Promo banner

A+ A A-

Sergija za džamije u Foči i Nevesinju

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio je odluku da se za Dan džamija, ove godine, organizira sergija, poslije džume-namaza, na cijelom području IZ-e u BiH i Bošnjačke dijaspore za ukupljanje priloga u svrhu obnove porušene Ljubovića džamije u džematu Odžak – Medžlis IZ-e Nevesinje, te za obnovu porušene džamije u džematu Vikoč – Medžlis IZ-e Foča. Rijaset je odlučio da se ukupljena sredstva na sergiji za Dan džamija u 2012. godini ravnomjerno rasporede za obnovu Ljubovića džamije u džematu Odžak – Medžlis IZ-e Nevesinje i za obnovu džamije u džematu Vikoč – Medžlis IZ-e Foča.

U povodu ovogodišnjeg „Dana džamija“ koji se tradicionalno obilježava 7. maja, provest će se sergija na području cijele IZ-e, za obnovu Ljubovića džamije u džematu Odžak – Medžlis IZ-e Nevesinje i za obnovu džamije u džematu Vikoč – Medžlis IZ-e Foča. Tim povodom Vjerskoprosvjetna lužba Rijaseta Islamske zajednice uputila je dopis u kojem se navodi:

- Molimo sve hatibe na području IZ-e u BiH i Bošnjačkoj dijaspori da u petak, 13. džumade-l-uhra 1433., odnosno 04. maja 2012. godine, organiziraju sergiju na kojoj će se ukupljati prilozi u svrhu obnove porušenih džamija u Odžaku i Vikoču te da da prikupljena sredstva na spomenutoj sergiji u svojim džematima blagovremeno dostave na račun Rijaseta sa naznakom: “Za obnovu džamija u Odžaku i Vikoču, poručeno je iz Vjerskoprosvjetne službe.

ljubovica-dzamija-nevesinjeOpćina Nevesinje je u bivšoj SFRJ važila kao jedna od najpasivnijih općina, oslonjena na malu privredu u gradu (ekspoziture velikih industrijskih postrojenja iz Mostara, Trebinja i Bileće) i na poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo. Ekonomsko privredni kapaciteti ove općine su bili nedovoljni za osiguranje uslova života proporcionalno prirastu stanovništva. Bez obzira na nacionalnost učenici i studenti su se, nakon sticanja obrazovanja, rijetko vraćali u rodno mjesto. Selo Odžak je tokom proteklih pedeset godina imalo skoro istu nacionalnu strukturu stanovništva. U sastav džemata Odžak gdje od 1625. godine postoji džamija hadži Hane-hanume Ljubovića ulazilo je nekoliko okolnih sela: Kifino selo, Žiljevo, Biograd, Čanje, Grabovica i Bratač, sa svega 40 muslimanskih domaćinstava.  Selo Odžak leži 7 km. jugoistočno od Nevesinja, a ostala sela u prečniku od oko 15 km.

U organizacionoj shemi Islamske zajednice, selo Odžak od 1995. godine nalazi se u zajedničkom džematu Nevesinje (10-tak sela sa muslimanskim stanovništvom), a u okviru pravnih ingerencija Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

Džamiju u Odžaku je sagradila Hana-hanuma Ljubović, žena Osman-begova 1625. godine. Uz džamiju je sagradila mekteb i kameni most na rijeci Zalomci, između Bratača i Kifina sela.

Članovi porodice Ljubovića bili su mutevelije vakufa ove džamije sve dok su u Odžaku stanovali. Od konca prošlog stoljeća do 1941. godine imami i muallimi u ovom mjestu bili su Mehmed ef. Kurtić, Muslija ef. Pašić, hafiz Husein ef. Zupčević, Salih ef. Aličić, Husein ef. Kazazić, Hasan ef. Alibašić i Jusuf ef. Handžo.

Ustanici iz Hercegovine su 3. jula 1876. (Prva nevesinjska puška) zauzeli odžake begova Ljubovića u Odžaku i znatno ih oštetili. Poslije rješenja – agrara 1922. Ljubovići su se iselili iz Odžaka. U toku Drugog svjetskog rata ova je džamija srušena tako da su joj uspravno ostali samo munara do šerefe i četiri ruinirana zida. Od tada sve do 1973. džamija se nalazila u ruševinama i njene džematlije su išle petkom i bajramima u džamiju u Nevesinju.

Inicijativom mještana i materijalnom pomoći stanovnika Odžaka i okolnih mjesta džamija je u toku 1973. godine restaurirana i dovedena u potpuno ispravno stanje. Svečano otvorenje ove obnovljene džamije obavljeno je 23. septembra 1973. godine. Džamija je porušena paljenjem i miniranjem u mjesecu junu 1992. godine. Najjužnije nevesinjska džamija sada je Ljubovića džamija u Odžaku koja je također u svim napadima uskoka i hajduka jednako rušena i paljena. Palili su je i u vrijeme Nevesinjske puške, u oba svjetska rata i u posljednjoj agresiji na našu domovinu.

Komisija za očuvanje Nacionalnih spomenika  na osnovi člana 5. stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. marta 2007. godine, donijela je O D L U K U o proglašenju Mjesta i ostatka graditeljske cjeline Džamije hadži Hane-hanume Ljubović (Ljubovića džamija) u Odžaku kod Nevesinja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Medžlis Islamske zajednice Mostar je naručio a projektantska kuća “DELTA-Z” iz Mostara uradila glavni projekat o obnovi i rehabilitaciji džamije hadži Hane-hanume Ljubovića u Odžaku.

