plina ili, preciznije, prirodnog gasa pretvorenog u tečno stanje koje mu olakšava transport i dostupnost u regionima gdje plinovodi ne mogu doprijeti ili gdje je njihova izgradnja preskupa. Katar je danas najveći svjetski izvoznik LNG-a i treći u svijetu po izvozu običnog prirodnog gasa. Od priliva i zarade novac je uložen u popravljanje životnog standarda stanovnika i poboljšanje infrastrukuture: izgradnju škola, bolnica, saobraćajnica, aerodroma, turističkih kapaciteta, stvaranje poslovnog okruženja za globalne kompanije, poticanje obrazovanja kroz stipendiranje i ulaganje u znanje. Rezultat ove strategije se pokazao već 2008. godine, kada je Katar prešao magičnu cifru od 100 hiljada dolara bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika (GDP per capita) i od tada drži prvo mjesto u svijetu.

„Old Newsroom" skromna studijska soba iz koje je započela emitovanje Al Jazeera

Globalni svjetski igrač

Katar je osim na ekonomskom planu danas značajan medijator i na nivou međunarodne politike. Važne svjetske inicijative i pregovori se održavaju upravo u Dohi. "Manje zemlje, a visprenije politike nećeš naći,» kazao mi je moj saputnik ambasador Nusret Čančar s kojim sam zajedno doputovao u prijestolnicu Katara i s kojim sam učestvovao na radionici «Balkan: realnosti i izazovi» organiziranoj od strane Al Jazeera Centra za studije, a u povodu najave otvaranja regionalnog balkanskog centra Al Jazeera Balkan u Sarajevu. Ambasador Čančar je inače bio prvi ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru u periodu od 1995. do 2000. godine i tokom ove kratke posjete imao sam privilegiju da od njega dobijem dragocjene informacije i ospervacije o strukturi, historiji i politici države u koju smo stigli. Glavni grad Katara, Devha (Doha je uobičajena engleska transliteracija koja čak dominira i u našem jeziku) na prvi pogled nalikuje nekom mini-Dubaiju, sa raznolikim modernim tornjevima i poslovnim centrima koji dominiraju užim jezgrom grada, u danima naše posjete upravo je bila domaćin Azijskom fudbalskom kupu 2011, a u gradu se već uveliko počelo sa pripremama za Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2022. Katar je prva muslimanska zemlja kojoj je FIFA prošle godine dodijelila organizaciju najvažnijeg svjetskog fudbalskog natjecanja. Hotel Sheraton ili «Zaljevska piramida» kako ga zovu zbog specifičnog izgleda, u kojem smo bili smješteni vrvi od aktivnosti i susreta. U njemu se održavaju sve važnije konferencije i samiti pa i naš radni sastanak. Uporedo se na istom mjestu već odvijaju konferencije o stanju u Tunisu, miru u Darfuru i dr. Udaljen je nekih petnaestak minuta vožnje od aerodroma i svojim isturenim položajem na obali Dohanskog zaljeva, koji je u obliku polumjeseca, panoramu Dohe posebno estetski pojačava. Pored modernih zgrada Dohu krase i prelijepe džamije od kojih je izgledom najinteresantniji Katarski islamski kulturni centar ili džamija Fanar sa spiralnom munarom nalik munari džamije u Samari u Iraku. Na južnom kraju Dohanskog zaljeva, na njegovom rubu, također uvučena u more i izgrađena na nasipu, leži impozantana moderna zgrada Muzeja islamske umjetnosti. Izgrađena je 2006. godine i posjeduje veliku kolekciju umjetnina prikupljenih i, dakako masno plaćenih, u proteklih 20 godina iz svih dijelova svijeta. Kolekcija vremenski obuhvata raspon od 7. do 19. stoljeća, a sadrži islamske rukopise, tekstilne i keramičke predmete, vrijedne artefakte iz oblasti arhitekture, znanosti i zanatske rukotvorine iz muslimanske Španije, Irana, Iraka, Palestine, Jordana, Egipta, Turske i dugih muslimanskih zemalja.

