Promo banner

A+ A A-

Ramazanski hodogram 1441./2020.

  • Published in
  • Kategorija: BiH

RAMAZAN 1441./2020. GODINE

Određena vremena i mjesta su odlikovana nad drugim i imaju svojstvo svetosti. Njihova vrijednost je velika iz razloga što Allah, dž.š., želi da tako bude, a to Allahovo davanje sadrži brojne mudrosti i koristi za čovjeka. Važni događaji koji su se desili u određeno mubarek vrijeme i na mubarek mjestu čine ih još svetijim i važnijim.

Prvi dan ramazana, odnosno početak posta, po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, počinje u petak, 24. aprila 2020. godine. Prva teravija je u črtvrtak, 23. aprila.

Mjesec ramazan s pravom nosi ime ”Sultan svih mjeseci”. Na njegovom početku je rahmet, u sredini magfiret i na kraju oslobađanje od džehennema. Ovaj mjesec je najvredniji od mjeseci. U njemu je blagodat posta učinjena farzom, u njemu je spušten Kur’an i u njemu je skrivena noć vrednija od 1000 mjeseci. Svaki farz učinjen u ovom mjesecu je jednak sedamdeset farzova učinjenim u drugim mjesecima.

Mubarek ramazan je vrijeme u kojem se najsnažnije očituje osobna pobožnost svakog čovjeka za koju Uzvišeni Allah kaže da se ne može mjeriti ni sa jednom ovodunjalučkom vrijednosti. "Post je - kaže Allah, dž.š. – moja stvar i ja ću to posebno vrjednovati".

Nekada davno, kao islamski vojnik pred velikanima Perzijskog dvora, Rubai ibn Amir je kazao: „Bog nas je poslao da oslobodimo ropstva jedni druge, poslao nas je da obožavamo jednoga Boga, da življenjem u pokornosti Bogu izbavljamo ljude iz tjeskoba teškog i uskog ovosvjetskog bivstvovanja, u širine ovog i budućeg svijeta, da živimo pošteđeni nepravde apsolutne moći vladara, u Božijoj pravdi donesenoj i nadgledanoj od strane islamskih autoriteta“.

PRVA TREĆINA JE RAHMET

Došao nam je plemeniti mjesec u kojem Allah, dž.š., uvećava nagradu i obilno daruje. Vrata dobra, svakom onome ko želi dobro, u ovom mjesecu se otvaraju. Mjesec ramazan je mjesec dobrih i berićetnih djela, mjesec pomaganja i darivanja. „Ramazan je mjesec u kojem je objavljen Kur’an koji je uputstvo-putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla”. (El-Bekare, 185.) Ramazan je mjesec ispunjen milošću, oprostom i oslobađanjem od vatre. Njegova prva trećina je milost.

Prenosi se hutba Poslanika, a.s., o ramazanu u kojoj se kaže: ”O ljudi, došao vam je Ramazan sa blagoslovom, milošću i oprostom, mjesec koji je Allahu, dž.š., draži od svih drugih mjeseci, čiji su dani važniji od svih drugih dana, čije su noći značajnije od svih drugih noći, čiji su sati bolji od svih drugih sati. To je mjesec u kome ste pozvani Allahu, dž.š., u gostoprimstvo, u kome se smatrate Allahovim dobrim i plemenitim ljudima. Vaše disanje u ovom mjesecu je tesbih, a spavanje ibadet. Vaš posao koji obavljate u ovom mjesecu biće primljen kod Allaha, dž.š., i dova biće uslišana. Tražite od svog Gospodara, iskreno i čista srca, da vas pomogne u postu koji vam je propisao i u učenju – čitanju Knjige koju vam je objavio. Nesretan je samo onaj kome je u ovom mjesecu uskraćen Allahov, dž.š., oprost. Sjetite se dok ste gladni i žedni, gladi i žeđi Sudnjeg dana. Dijelite onima koji su siromašni i napušteni. Poštujte starije i imajte samilosti prema mlađima. Održavajte rodbinske veze. Oborite poglede od onoga što vjerniku nije dozvoljeno gledati i ono što je vjerniku zabranjeno slušati. Smilujte se prema siročadima drugih i Allah, dž.š., će se smilovati prema vašim. Tražite od svog Gospodara da vam oprosti grijehe. Dignite svoje ruke Allahu, dž.š., sa dovom poslije svakog namaza. To je najbolje vrijeme za dovu u kome Allah, dž.š., obasipa svoje robove milošću i prima dovu koja mu bude upućena. O ljudi, vaše duše su ovisne o vašim djelima. Oslobodite ih traženjem oprosta od grijeha. Vaša leđa su natovarena teškim teretom. Ublažite tu težinu što dužom sedždom. Znajte da se Allah, dž.š., kune Svojom veličinom da neće mučiti one koji klanjaju i sedždu čine i da ih neće plašiti džehennemskom vatrom kada svi ljudi dođu pred Gospodara svjetova”. (Širazi, Kelimetur-Resuli, 362, Medžellet er-Rabita, maj 1998. godine).