Ministarstvo prostornog uređenja Republike Srpske Rješenjem broj 15-361-912/08 od 16.07.2009.g. odobrilo je rehabilitaciju (obnovu) džamije na zemljištu označenom kao k.č. broj 1470 k.o. Odžak.

Odbor za obnovu Ljubovića džamije u proteklih pet-šest godina na ime sredstava za obnovu džamije prikupilo je iznos od oko 20 000 KM.

Ukupna vrijednost radova na obnovi džamije procijenjena je na iznos od oko 200 000 KM s obzirom na činjenicu da se radi o nacionalnom spomeniku BiH.

Početkom septembra 2006.g. otpočela je akcija raščišćavanja ostataka Ljubovića džamija u Odžaku kod Nevesinja. Tri osnovna džamijska zida su do temelja srušeni, unutrašnjost džamije je bila zarasla raznim rastinjem, od kojih su se neki bili razvili u prava stabla. Bijela munara, sudeći po načinu rušenja u više navrata je minirana, sve dok je rušitelji nisu sravnili sa zemljom. Prilikom čišćenja sakupljeno je kamenje od munare koje je bilo razbacano svuda uokolo u prečniku od 150 metara, što na svojevrstan način govori o jačini i količini korištenog eksploziva. Prve džamijske komšije, jedna prodavnica, jedna gostionica od početka rata su unutar džamijskih zidova i džamijske ograde nanijeli više od 50 kubika raznog smeća i otpada. Smeće na temeljima munare, zapleteno u rastinje u ostatke šerefe i njenu betonsku armaturu s velikom mukom je očišćeno.

U mjestu Odžak 2010.g. muslimani iz ovog kraja izvršili su čišćenje i ograđivanje mjesnog harema koje se sastoji od ugradnje betonske ograde i ugradnje željezne kapije. Svu pažnju budućih ulaganja i zajedničkih organiziranja usmjerili su u obnovu džamije.

Bošnjaci iz Odžaka su izvršili povrat imovine (kuća i imanja). Većina njih obrađuje svoja imanja i koriste se njima, te povremeno borave u svojim kućama. Izgradnjom džamije osigurali bi se bolji preduvjeti za njihov konačan i trajan povratak. 

Ovaj džemat je prije agresije na našu zemlju imao svega 30 domaćinstava u 7 sela. Danas njene predratne džematlije uglavnom žive od uobičajenih primanja i nisu u mognućnosti finansirati njenu cjelokupnu obnovu. 

Historija ovog kraja je zabilježila podatke da su ranije postojale džamije u Kifinom, Sopotu, Zalomu i Zovom dolu. Džamija u Kifinom selu porušena 6. maja 1832.g. Na ruševinama ove džamije sagradio je krajem devetnaestog stoljeća Lazar Mačak han, poznat kao Mačkov han i čije su se ruševine vidjele sve do 1945.g. Na ruševinama ovog hana sagrađena je 1948.g. zgrada Zemljoradničke zadruge. U Sopotu jugoistočno od Nevesinja Sinan-paša Boljanić je sagradio jedna mesdžid. Džamija je porušena sredinom XIX stoljeća. Predak Safvet-bega Bašagića u Sopotu, jugoistočno od Nevesinja  sagradio je džamiju i uz nju mekteb. Ova džamija je srušena na Đurđevdan 6. maja 1832.g. Džamija u Zovom Dolu smatra se jednom od najstarijih džamija u BiH. jer je kako nas obavještava Evlija Čelebija 1664.g. bila već djelimično ruinirana. Ne zna se ko ju je sagradio i šta je legator ostavio za njeno izdržavanje. Priča se da je ovo bila najstarija džamija u Hercegovini i da je čak zadužbina Ahmed-paše Hercegovića. Džamiju su srušili hercegovački ustanici 1.avgusta 1875.g. zapalivši pri tom sve muslimanske kuće.  U Zovom dolu od tada počinje iseljavanje muslimanskih porodica. Već u Drugom svjetskom ratu više ih nije bilo ovdje.

U historijatu porušenih nevesinjskih džamija moguće je zaključiti kako obnova Ljubovića džamije istodobno znači održavanje bošnjačkog teritorija i ponosa. 

dzamija-vikoc-srusenaDžamija u Vikoču (Musa-pašina džamija) je prvobitno sagrađena 1609. godine.  Nažalost, kao i većina fočanskih džamija, više puta je rušena i paljena  (1914.; 1942. – obnovljena 1969. godine). Posljednji put je zapaljena u protekloj agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.

Vikoč je najudaljeniji džemat na prostoru Medžlisa Islamske zajednice Foča, a nalazi se na samoj granici sa Crnom Gorom. 

Obnova ove džamije je od velikog značaja za ovaj džemat  i Medžlis Islamske zajednice Foča. Vikoč je jedini džemat na ovome Medžlisu u kojem još nije obnovljena džamija. Obnovu džamije cijelo vrijeme dodatno je otežavalo i to što je stari Vikočki most porušen zajedno sa džamijom, te je prilaz lokalitetu džamije znatno otežan. Na obnovu mosta se nije moglo dalje čekati, te se lokalitetu džamije prilazi sa druge strane, što dodatno povećava troškove prijevoza materijala, te tako uvećava i ukupne troškove obnove.

Ovaj džemat ima veliki značaj i za obnovu Aladža-džamije u Foči, jer je dio kamena za izgradnju Aladže korišten upravo sa prostora ovog džemata, te je stoga planirano i da se dio kamena za obnovu Aladža džamije koristi sa ovog mjesta, stoji na kraju dopisa kraju dopisa koji je potpisao mr. Muharem Omerdić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe.