Promo banner

A+ A A-

Promemorija o obnovi Aladža džamije u Foči

aladza-obnovaU Foči je 31. maja 2013. godine održan okrugli sto pod nazivom „Rekonstrukcija Aladža džamije u Foči“. Na okruglom stolu koji je organiziralo Muftijstvo goraždansko i Centar za islamsku arhitekturu, učestvovali su dr. Enes Pelidija, dr. Ismet Bušatlić, mr. Senaid Zajimović, arhitekta konzervator Dženana Šaran, mr. Mirzah Fočo, historičar umjetnosti Azra Delalić, dr. Amir Pašić, dr. Aida Idrizbegović, arhitekta Mirela Mulalić Handan i dr. Amra Hadžimuhamedović. Okrugli sto je održan u okviru odluke Rijaseta Islamske zajednice kojom je 2013. godina proglašena godinom intenzivnih aktivnosti na pripremi i otpočinjanju radova na obnovi Aladža džamije u Foči, a u okviru čega će se održati više aktivnosti i programskih sadržaja posvećenih obnovi Aladža džamije, kao kulturno-historijske znamenitosti izvanredne arhitektonske ljepote.

Promemorija o ponovnoj uspostavi srušene Aladža džamije u Foči

Učesnici spomenutog okruglog stola o rekonstrukciji Aladža džamije donijeli su Promemoriju u kojoj naglašavaju nužnost poduzimanja svih potrebnih radnji radi intenziviranja obnove Aladže i obavezu državnih organa da ispune svoju obavezu prema obnovi Aladže. U nastavku slijedi integralni tekst Promemorije:

- Imajući u vidu jedinstvenu i univerzalnu vrijednost Aladža džamije, s obzirom na njeno sakralno, graditeljsko, umjetničko, dokumentarno i historijsko značenje za sve ljude u Foči, u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta,

Podsjećajući da je Aladža džamija sagrađena 1549. g, i da je srušena 1992. zajedno sa 12 ostalih fočanskih džamija i istovremeno sa progonom i ubijanjem fočanskih građana,

Ističući neraskidivu vezu između Aladža džamije i kulturnih prava koja uključuju pravo na zavičaj, pravo na javno ispoljavanje vjere, pravo na štićenje i uživanje kulturnog naslijeđa i pravo na dostupnost tog naslijeđa,

Oslanjajući se na univerzalne civilizacijske standarde sadržane u međunarodnim konvencijama: Konvencija o zaštiti svjetskog kuturnog naslijeđa (UNESCO, 1972.), Konvencija o zaštiti i promoviranju raznolikosti kulturnih izraza (UNESCO, 2005.) i Konvencija o vrijednosti kulturnog naslijeđa za društvo (Faro Konvencija; Vijeće Evrope, 2005.),

Pozivajući se na odredbe Anexa VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kojim je utvrđena obaveza ponovne uspostave nacionalnih spomenika srušenih u toku rata 1992.-1996. godine, kao i obaveza entitetske vlade da osigura naučne, tehničke, administrativne, financijske i druge mjere potrebne za ponovnu usposatvu tih objekata,

Odajući priznanje Ambasadi SAD-a u Bosni i Hercegovini za dosadašnju podršku pripremnim procesima za rehabilitaciju Aladža džamije,

I naglašavajući da je Aladža džamija od 2005. do 2010. godine na Listi za prioritetno djelovanje koju je u sklopu IRPP/SAAH- Ljubljana process I projekta Regionalnog programa kulturnog i prirodnog naslijeđa za Jugoistočnu Evropu, Bosna i Hercegovina utvrdila sa Vijećem Evrope i kao jedan od tri prioriteta u Bosni i Hercegovini za osiguranje sredstava za rekonstrukciju prvenstveno iz fondova Evropske Komisije,

Mi, sudionici Okruglog stola o rekonstrukciji Aladža džamije u Foči, 31. 05. 2013. donosimo

Promemoriju o ponovnoj uspostavi srušene Aladža džamije

Ponovna uspostava džamija koje su srušene u 1992. godine u Foči predstavlja preduvjet osiguranja uvjeta za održivi povratak, uspostavu povjerenja među ljudima u Foči i postizanje pravde, zato su svi sudionici okruglog stola spremni da u okviru svojih znanja i mogućnosti daju doprinos tom procesu. U vezi s tim pozivamo Općinu Foča da, u suradnji sa Islamskom zajednicom u Foči osigura neodložno ograđivanje prostora svih srušenih fočanskih džamija koje još nisu rehabilitirane i da spriječi njihovo dalje devastiranje, a Vladu Republike Srpske da osigura potrebne mjere za njihovu rehabilitaciju.

Važnost ponovne uspostave Aladža džamije, u skladu sa odredbma odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, je daleko veći od religijskog značaja, pa taj proces treba biti vođen u skladu sa najvišim standardima zaštite kulturnog naslijeđa, uz sudjelovanje institucija koje su odgovorne za njegovu zaštitu. Procijenjeni troškovi rehabilitacije, koji uključuju i prezentaciju ulomaka srušene džamije i dokumenata o historiji džamije, iznose 11 miliona KM.

U vezi s tim, pozivamo i očekujemo od Vlade Republike Srpske da u 2013. i 2014. godini osigura sredstva potrebna za vođenje radova na rehabilitaciji Aladža džamije i pozivamo Vijeće ministara Bosne i Herecegovine i sve nadležne institucije na razini Bosne i Hercegovine da osiguraju da bude proslijeđen i odobren prijedlog za financiranje rehabilitacije Aladža džamije iz IPA fondova ili drugih fondova Evropske Komisije namijenjenih za kulturno naslijeđe, a u skladu sa Listom za prioritetno djelovanje koja je utvrđena 2010. godine.

Pozivamo predstavnike i zvaničnike Vijeća Evrope, Evropske Komisije, Visokog predstavnika Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i druge nadležne pojedince i institucije, da učine sve što je u skladu sa njihovim ovlastima kako potrebna financijska i institucionalna podrška rehabilitaciji Aladža džamije ne bi bila odgađana i dovođena u pitanje.

Potičemo sve prijatelje, sve pojedince i organizacije u Foči, u Bosni i Hercegovini i u svijetu da svojim sudjelovanjem ili svojom podrškom rehabilitaciji Aladža džamije postanu dio značajnog poduhvata očuvanja bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.

Sudionici Okruglog stola podržavaju odluku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da 2013. godinu proglasi godinom rekonstrukcije Aladža džamije, kao i da početak radova ponovne uspostave svečano obilježi u avgustu 2013. godine.

Islamska zajednica će, uz podršku sudionika Okruglog stola, osnovati Odbor za rehabilitaciju Aladža džamije, koji će utvrditi pravce djelovanja u smislu naučnog i stručnog praćenja radova, organizacije radova, promoviranja projekta i financijskog upravljanja, odnosa sa javnošću i odnosa sa mladima i edukacionim ustanovama, i te pravce provoditi.

Ova promemorija bit će dostavljena nadležnim institucijama, te organizacijama i pojedincima koji mogu pružiti pomoć, a putem sredstava informiranja – javnosti.