DRUGA TREĆINA JE MAGFIRET

Druga trećina ramazana nastupa u akšam, 3. maja 2020. godine. Muhamed, a.s, je rekao da se Ramazan sastoji od tri dijela: prva trećina odabranog mjeseca jeste rahmet, druga trećina je oprost grijeha, dok je posljednjih deset dana vrijeme kada Uzvišeni oslobađa svoje robove od Džehennemske vatre.

Život svakog pojedinca protkan je grijesima, da li oni bili manji ili veći, ali je Njegova milost daleko veća, te nam je u ovim danima pružena mogućnost za pokajanje i oprost. Ulazeći u drugu trećinu mubarek mjeseca Ramazana, vrijeme oprosta, razmislimo o ibadetima koje činimo u odabranim danima, te im dajmo pečat iskrenosti i potpune predanosti.  Ne zaboravimo da je vrijednost farza u ovim danima veća nego li tokom ostatka godine, a nafile imaju vrijednost farza.

Očistimo svoja srca, svoje misli, uvećajmo dobra djela, udijelimo sadaku, pripremimo iftar postaču. Upućujmo dove, iz dubine svog srca i suznim okom, molimo za sebe, svoju porodicu, za ummet. Sjećajmo se Njega, izgovarajmo šehadet i istigfar, imajući na umu da je On najmilostiviji.

U drugoj trećini ramazana obilježava se i noć Bedra ili Dan pobjede na Bedru.

DAN DŽAMIJA

(7. maja 2020. godine)

U noći 7. maja 1993. godine, mučki i kukavički minirana je jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, po svojoj ljepoti čuvena Banjalučka Ferhadija, monumentalna zadužbina plemenitog Ferhat-paše Sokolovića. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjaluci tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

Ovaj datum, odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, proglašen je za Dan džamija. Dan džamija je simbolično obilježevanje na spomen rušenja Ferhadije u Banja Luci kao i ostalih 613 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Ferhad-pašina ili bolje znana kao Ferhadija džamija je džamija u Banjaluci. Izgrađena je 1579. godine u klasičnom osmanskom stilu i predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. vijeka. Njen arhitekta je nepoznat ali je poznato da je bio učenik osmanskog arhitekte Mimara Sinana. Izgradnju džamije je finansirao Ferhat-paša Sokolović bosanski sandžak beg. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta: Ferhat-paše, njegove unuke Safikadune i njegovih bajraktara, željezna i kamena ograda sa česmom na ćošku, šadrvan i staro mezarje u bašti. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Džamija je 18 m široka, 14 m dugačka, a vrh kupole je 18 m visok. Munara je visoka 43 metra. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. godine, a kasnije je bila uvrštena na listi spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u (nulta kategorija kulturnog spomenika).

Islamska zajednica je 2001. godine dobila urbanističku saglasnost za ponovnu izgradnju džamije. Ipak, pri polaganju kamena temeljca, 7. maja 2001. godine, došlo je do nereda i protesta od strane srpskih nacionalista. 4000 protestanata je kamenovalo i tuklo 300 Bošnjaka koji su prisustvovali ceremoniji postavljanja kamena temeljca. Mnogi su sa povredama primljeni u Banjalučku bolnicu, a jedan Bošnjak je nakon povreda preminuo. Ovaj datum ujedno je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci. Samo vjera daje snagu i samo vjera može razumjeti bol porodice Badića i svih onih koji su protjerani iz Banje Luke po svijetu.

Rekonstrukcija Ferhadije je trajala nekoliko godina da bi svečano bila otvorena 7. maja 2016. godine.

