A+ A A-

Saopćenje Rijaseta u povodu emisije FTV

Sarajevo, 16. decembar 2008. (MINA) - U povodu poziva Federalne televizije za učešće predstavnika Rijaseta Islamske zajednice u BiH u emisiji „Pošteno (četvrtak 18.12.2008. g), Rijaset Islamske zajednice oglasio se sljedećim saopćenje za javnost:

- U pozivu Federalne televizije Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ističe se da će emisija "Pošteno", urednice i voditeljice Duške Jurišić, obrađivati tematiku selefizma u BiH.

Rijaset izražava čuđenje da Federalna televizija, kao javni televizijski servis, za temu svoje emisije uzima jedno uže doktrinarno pitanje iz sfere specijalističkih rasprava islamskih eksperata.

U pozivu je, između ostalog, naslovljeno da se od gostiju očekuje "da pojasne selefistički pravac učenja", te postavlja pitanje "da li svršenici islamskih obrazovnih institucija u BiH mogu biti novi pripadnici selefističke zajednice"?

Rijaset je iznenađen da se, nakon sinhronizirane medijske kampanje na diskreditaciji legalnih organa Islamske zajednice i njenih vjerskih autoriteta, naša javnost pokušava sada usmjeravati na pitanja koja se tiču čisto doktrinarnih temelja islama i islamskog vjerovanja, koja su do sada ostajala u sferama intelektualnih i akademskih rasprava vruhunskih eksperata islamskog učenja. Da li se ovakvim televizijskim emisijama žele donositi sudovi o onome što spada u domen islamske doktrine i muslimanima kazati šta to "ne valja " u njihovoj vjeri i tradiciji?

Nismo znali da su, pored brojnih društvenih i ekonomskih problema, kao što su korupcija, nasilje, maloljetnička delikvencija, trgovina drogom i ljudima, te rasističke izjave političara o tome da musliman ne može biti sudija, problema povratničke populacije i sl., za javni televizijski servis temeljni problem konstitutivni elementi islamske tradicije, povijest islamskog mišljenja, pitanja iz domena teoloških rasprava od kojih su, u najvećem dijelu, bili pošteđeni ovdašnji muslimani. Čini se da ne postoje domaće aktuelnosti koje bi bile vrijedne pažnje bh. javnosti i, napose muslimana, pa im treba uvoziti sadržaje izvan BiH, ono što nije produkt muslimana u BiH i širem okruženju i sa čim naši vjernici nikada nisu imali problem, ali im se sada on, očito, želi nametnuti i dati mu legitimitet.

Za muslimane je zabrinjavajuća tendenciozna fokusiranost određenih grupa i pojedinaca na njihovu Islamsku zajednicu koju tako mukotrpno, kao svoje najmilije čedo, podižu, u vrlo složenim uslovima i društvenom okruženju, više od jednog stoljeća i na koncu se ta negativna kampanja želi usmjeriti u dnevnopolitičku zloupotrebu njihove vjere, pri čemu se muslimanima želi kazati, mimo njihovih institucija i autoriteta, kakva im je vjera i kakvu potencijalnu prijetnju nosi.

Zašto je islam u fokusu pažnje i ko tako sistematski podstiče antiislamsku i antimuslimanski kampanju? Zašto takav jednostran pristup? Zar povijest ostalih religijskih tradicija ne obiluje različitim vjerskim grupacijama, različitim i često međusobno suprotstavljenim vjerskim pokretima i grupama? Zar povijest religijskog mišljenja, kako unutra hrišćanstva, jevrejstva, hinduizma, budizma, pa tako i islama, nije bogata raznolikim teološkim tradicijama, akademskim raspravama, šizmama i sl., ali jedino javnosti treba kazati da je problem u islamu?

Islamska zajednica u svojoj povijesti nikada nije imala neprijatnosti niti spora s objektivnim i vjerodostojnim informiranjem javnosti o islamskom učenju, radu Islamske zajednice i nosilaca vjerskog autoriteta. Međutim, Islamska zajednica i muslimani na ovim prostorima trpili su znatne štete od pristrasnih pristupa, dirigiranog informiranja, podmetanja i omalovažavanja islama i misije Islamske zajednice.

Islamska zajednica ne može ostati gluha na sve izraženije tendencije da se ušutka i izolira njena sloboda i sloboda njenih autoriteta, da se obezvrijedi njena misija i aktivnosti, da se zlonamjerno i proizvoljno javnosti nameću ili sugeriraju sudovi o islamu, "islamskoj prijetnji" i Islamskoj zajednici.

Također, fenomen islamofobije nije produkt Islamske zajednice u Bosni i Hercergovini, nego je pojava koja zabrinjava najumnije ljude u cijelom svijetu, fenomen o kojem odgovorni ljudi širom planete raspravljaju na različitim međunarodnim forumima. Treba li kazati da se, kao jedan od bitnih faktora koji generiraju islamofobiju, ističu predrasude o islamu i muslimanima, nerazumijevanje konstitutivnih elemenata islamskih izvora, kulture i tradicije muslimana, s jedne, i pogrešna interpretacija savremenih događaja određenih zapadnih medija, kao globalnog kreatora međunarodnog mnijenja, s druge strane. Imajući na umu posljedice medijskih predrasuda, činjenicu da se genocid u našoj domovini pripremao, sprovodio i opravdavao na krilima ekstremne kapanje o "islamskoj prijetnji" i "radikalnim imamima", Islamska zajednica ima pravo upozoriti na zloupotrebe i netačne sadržaje koji se o islamskim vrijednostima i njoj samoj plasiraju u javnost, što pomaže islamofobiju i antiislamsku histeriju, i, naravno, pozvati se na genocidno iskustvo bosanskih muslimana, kao jednu od posljedica islamofobije.

Bosanski muslimani imaju pravo na nepristrasan tretman njihove vjere islama i njihovih vjerskih autoriteta, izabranih njihovom većinskom voljom, i njihove Islamske zajednice.

Zato za Islamsku zajednicu ne postoje "neposlušni" ili "poslušni" mediji i urednici, nego odgovorni urednici, novinari i mediji koji vjerodostojno, profesionalno i cjelovito informiraju javnost o događajima kakvi jesu i njeguju minimum poštovanja prema institucionalnom islamskom učenju i izvorima islama, kaže se u saopćenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.