Logo

Odluka Ustavnog suda po žalbi dr. hfz. Halila Mehtića

Broj: US-01-2-07-1/12

Datum: dne. 4. zu-l-ka'de 1433.h.g.

dne. 20. septembar 2012. godine

 

Ustavni Sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Vijeću petorice sudija u sastavu mr. Osman Kozlić predsjednik Suda kao predsjednik Vijeća, dipl. iur. Adnan Omanović, prof. Mujo Sušić, prof. dr. Enes Ljevaković i dipl. iur. Jusuf Šeta te dipl. iur. Nurif Herić kao sekretar Ustavnog suda, povodom zahtjeva doc. dr. hafiza HALILA ef. MEHTIĆ od dne. 18. septembra 2012. g. radi ocjene ustavnosti postupanja i donošenja odluke Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. i radi kršenja odredbi Ustava IZ, nakon vijećanja Suda na 18. redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu dne. 4. zu-l-ka'de 1433.h.g. / 20. septembra 2012. godine temeljem čl. 10.st.1.al.4. Pravilnika o radu Ustavnog suda IZ u BiH donio je sljedeću

ODLUKU

Odbija se žalba doc.dr. hafiza HALILA ef. MEHTIĆ od dne. 18. septembra 2012.g. kojim je podnijet zahtjev za poništenjem odluke Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. kojom se utvrđuju tri kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012.g. do 2019.g. kao neosnovana.

Obrazloženje

I              Doc.dr.hfz. Halil ef. Mehtić podnio je žalbu od dne. 18.septembra 2012.g. kojom je ovome Sudu podnio dva zahtjeva od kojih se prvim traži poništenje odluke Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. kojom se utvrđuju tri kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012.g. do 2019.g., a drugim zahtjevom traži da Sud naloži Saboru IZ u BiH da održi novu sjednicu na kojoj će utvrditi tri kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012.g. do 20I9.g.

II             Ovaj Sud uvodno utvrđuje da je doc.dr.hfz. Halil ef. Mehtić podnio žalbu koja svojim sadržajem i formom nije suglasna zahtjevu čl.12. i dr. pravilnika o radu Ustavnog suda IZ u BiH.

III            Sud je utvrdio da je zahtjev podnijet od osobe koja nije ovlaštena pokrenuti postupak provjere ustavnosti odluke Sabora IZ u BiH.

Naime, izričitom odredbom iz Čl.13.st.2. Pravilnika o radu Ustavnog suda IZ u BiH dozvoljeno je pobijati odluku Sabora IZ u BiH isključivo reisu-l-ulemi, mešihatima, najmanje 1/3 sabornika Sabora IZ u BiH ili 1/2 broja članova Rijaseta IZ u BiH.

Budući daje riječ o zatvorenom broju ovlaštenih osoba za podnošenje zahtjeva, Ustavni sud nije imao materijalnopravnih mogućnosti priznati žalitelju aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva.

IV           Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. održao sjednicu na kojoj je utvrdio tri kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012.g. do 2019.g.

Ovaj Sud je odlučio temeljito razmotriti da li je postupanje Sabora tokom ove sjednice bilo suglasno odredbam Ustava IZ u BiH, budući da Sud smatra daje izbor kandidata za reisu-l-ulemu naročito značajno pitanje za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Tokom provedenog postupka Sud je utvrdio sljedeće činjenice :

1.            Sjednica Sabora IZ u BiH određena je za dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. suglasno odredbama Poslovnika o radu Sabora IZ u BiH;

2.            Sjednica Sabora IZ u BiH održana je dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. sa pravno valjanim kvorumom za donošenje meritornih odluka suglasno odredbama Poslovnika o radu Sabora IZ u BiH;

3.            Sabornici su blagovremeno primili radne materijale za sjednicu, između ostalog i Odluku o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme;

4.            Po poretku odlučivanja po tačkama dnevnog reda Sabor je razmotrio Odluku o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme pri čemu je naglašena odredba iz čl. 7c st.3. kojom se utvrđuje da svaki sabornik smije glasati za najmanje jednog, a najviše za tri kandidata. Sabor je usvojio predloženu Odluku.

5.            Tokom donošenja Odluke o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme u amfiteatru Gazi Husrev begove medrese bili su lično prisutna sva četiri evidentirana kandidata za odabir tri kandidata za izbor reisu-l-uleme te niti jedan od njih nije iskazao usmeno na zapisnik Sabora ili pismeno protivljenje ili primjedbe na sadržaj konkretne Odluke o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme;

6.            Nakon donošenja Odluke o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese lično prisutni sva četiri evidentirana kandidata za odabir tri kandidata za izbor reisu-l-uleme su usmeno prezentirali svoje programe;

7.            Nakon toga je Sabor pristupio glasanju za odabir tri kandidata za izbor reisu-l-uleme, a nakon proglašenja rezultata niti jedan od četiri evidentirana prisutna kandidata nije iskazao usmeno na zapisnik Sabora ili pismeno protivljenje ili primjedbe na izbor tri kandidata zbog nepravilnosti koja bi bila utemeljena na sadržaju konkretne Odluke o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme.

 

V             U pogledu dijela zahtjeva kojim se traži ocjena ustavnosti o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme ovaj sud je utvrdio nespornom činjenicu da naznačeni akt sadrži naziv "Odluka", no riječ je o normativnom aktu koji nedvojbeno nadopunjuje Pravilnik o izboru reisu-l-uleme.

