BUDUĆI ZLOČINICI MOGU BITI BEZBRIŽNI, GENOCID IM SE NEĆE MOĆI DOKAZATI

     Na ovom skupu na Fakultetu islamskih nauka, kojem su prisustvovali visoki zvaničnici IZ, između ostalih, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić, muftije, profesori Fakulteta islamkih nauka, medresa, imami, istaknuti naučni i javni radnici, dr. Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i bivši agent u tužbi BiH na Međunarodnom sudu pravde u Hagu, dr. Jasna Bakšić-Muftić, profesor međunarodnog prava, dr. Fikret Karčić, predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH, dr. Hilmo Neimarlija, član Parlamenta BiH, dr. Rešid Hafizović, akademik, i dr. Enes Ljevaković, fetva-emin Vijeća za fetve Rijaseta Islamske zajednice u BiH, iz različitih uglova su govorili o presudi Međunarodnog suda pravde, njenim implikacijama i značenjima.

     Dr. Trnka dajući genezu i tok tužbe od nastanka do presude kazao je da je ovom presudom Međunarodni sud pravde uspostavio tako visoke standarde za dokazivanje namjere genocida da svi budući zločinici mogu biti bezbrižni, jer im se neće moći dokazati genocid.

     On je izrazio uvjerenje da će dugoročno vrijeme pokazati da je "BiH uspjela sa tužbom", međutim dr. Trnka je naglasio "nezadovoljni smo što ovom presudom žrtve nisu dobile satisfakciju, premda je utvrđen genocid i agresija na BiH." Po njemu, "poslije ove presude otpada svaka priča  da se u BiH radilo o građanskom ratu i međuetničkom sukobu.

 Kazniti sve učesnike zločina

     Dr. Fikret Karčić je govorio o odgovornosti počinilaca genocida i naglasio da prema relevantnim pravnim teorijama postoje tri vrste odgovornosti za genocid: krivična, moralna i metafizička, te da ova presuda, premda manjkava, olakšava da se krivično gone odgovorni za genocid uključujući "sve članove Glavnog štaba Vojske RS, oficire i vojnike koji su učestvovali u zločinima, vozače kamiona koji su žrtve odvozili na stratišta, one koji su kasnije izmještali te masovne grobnice, pa i one koji su ih podstrekivali".

     Dr. Karčić je posebno naglasio važnost sistematskog izučavanja fenomena genocida u nastavnim i obrazovnim ustanovama i sistemima naše države.

 Presuda odraz političkih odnosa

     Za akademika Hafizovića presuda je odraz trenutne konstalacije političkih odnosa centara moći u svijetu i presuda ovaka kakva jeste ne garantira da se genocid neće ponoviti za 50 godina ili nešto kraći period.

     Hafizović je kazao da je zgranut činjenicom da sudijama Međunarodnog suda pravde ne znači ništa " brojka od 200 hiljada ubijenih Bošnjaka, 30 hiljada silovanih žena te brojni logori i to samo zato što se radi o ljudima druge religije."

     Prema akademiku Hafizoviću, presuda Međunarodnog suda pravde je pokazala da se u Evropi jednako ne štite životi i imovina Bošnjaka kao što se štite životi i imovina drugih ljudi i naroda.

     Dr. Enes Ljevaković je osvijetlio pitanje genocida i masovnih ubistava iz islamske tradicije i kur'anskih principa te relevantnih deklaracija i pravnih kodeksa koji su usvojeni od strane Organizacije islamske konferencije.

     Presuda Međunarodnog suda pravde za dr. Hilmu Neimarliju je "nekonzistetntna i pravno nepotpuna".

     Nazvavši je političkom odlukom, dr. Neimarlija je kazao da iz njene "pravne nepotpunosti proizilazi mogućnost instrumentalizacije presude" i njenog različitog tumačenja i razumijevanja.

     Pojedini učesnici u raspravi su izrazili sumnju u koincidenciju izricanja presude u godini rješavanja statusa Kosova i naglasili da ova činjenica ostavlja dosta prostora da se odluka Međunarodnog suda pravde razumijeva s pozicije regionalnih i međunarodnih političkih odnosa.

     Učesnici u raspravi saglasili su se da iz činjenice da je potvrđen genocid u Srebrenici, da su počinjeni masovni zločini, da je Srbija osuđena za nesprječavanje genocida, treba iskoristiti pozitivne odredbe, omogućiti satisfakciju žrtvama, insistrirati na kažnjavanju zločinaca, donijeti zakon o kažnjavanju negiranja genocida te pokrenuti megaprojekat pomoći povratnicima u Srebrenicu i Podrinje i po ovom pitanju uključiti sve državne nivoe vlasti, organizacije, institucije i pojedince i da svako prema svojim mogućnostima izdvoji sredstva za popravak kuća i stvaranje ambijenta za održivi povratak i razvoj.

     Moderator Okruglog stola bio je mr. Nedžad Grabus, muftija ljubljanski. 

(www.rijaset.ba)