AlJazeera danas ima 16 sportskih kanala 

Medijsko osvajanje Istoka i Zapada

Ipak, ono što je najimpresivnije na globalnom planu kada se radi o Kataru upravo je medijski fenomen koji danas djeluje pod imenom AlJazeera Network koji sam imao priliku posjetiti i upoznati se o njegovoj filozofiji, viziji i radu. Posjetu sjedištu studija AlJazeere uspio sam realizirati nakon ličnog odobrenja generalnog direktora Waddaha Khanfara pošto bi standardna procedura dobivanja dozvole uzela vremena. Tako sam ekspresno dobio i dozvolu za ulazak, ali i lične vodiče Kemala i Velida koji su me odveli do svih objekata i tv studija. Televizijski centar Al Jazeere u Dohi na prvi pogled nalikuje manjem studentskom kampusu. Jedino po čemu se vidi da se radi o tv-centru su ogromne satelitske antene smještene u jednom dijelu dvorišta odmah na ulazu u kompleks. Imao sam priliku posjetiti prvu malu studijsku sobu iz koje je 1. novembra, 1996. godine u 16.00 sati novinar Džemal Rajjan riječima «Gospodaru moj, učini prostranim moja prsa, i olakšaj zadatak moj, i odrješi uzao sa jezika mog da bi razumijeli govor moj!» započeo čitanje prvog biltena vijesti arapskog satelitskog kanala Al-Jazeere. Moji domaćini su me proveli kroz sve studije od arapskog, preko engleskog, sportskog i dokumentarnog iz kojih se direktno emitiraju programi. Stotine novinara i urednika brižljivo pripremaju i analiziraju vijesti iz svih regiona. Tehničko osoblje je smješteno u malim sobicama i radi svoj dio posla, svi su zauzeti i svako trči da obavi svoj zadatak. Zgrade nimalo nisu impozantne, ali je organizacija rada u njima na najvećem nivou. Upravo ta prilično skromna strana govori o veličini ideje koja nije u zgradama već u ljudima. Govoriti o začetku, rastu i razvoju Al Jazeere na jedan način znači govoriti o Kataru, jednoj maloj, a toliko velikoj i utjecajnoj državi.

Stotine novinara pažljivo pripremaju zahtjevne programske sheme 

Dakle, uporedo sa razvojnim zamahom, u Katru je kreiran i razvijen najveći originalni medijski brend. Nezavisna satelitska stanica svojim profesionalizmom i nepristrasnim izvještavanjem, kritičkim stavom i povrh svega aktueliziranjem deficitarnih tema i programa za relativno kratko vrijeme je osvojila Bliski Istok i arapsko govorno područje. Početak AlJazeere je bio skroman sa 6 sati programa koji se rotirao četiri puta dnevno. Da hrabre prati i sreća obistinilo se prilikom poretanja Al Jazeere koje se poklopio se zatvaranjem BBC servisa na arapskom jeziku što je omogućilo da značajan broj uglednih novinara pređe i pridruži se timu. Do 2001. godine, s obzirom na samu prirodu i navike gledanja sastelitskih kanala u regionu, Al Jazeera je u pogledu vijesti dominirala arapskim svijetom. Prekretnica i izlazak na globalnu medijsku scenu desila se upravo u godinama koje su uslijedile. Ratovi u Afganistanu, potom Iraku, sukobi u istočno-afričkim državama, previranja u južnoj i jugoistočnoj Aziji bili su mjesta iz kojih je AlJazeera bila jedina medijska stanica u svijetu sa ekskluzivnim snimcima i izvješćima. To joj je omogućilo još brži rast i milione dolara prihoda. Na početku rata u Afganistanu 2001. i u Iraku 2003. godine jedina svjetska kuća koja je imala svoje urede u Kabulu i Bagdadu bila je AlJazeera i u oba slučaja direktor tih ureda bio je sadašnji generalni direktor AlJazeera Networka Waddah Khanfar. «Al Jazeera je daleko od toga da zadovoljava političare i donosioce odluka u Arapskom svijetu, što objašnjava serijal podlih optužbi kojima je kanal bio izložen. Tako smo s vremena na vrijeme od različitih režima markirani i opisivani kao «proizvod cionizma», kao «američka zavjera», «glas terorizma», «Saddamov ba'sistički saveznik». Nekada se čak insinuiralo da AlJazeera kuje zavjeru koja za cilj ima «rastakanje i cijepanje arapskih redova,» ističe generalni direktor Khanfar. Uz kritike na Istoku AlJazeera je zaradila slične optužbe i sa Zapada, a njeni uredi u Kabulu i Bagdadu su bili bombardovani pri čemu su neki uposlenici i poginuli.

