Logo

Čaršijska džamija u Rogatici

  • Published in
  • Kategorija: Vijesti iz džemata
  • Štampa

Carsijska_dzamija_RogaticaKada je u avgustu 2007.godine zasijala novim starim sjajem Šudžauddinova ili Čaršijska džamija, prvi ob­novljeni islamski objekat u grad­skom jezgru Rogatice, mnogi su ka­zali kako je nakon petnaest godi­na vraćen dio izgubljene duše ovog gradića čije se ime prvi put put pominje 1425. godine u dokumenti­ma Dubrovačkog arhiva (Monumanta Ragusina). Uz sve spozna­je značaja "vraćanja" vjerskog i kulturno-historijskog bisera na svoje mjesto, svečanim otvaranjem Čaršijske džamije odškrinuta su vrata povratka Bošnjaka u ovaj dio naše domovine. Obnova, koja je počela koncem 2005. godine, u isto vrije­me vratila je Bošnjacima pouzdanje i sigurnost, a svjetlost na sumornu rogatičku razglednicu.

 

Iskren nijet obnovitelja

Podsjećanja radi, prije tri godi­ne svečanom činu otvaranja prisu­stvovalo je hiljadu vjernika, a me­đu zvaničnicima bili su Sulejman Tihić, u to vrijeme dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, Muftija goraždanski Hamed ef. Efendić, izaslanik reisu-l-uleme Nezim ef. Halilović Muderis, te predstavnici rogatičke općine. Do­sta toga korisnog i mudrog je kaza­no i zabilježeno, a svemu je osnova poruka i puka kako će novoobnovljena džamija "biti magnet koji će vezati sve nas".

Neizostavno je prisjetiti se kako je ovaj novoobnovljeni objekat, čiju su rekonstrukciju finansirali gradi­telji džamije rahmetli Alije Izetbegovića u Istanbulu, otvorio Enver Kazić, prvi povratnik u Rogaticu. I to puno kazuje o iskrenom nijetu obnovitelja kako obnovljene dža­mije mogu više učiniti za povratak Bošnjaka od stotine političkih go­vora.

Podsjećanja radi, na prostoru Odbora Islamske zajednice Roga­tica prije agresije na BiH bilo je 23 džamije i 3 mesdžida. Niti jedan ovaj objekat nije dočekao Dejton. Sudžauddin ili Čaršijska džami­ja porušena je do temelja 20.juna i992.godine. U isto vrijeme strada­la je i druga gradska džamija - Arnaudija. U postdejtonskom perio­du stradaće i rogatička čaršija, pri­je rata prepoznatljiva po objektima građenim u orjantalnom stilu. No, idemo redom...

 

Vakuf dobrotvora Sudžauddina

Sudžauddin džamija je vakuf sta­rog dobrotvora i vojskovođe Sud-žaudina. Sagrađena je 1576. godine. u "Osmansko doba", kada se ovaj gradić na rijeci Rakitnici na­zivao Ćelebi Pazar. U tom perio­du, do "formiranja" čaršije 1528. godine, nastajale su mahale obič­no oko džamija, kao što su bile: Sinanova mahala, Oruč-agina, Husein-begova i Carevu mahala ili Hangarija kako su je još zvali. Počet­kom 16. Stoljeća Čelebi Pazar dobi­va prvo javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom - hamam. Izgra­đen je vodovod, kojim je dio čarši­je dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija vjernici su uzima­li abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode. Već 528. godine Rogatica je imala čaršiju koju su činile: zanatske rad­nje, dućani, karavan-saraji, a ne­dugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicionalni način. Bilo je dućana i na dvije etaže.

Povjesničari će zabilježiti: "Rogatička čaršija bila je koncentrisana u jednoj ulici sa dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legato Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom vijeku spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, nalbanti, aščije, pekari, berberi, abadžije... U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom periodu osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijen­talnu varoš i postala sjedište kadiluka. U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, pomenuću samo tri velika vezira: Si-nan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović... " U zapisima o ovom gradu u periodu "turskog vakta" pominju se kadije i muftije, vojskovođe, begovi, ajani i drugi učeni i značajni ljudi.

 

Uspravljanje iz pepela

Ratovi su "izbrisali" mnogo toga znamenitog iz daleke i bliže proš­losti, ali ostali su tragovi - biljezi, od onih koji kazuju da su ljudska na­selja na ovim prostorima postojala još mnogo prije nove ere - na Gracu nadomak Rakitnice, preko spo­meničkih obilježja rimske civiliza­cije i srednjeg stoljeća - 88 nekro­pola sa 2628 bogumilskih stećaka, do novijeg vremena. Ovim prosto­rima su hodali Iliri, Rimljani, Avari i ini, rušitelji i graditelji,dobri i hrđavi ljudi, hulje i protuhe pod ovim ili onim ratnim bajracima, ali ka­da historičari i ini znanstvenici jed­nom ozbiljno podvuku crtu, imaće nepogrješivu računicu ko su poči­nitelji najvećeg zla na ovim prosto­rima. Samo od 1992. do 1995. godine počinjeno je toliko zla ljudima i objektima što nije možda za jed­no cijelo stoljeće. Rogatica je samo jedan od primjera kako je trebalo uništiti sve što ne liči na one koji su ubijali, rušili i palili.

Nisu poštedjeli ni Božije kuće. Bezdušnici su nadmašili učitelje zla u Drugom svjetskom ratu. Pr­va uspravljena džamija iz pepela u srcu Rogatice iznova je dokaz neu­ništivosti vjere i naroda. I drugdje na prostoru rogatičkog kraja niću ili su već nikle novoobnovljene dža­mije. Do sada su u potpunosti ob­novljene džamije u Žepi (sredstvi­ma iranske humanitarne organiza­cije BIRDS) i u Košutici, (sredstvi­ma vakifa hadži Galiba Hadžića), pomenuta Čaršijska ili Sudžauddin džamija (čiji je investitor turska humanitarna organizacija BIAT), džamija u Kramer Selu, Lubardićima, Novoseocima, Đedovićima, Ži-valjevićima, Kukavicama, Vragolovima... U izjavi jednog od povrat­nika ima optimizma koliko i pesimizma. Kazao je: "Džamija u rogatičkom kraju ponovo će biti, što ni­je sigurno za Rogatičane, koji su se pored Sarajeva i Goražda, raspr­šili i po mnogim zemljama kako u Evropi tako i u svijetu". Nažalost, to potvrđuje stvarno stanje na tere­nu. U ruralnim prostorima ima po­maka, "povratak ide i nekako, ali u gradu ne ide nikako". Koliko li ka­sni održivi povratak?

 

Promjenjena demografska slika

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području rogatič­ke općine živjelo je ukupno 21.978 stanovnika: Bošnjaci - 13.209 (60,10%), Srbi - 8.391 (38,17%), Hrvati - 19 (0,08%), Jugosloveni - 186 (0,84%), Ostali - 173 (0,81%). U gradu Rogatici prema popisu iz 1991. godine živjelo je ukupno 8.916 stanovnika: Bošnjaka - 5.681 (63,71%), Srba - 2.971 (33,32%), Hrvata - 16 (0,17%), Jugoslovena - 140 (1,57%), ostali, neopredijeljeni i nepoznato -108 (1,21%). Danas je demografska slika gotovo u potpunosti izmijenjena na štetu Bošnja­ka. Otud, svaki povratnik u zavičaj donosi nadu i radost.

 

Autor: Mustafa Smajlović (Preporod)

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.