Ponovno uzdizanje Ferhadije je dokaz da su prijatelji, vakufi, dobri ljudi učinili da tragovi zla ne ostanu na zemlji, a da tragovi dobra posvjedoče da su ova zemlja i ovi ljudi spremni da se usprave i kada niko ne misli da će to biti tako.

Sedmi maj je i dan otvorenja Ferhadije i s ponosom ističemo taj dan, jer je to dan koji simbolizira bolji i novi početak.

LEJLETU-BEDR

Lejletu-Bedr nastupa u akšam, 9. maja 2020. godine. Na brdu Bedr, blizu grada Medine, 17. ramazana, 624. godine dogodila se prva bitka u historiji islama.

Svaka generacija ima neki svoj Bedr, uključujući i važne poslove u zajednici koje treba riješiti na kvalitetan način, ulažući maksimalne napore, kao što su borci na Bedru uložili maksimalne napore da odbrane svoje živote. Da odbrane svoje pravo na postojanje, na slobodu vjere, na život, imovinu. Svaka generacija mora maksimalno uložiti trud u zaštiti svoje zajednice, u napretku, prosperitetu.

U tom smislu danas treba razumijevati Bedr, tu veličanstvenu pobjedu. To je i pobjeda nad samim sobom. I post nam pomaže da se discipliniramo, da stavimo pod kontrolu naše snage, porive, strasti. I to je zapravo taj Bedr koji se razumijeva u ovom vremenu, borba sa samim sobom, sa svojim porivima. Sa svojim lošim navikama, osobinama, u cilju poboljšanja općeg ambijenta življenja. Ramazan nam pomaže da ova naša situacija, ambijent, budu prozračni, čisti. Pomaže nam da se družimo. To je smisao zajedničkih iftara, smisao mukabela, naših namaza u džematu, teravija. Da se razmjenjuju mišljenja, stavovi, da se pomaže drugima, da jačamo naš džemat, Islamsku zajednicu u cjelini.

Bedr je svjedočanstvo čovjekovih izazova i poteškoća kroz prostor kojim hodi, jer život jest jednako problem, život jest jednako izazov, život je i patnja, a Lejletul-kadr je svjetlo radosti, nada i Božija milost. Primarna zadaća ljudske zajednice, džemata, jeste čuvanje Bedra i čuvanje vjere.

 Islamska zajednica u BiH je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila i Danom povratničkih džemata.

TREĆA TREĆINA – OSLOBAĐANJE OD VATRE

Treća trećina ramazana nastupa u akšam, 13. maja 2020. godine. Nakon što smo postili prvu i drugu trećinu ramazana, koje su „rahmet – milost“ i „magfiret – oprost“ i nadati se postigli obje blagodati, ulazimo u posljednju trećinu ramazana, koja je posebna, i kao nagradu za krunu naših ibadeta u njoj imamo konačnu nagradu, a to je „oslobađanje od vatre“.  

U ramazanu se, kao mjesecu posta, pokajanja, čuvanja od grijeha, mjesecu bogobojaznosti, ustrajnosti i odricanja u ime Allaha, dž.š., mjesecu zikra i mnogobrojnih ibadeta, bratskih susreta, opraštanja i potpomaganja, vjernicima posebno preporučuje velikodušnost i darežljivost čime vjernici slijede sunnet Božijeg poslanika koji kaže da su dobra djela učinjena u ramazanu vrijednija nego u drugim mjesecima.

U posljednjoj trećini ramazana, najodabranijeg mjeseca islamskog kalendara, većina vjernika dane i noći provodi u itikafu, stalnom boravku u džamiji i ibadetu, jer je u trećoj trećini ramazana, posljednjih deset dana, smještena noć Lejletu-l-kadr – najodabranija noć u godini, vrijednija od hiljadu mjeseci.

FETHU-MEKKE

Fethu-Mekke, oslobođenje Mekke, povratak Mekki, desilo se 20. ramazana osme godine po Hidžri, pada u srijedu, 13. maja 2020. godine.