AlJazeera English: Izazov zapadnoj medijskoj hegemoniji

Svaki ugao - Svaka strana

Prelomne godine sa ratovima u Afganistanu i Iraku otvorile su i nove horizonte u razvoju AlJazeere. Već 2006. godine Al Jazeera je startovala sa svojim kanalom na engleskom jeziku postavši tako prvi svjetski globalni news-kanal sa sjedištem na Bliskom Istoku. «Svaki ugao, svaka strana» moto je ovog danas najgledanijeg news-kanala na svijetu. Cilj je bio osigurati regionalni glas i globalnu perspektivu za potencijalnu publiku koja premašuje brojku od milijardu gledalaca koji govore i razumiju engleski jezik, a koji nisu anglo-američkog svjetonazora. «Dati glas i priliku da se čuju neispričane priče, promoviše debata i izazovu podvrgnu stečene percepcije,» stoji u misiji AlJazeera English kanala koji u svom programu naglašava vijesti iz zemalja u razvoju i koji je, po nekim zapadnim analitičarima, već obrnuo ustaljeni dominantni tok informacija sa Sjevera ka Jugu. Sa centrom u Dohi, te još tri svjetske lokacije Kuala Lumpur (nedavno sveden samo na ured), London i Washington, te 21 uredom širom svijeta plus još 42 biroa već razvijene AlJazeere na arapskom - ova mreža je postala, u medijskom smislu, prosto nedostiživa i najjačim internacionalnim kanalima poput CNN-a, BBC-a, DW-a i francuskog TV24. «Deset godina radim za AlJazeeru kao kamerman i gdjegod dođem poštuju nas jednako, od Talibana u Afganistanu do službenika NATO-a u Briselu,» kaže mi jedan kamerman AlJazeere. Pored tog korporacijskog duha i profesionalnosti ono što posebno odlikuje AlJazeeru i njen menadžment jeste briga i odnos prema uposlenicima i kadrovima. Primjer ovome je svakako slučaj Sudanca Samija el-Hadža. Njegov kolega, koji je bio s njim, nam priča kako su 15. decembra, 2001. godine el-Hadža uhapsili u Pakistanu kada je bio krenuo na zadatak u Afganistan. Unatoč tome što je imao uredne papire uhapšen je od strane Pakistanaca i prodan Amerikancima za 500 dolara kao «neprijateljski vojnik», da bi na kraju završio u zloglasnom Guantanamu. U zatočeništvu je ostao do maja 2008. godine, od čega je zadnje dvije godine štrajkovao glađu. Svih sedam godina el-Hadžovog zatočeništva AlJazeera je vodila kampanju za njegovo oslobađanje. Kada je konačno pušten, u sudanskoj prijestonici ga je sačekao lično direktor Khanfar i ispratio do bolnice. Ljekar koji je došao u pranji el-Hadža nije vjerovao da će ovaj živ stići do bolnice. Danas je Sami el-Hadž direktor AlJazeerinog Centra za ljudska prava, poptuno se oporavio, a odnedavno je dobio i katarsko državljanstvo.

AlJazeera Balkan u Sarajevu

Od 2007. godine AlJazeera djeluje kao mreža «NETWORK» koji danas sačinjavaju: izvorna AlJazeera i AlJazeera English - satelitski 24-satni kanali na arapskom i engleskom; AlJazeera Sports sa 16 sportskih kanala plus jedan koji se emitira u HD tehnici; AlJazeera Mubasher ili program koji pokriva sve značajnije samite, konferencije, proteste i dešavanja uživo; AlJazeera Children sa programskim sadržajima za djecu; AlJazeera Documentary koja radi produkciju dokumentarnog programa; Centar za obuku; Centar za studije - think-tank kao i Centar za ljudska prava. Uz sve ovo AlJazeera Network ima dvojezični portal (arapski i engleski) sa svim sadržajima, video linkovima i streamingom emisija na internetu. Rad AlJazeere nije se samo ograničio na televizijsko novinarstvo već je ova mreža proširila svoju dimenziju profesionalnog izvještavanja kroz različite programe i postala svojevrsni utjecajni svjetski think-tank sa ogromnom intelektualnom bazom saradnika iz svih dijelova svijeta.

