Logo

Kraljeva Sutjeska, tradicija čuvana stoljećima

 

Tradicionalnom mevludu u Kraljevoj Sutjesci i ove godine prisustovao je veliki broj vjernika kao i gosti, izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, mr. Nusret ef. Abdibegović, muftija Sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković i muftija iz Turske, Hasan Atli savjetnik za vjere u Turskoj ambasadi u Sarajevu. Džumu namaz je predvodio i hutbu održao muftija Sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković. Muftija Ljevaković se osvrnuo na jedinstvo Bošnjaka i bošnjačke zajednice u ovom teškom vremenu, kako u BiH, tako i u svijetu, naglašavajući osnovne principe i stavove islama po pitanju ratovanja u ovim svetim mjesecima. Mevludu je prisustvovalo nekoliko hiljada vjernika iz svih krajeva centralne Bosne što govori o snazi tradicije obilježavanja mevluda u najstarijoj bosanskohercegovačkoj džamiji.

“Drago mi je da mogu podijeliti radost mevluda sa stanovništvom Kraljeve zemlje, gdje su ljudi baštinili određene vrijednosti. Bobovac kao kraljevski grad, život koji su imali Bošnjani, a onda islam i kelime i šehaded i mevlud doživjeli kao novu vrijednost, sublimiranje kulturno-historijskih i tradiconalnih vrijednosti, jer mevlud je uvijek bio radost i svečani čin.”- kazao je mr. Nusret ef. Abdibegović, izaslanik rejsu-l-uleme Husein ef. Kavazovića.

Samim tim što je održavanje mevluda u Kraljevoj Sutjesci uvršteno u takvim kao jedno od četiri najznačajnije manifestacije Rijaseta Islamske zajednice u BiH, govori o značaju ovog mevluda. Pretpostavka je da se ovaj mevlud održava onoliko koliko je stara i ova najstarija džamija u BiH. “Ova džamija stoljećima izdržava dešavanja burne historije na ovim područjima. Mi smo je obnovili a ona je unutra zdrava. Zemlja na njoj je čvrsta kao što je čvrst naš Bosanac koji odolijeva stoljećima pritisaka. Danas se s ove munare čuje ezan i uči šehadet. Ovdje dolazi svake godine hiljade muslimana, na mevlud koji se organizuje koliko je stara i ova džamija.” – istakao je glavni imam MIZ-a Kakanj mr. Sulejman ef. Čeliković.

Mevlud u Kraljevoj Sutjesci ima svoju društvenu dimenziju, jer njega svake godini posjeti nekoliko hiljada ljudi. Želja je da vjernici uzmu pouku i ojačaju kako bi mogli i dalje nositi kroz generacije i stoljeća din i islam na ovim prostorima. Nakon mevluda delegacije Rijaseta i muftiluka zajedno sa domaćinima obišle su i kraljevski grad Bobovac. Noć uoći mevluda proučen je kelimei-tevhid i zikr te upućena dova za sultan Mehmed Fatiha i njegove askere.

Džamija u Kraljevoj Sutjesci je smještena u području zvanom Prijeko, na lijevoj obali rijeke Trstionice. Prema narodnom predanju , džamija je sagrađena 1463. godine i to za samo nekoliko dana. Na tom mjestu u Sutješkoj kotlini je sultan Mehmed Fatih odmarao sa svojom vojskom prilikom osvajanja Bobovca. Prilikom obavljanja namaza usadio je štap (sùtru) koja se postavlja prilikom obavljanja namaza na otvorenom. Tokom obreda primijetio je mrava kako se u vidu spirale uspinje na vrh štapa i vraća nazad. S obzirom na učenost i nadahnuće, što je bilo primjetno u slučaju ovog velikana, kao i činjenicu da je bio okružen uglednicima i intelektualcima, shvatio je to kao znak da na ovom mjestu treba da sagradi džamiju. On je to i učinio. Prema općeusvojenom mišljenju, najstarija džamija u Bosni i Hercegovini bila je u Ustikolini. Kako je ona srušena u posljednjem ratu, sada je ova džamija najstarija u odnosu na postojeću i nedirnutu dispoziciju. Međutim, i ona je pretrpjela određene promjene što se ispravlja vraćanjem na prvobitno stanje. Taj posao obavlja se u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta Bosne i Hercegovine.

Tipološki posmatrano, riječ je o džamiji s drvenim krovom i drvenom munarom, pravougaone osnove, pokrivene četvorovodnim krovom. Za vrijeme Austro-Ugarske (1902. god.) džamija je pretrpjela izvjesne promjene na krovu i konstrukciji (umjesto šindre/drvenog pokrova) postavljen je falcovani crijep. Ova džamija je proglašena nacionalnim spomenikom BiH; “Službeni glasnik”, 12/04, koji sačinjavaju džamija i harem s mezarjem.

Abdurahman Zukan

  • 0000

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.