Mekka je rodni grad Muhammeda, a.s.. U ovom gradu Muhammed, a.s., je počeo primati Vahj, čiji  je mekkanski period trajao 13 godina. Na samom početku poslaničke misije, Muhammed, a.s., je pozivao u islam tajno u trajanju od tri godine, a potom deset godina javno. Kada je Muhammed, a.s., zbog velikog zlostavljanja u Mekki bio primoran da sa ashabima učini hidžru u Jesrib (Medinu), mušrici i svi njihovi saveznici učunili su grad Mekku centrom planiranja svih mogućih zavjera i napada na pripadnike islama, kao što je, uostalom, bila i bitka na Hendeku 6. godine po hidžri. Sukob na Hendeku je bio najbolji dokaz da muslimani muhadžiri nikad nisu dobro došli u Mekku. I upravo zbog svega toga oslobođenje Mekke, povratak Mekki,  postaje neminovnost, kako bi se uništila sva idolopoklonstva koja kuju zavjeru protiv islama, Muhammeda, a.s., i muslimana. Svi događaji  prije oslobođenja Mekke odvijaju se u sjenci ugovora na Hudejbijji.

Kada je muslimanska vojska iz pet pravaca stigla u Mekku (muslimansku vojsku pri ulasku u Mekku vodili su Muhammed, a.s., Halid ibni Velid, Kajs ibni Sa'd ibni Ubade, Ebu Ubejde ibni El- Džerah i Zubejr ibni A'vam), Muhammedov, a.s., glasonoša je objavio: ”Ko ostane u svojoj kući i zatvori vrata, siguran je! Ko uđe u Harem, i on je bezbjedan, i ko se skloni u Ebu Sufjanovu kuću i taj je siguran“!

Muhammed, a.s., je ušao u Mekku na svojoj devi, sasvim pognute glave, tako da mu je čelo dodirivalo samar njegove jahalice.

Po ulasku u Mekku Muhammed, a.s., je obavio tavvaf oko Ka'be i dao je naredbu da se poruši preko 360 kipova koji su bili na razne načine postavljeni u njenom haremu. Muhammed, a.s., ulazi u Ka'bu gdje je klanjao dva rekjata, a potom je stao na njena vrata, dok su Kurejšije iščekivali šta će učiniti s njima. U tom času Allahov Poslanik, a.s., je, između ostalog, kazao: ”Kurejšije, šta mislite šta ću sada s vama učiniti“?

”Plemeniti brat, sin plemenitog postupit će dobro” – rekli su.

Zatim Muhammed, a.s., dade sljedeću izjavu: ”Danas vam samo velim ono što je moj poslanički brat Jusuf prije kazao: – Ja vas sada neću koriti. Allah će vam oprostiti. Od milostivih On je najmilostiviji. (Jusuf, 92.)

Riječi Poslanikovog, a.s., oprosta bile su: ”Idite, svi ste slobodni“!

“Idite, slobodni ste”, ostala je zabilježena u povijesti ljudskog roda kao poruka ljubavi, humanizma i tolerancije. Poruka FETHA ostala je neponovljiva u povijesti ljudskog roda. Poslije riječi: “Idite, slobodni ste”, Muhammed, a.s., je održao čas historije protkan humanizmom, ljubavlju, tolerancijom i plemenitošću. Samo je Resulullah mogao izgovoriti riječi: “Idite, slobodni ste”, iako je bio svjestan koja su sve zla i zločine uradili mušrici u periodu od dvadeset i jedne godine.

Otuda je oslobađanje Mekke, povratak Mekki, 20. ramazana 8. god. po H. jedan od najznačajnijih događaja ne samo za Muhammeda, s.a.v.s., i njegove ashabe, nego i za cijelu muslimansku povijest i ono nema samo vojno-politički, već i moralno-etički i duhovno-vjerski značaj. Oslobađanjem Mekke nisu samo okončane vojne aktivnosti protiv mekanskih idolopoklonika, nego su stvorene pretpostavke za efikasno suprotstavljanje svjetskim velesilama Bizantiji i Perziji, ali i privedene kraju aktivnosti na izgradnji duhovno i moralno jakog muslimanskog društva i pravedne države.

LEJLETU-L-KADR

Lejletu-l-kadr nastupa u akšam, 19. maja 2020. godine. Ispunjeni nadom, postizanjem stepena takvaluka, milosti, opraštanja grijeha i zaštite od džehennemskoga azaba, kroz dovu, kao vid vertikalnog i postom kao potvrdom horizontalne komunikacije, dvadeset sedmu noć Ramazana dočekujemo kao krunski dragulj na tadžu vjernika, iman sahibije.

To je noć Božije milosti a ljudske potrebe. Božije upute i čovjekove radosti. U toj ramazanskoj noći sve se određuje i propisuje, spušta i uzdiže, otvara i zatvara, otkriva i zaogrće, daruje i  obveseljava, približava i spaja.