Kampus u Dohi: Sjedište AlJazeera Network-a

Pozicija globalnog medijskog giganta nije nimalo omela viziju rukovodstva AlJazeera Networka koji je u posljednje vrijeme odlučio da širenje ove mreže orijentira ka ključnim svjetskim prostorima i jezicima. Tako je već u toku pokretanje programa AlJazeere na turskom jeziku, dok je projekat pokretanja AlJazeera Balkan u svojoj završnoj fazi. Gostoprimstvo, profesionalnost i ozbiljnost pristupa poslu koje sam imao priliku vidjeti u Dohi ne daje mi prostora za mnogo sumnje za uspjeh ovog projekta na Balkanu, međutim, s obzirom na sve specifičnosti i usude koje ovaj region nosi, opreza nikad nije na odmet. Ipak, ono što su u Dohi upriličili ljudi iz AlJazeera Centra za studije nadmašili su sva moja očekivanja. Jednodnevna radionica je bila iscrpna, sadržajna i izvrsna prilika za susret i kontakt sa mnogim eminentnim stručnjacima kako sa područja Balkana tako i iz arapskog svijeta koji se zanimaju za prilike na Balkanskom poluotoku.

Studio AlJazeera za produkciju dokumentarnog programa

Globalno iskustvo i svjetski ugled

Za AlJazeeru je regija Balkana strateški interesantna kako zbog dešavanja koja izazivaju svjetsku medijsku pažnju, tako i zbog činjenice da oko 25 do 30 miliona ljudi (u regionu i dijaspori) razumije isti jezik. To je, uz niz drugih faktora, a ponajviše dobrih ideja prezentovanih od strane ljudi kojima je stalo do svoje domovine, ponajviše utjecalo da se Upravni odbor AlJazeera Networka nakon kratke posjete Sarajevu i «upoznavanja» sa terenom i prilikama preuzimanja jedne lokalne privatne TV kuće promptno i jednoglasno odluči za Balkanski izazov. Pored ovog regionalnog upliva AlJazeera uskoro planira i pokretanje programa na španskom, svahili i urdu jezicima. Po onome što smo mogi saznati u njenom središtu očekuje se da program iz sarajevskog centra otpočne već u junu ove godine. Pored balkanskog studija AlJazeera će u zgradi BBI- centra gdje je već zakupila gornje spratove ovog modernog poslovno-trgovačkog centra i gdje već traju radovi na adaptaciji i izgradnji studijskih prostorija, imati i studije za AlJazeeru na arapskom i AlJazeeru English. Tehnička strana priče je još impresivnija. Zahtjevi i standardi koji su postavljeni od strane AlJazeera Networka, po onome što smo saznali od relevantnih sugovornika, daleko nadmašuju i zahtjeve velikih medijskih giganata, a da ne govorimo o skromnim medijskim mogućnostima na lokalnom nivou.

Doha, grad u kojem se nalazi sjedište AlJazeere

Najavljuje se kako će u svakom važnijem regionalnom centru Balakana AlJazeera imati svoja predstavništa i dopisništva, a sami sarajevski centar će imati priliku koristiti pogodnosti komplente svjetske mreže koju posjeduje AlJazeera. Koliki je interes za Balkan nakon AlJazeerine najave otvaranja sarajevskog centra govori i informacija kako su veliki medijski giganti već počeli razmatrati svoje opcije i izravnije prisustvo u regiji. Nadalje, među regionalnim televizijama zavladala je panika kada je u pitanju program vijesti. Region koji prilično depresivno stoji kada su mediji općenito u pitanju, već dvije decenije je ukovan u nacionalne i uskopartijske paradigme i opterećen prošlošću što ga je podobro udaljilo od svih standarda profesionalnog novinarstva. Nijedno poznatije tv-novinarsko lice sa područja Balkana nije odolilo izazovu da se prijavi za rad na ovoj uglednoj TV stanici kada je u septembru 2010. godine raspisan konkurs. Samo za poziciju generalnog menadžera prijavilo se preko 800 kandidata. Na koncu, ovakvom medijskom gigantu to i pristoji, a nama ostaje samo da timu AlJazeera Networka zaželimo uspjeh, mnogo strpljenja i vještine kako bi svoje globalno iskustvo i svjetski ugled realizirali na «brdovitom» Balkanu i njegovu prilično depresivnu medijsku sliku popravili.

(Preporod, 01. februar 2011. godine)