Vječno je otvoreno pitanje njene vrijednosti i događaja u istoj: „ A šta ti misliš šta je Noć Kadr, Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci“. 97/2.,3. Navođenje broja od hiljadu mjeseci je ukazivanje na njen značaj, važnost i blagoslov vremena,  a ne isticanje  brojčane vrijednost.

Najava ili potvrda  dolaska, odnosno spuštanja velikog broja meleka na Zemlju  tokom trajanja dvadeset sedme noći; „Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga spušatju se u njoj zbog odluke svake.“ (97/4), je znak kontinuiteta Božije milosti i garancija za opstojnost i egzistenciju ljudskog roda na Zemlji.   

Uzvišeni Allah, dž.š., nije stvorio „bezvrijednog čovjeka“, nego je stvorio čovjeka sa zadaćom, sa ciljem i smislom, dajući mu tako važnu zemaljsku ulogu. Čovjeku je od Boga povjereno namjesništvo na Zemlji: „Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti..“, 2/30, s ciljem da na toj istoj Zemlji ibadet čini, obavlja sedždu i slavi Gospodara svjetova, kako nam Kur'an kazuje: „a naređeno im je  da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno kao pravovjerni  ibadet čine..“ 98/5.

Na tu, od Boga povjerenu ulogu čovjeku, meleki su iskazali čuđenje, zabrinutost i neznanje. Kur'an kazuje da su kao argument naveli  negativne elemente naravi ljudskog bića koje se prepoznaje kroz mržnju, sukobe, podjele, svađe, ubijanje, ratovanje, griješenje i nevjeru. U spuštanju meleka za dvadeset sedmu noć Ramazana, pored uloge i zaduženja kojima ih je Allah, dž.š., zadužio, prepoznajemo mudrost, hikmet ilahi, ili  htijenje Gospodara da se meleki sretnu sa ljudima kao „odabranim stvorenjima“, iskrenim Allahovim robovima, čija se pozitivna narav prepoznaje kroz vjerovanje, veličanje, slavljenjene Allaha, ljubav i činjenje društveno korisnih poslova.

Poznato  je da se Allah ponosi pred melekima sa onim ljudima koji su Mu u pokornosti i koji tu pokornost iskazuju kroz ibadete namaza, posta, zekata, hadža, kurbana, dobročinstva prema roditeljima, te brige za nemoćne i zaštitu ugroženih. To su oni koji su na istikami, upućeni, ustrajni i  na Pravom putu, siratu-l-mustekimu.

Vjernik ne bi smio da gubi nadu u Božiju milost, jer Allah nikada ne napušta čovjeka, samo se čovjek osili i zaboravi na svoga Gospodara, a čovjek je insan-zaboravno  biće.

Mudri sufija je govorio: „Bože, moji grijesi su veliki kao najveća brda, a tvoja milost je neizmjerna, pa mi oprosti grijehe“.

RAMAZANSKI BAJRAM

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Bajram-namaz je u nedjelju, 24. maja 2020. godine. u 5 sati i 52 minute. Zbog 'vanrednih' okolnosti Bajram-namaz će se organizirati po instrukciji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ramazanski bajram je islamski blagdan kojim se obilježava kraj mjeseca posta ramazana. Bajram se kod Bošnjaka obično čestita ovako: Bajram šerif mubarek olsun. U prijevodu: “Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen.” Odgovara se ovako: Allah razi olsun, u prijevodu: “Neka je Allah zadovoljan.”

Preporučuje se napraviti nekoliko stvari koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao blagdana: prije odlaska na Bajram-namaz okupati se, jesti prije Ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi, ili nešto drugo ako hurmi nemamo), učenje tekbira na putu u džamiju i u njoj, čestitanje, oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje.

Ovo je porodični blagdan i običaj je da se provede što u kući sa svojom porodicom, u gostima kod šireg kruga porodice ili kod bliskih prijatelja.

Tu su i tradicionalna jela za Bajram: baklava, hurme, sarma, punjene paprike i mnogo drugih tradicionalnih jela.

DAN ŠEHIDA – DRUGI DAN RAMAZANSKOG BAJRAMA

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Dan šehida je u ponedjeljak, 25. maja 2020. godine. Dan Šehida, ustanovljen odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 23. januara 1995. godine, obilježit će se po Protokolu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.