Očita pogreška u nazivu normativnog akta u bitnom nema nikakvu negativnu posljedicu za kandidate u postupku utvrđivanja kandidata za izbor reisu-l-uleme, a ovaj Sud opravdano očekuje da Sabor IZ u BiH objavi ispravak naziv tog normativnog akta.

Žalitelj nije u pravu kada smatra daje pogreška u nazivu pravnog akta dovoljna za proglašenje njegove pravne nevaljanosti tj. stavljanje izvan snage, jer Sabor kao zakonodavno tijelo IZ u BiH ima pravo i mogućnost izvršiti formalni ispravak njegovog naziva.

U pogledu objektivnog sadržaja odredaba iz čl. 7a, 7b, 7c i 7d navedene Odluke ovaj sud nije utvrdio da u njima postoje ma kakve nesuglasnosti ili kolizije sa odredbama Ustava IZ u BiH.

Osobito je važno naglasiti da postoji objektivno tumačenje razloga postojanja žalitelju najspornije odredbe iz čl. 7c.st.3. Odluke kojom jedan sabornik smije glasati za jednog, dva ili tri kandidata.

Naime, u situaciji kada postoji više od tri evidentirana kandidata za izbor tri kandidata za reisu-l-ulemu, postoji mogućnost rasipanja glasova sabornika na velik broj kandidata te da više kandidata osvoji isti broj glasova, u situaciji kada jedan sabornik glasa za dva ili tri kandidata, daleko je veća mogućnost da se već pri prvom glasanju utvrde tri kandidata sa najvećim brojem glasova.

 

VI           Razmatrajući eventualne povrede Ustava IZ u BiH ovaj sud je utvrdio da je podnositelj žalbe direktno i konkretno ukazao da su povrijeđena njegova ustavna prava iz čl. 4. Ustava IZ u BiH, a koja povreda je ostvarena po mišljenju žalitelja primjenom odredbe iz čl. 7c st.3. gore naznačene Odluke.

Ovom Sudu nije bilo moguće utvrditi kojom radnjom je Sabor IZ u BiH povrijedio odredbe Kur'ana Časnog, sunneta Muhammeda a.s., islamsku tradiciju Bošnjaka ili zahtjeve vremena kao rukovodeće duhovne vrijednosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te nalazi žaliteljeve navode neutemeljenim.

Naprotiv, ovaj Sud smatra da su sva četiri evidentirana kandidata imala podjednako povoljan ili nepovoljan položaj pri primjeni Odluke te niti jedan od njih nije bio pogodovan u odnosu na žalitelja.

 

VII          Razmatrajući eventualne povrede Ustava IZ u BiH ovaj sud je utvrdio daje podnositelj žalbe direktno i konkretno ukazao da su povrijeđena njegova ustavna prava iz čl. 16. Ustava IZ u BiH koja je ostvarena po mišljenju žalitelja kršenjem načela zakonitosti, javnosti i odgovornosti.

Međutim, ovaj Sud smatra da načelo zakonitosti nije povrijeđeno, budući da je Sabor ovlašteno tijelo za donošenje odluke outvrđivanju kandidata za reisu-l-ulemu, a postupak je proveden suglasno pravilniku o izboru reisu-l-uleme. Odluka Sabora je donijeta na javnoj sjednici te nije povrijeđeno niti načelo javnosti, prigovor žalitelja niti u pogledu načela odgovornosti nije konkretiziran, a ovaj Sud nije pronašao ostvarenim taj žalbeni razlog.

 

VIII         Razmatrajući eventualne povrede Ustava IZ u BiH ovaj sud je utvrdio da je podnositelj žalbe direktno i konkretno ukazao da su povrijeđena njegova ustavna prava iz čl. 58. Ustava IZ u BiH, a koja povreda je ostvarena po mišljenju žalitelja primjenom odredbe iz čl. 7c st.2. gore naznačene Odluke.

Glasanje za utvrđivanje kandidata je provedeno na način da nije bilo vidljivo za koje kandidate je glasao pojedini sabornik te je time očuvano načelo tajnosti glasanja.

U svakom slučaju, ovaj Sud smatra da su sva četiri evidentirana kandidata imala podjednako povoljan ili nepovoljan položaj pri primjeni Odluke te niti jedan od njih nije bio pogodovan u odnosu na žalitelja.

 

IX            U pogledu navoda žalitelja da je došlo do povrede odredaba iz čl.7. i 9. pravilnika o izborima za reisu-l-ulemu, ukazujemo da su odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od dne. 21. ševvala 1433.h.g. odnosno 8. septembra 2012.g. utvrđena tri kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012.g. do 2019.g., dok će izbor reisu-l-uleme biti izvršen na sjednici Izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme određenoj za dne. 23. septembar 2012.g.

Zbog tog te ne stoji prigovor žalitelja da je Sabor izvršio izbor kandidata na sjednici dne. 8 septembra 2012.g.

 

X             Iako nije riječ o ustavnim pravima i slobodama, ovaj Sud je razmotrio prigovor da gore navedena Odluka o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme nije pravno valjana zbog stupanja na snagu danom donošenja tj. zbog izostanka tzv. vacatia legis.

Ovaj Sud je utvrdio da ni u Ustavu IZ u BiH, a niti u Poslovniku o radu Sabora IZ u BiH nije utvrđena obveza Sabora IZ u BiH da pri donošenju novog normativnog akta mora proteći određeni vremenski period prije njegovog stupanja na snagu.

Budući da takva odredba ne postoji u pravnom sustavu IZ u BiH, ovaj sud nije imao materijalnopravno uporište da radi izostanka vacatia legis utvrdi ništavost gore naznačene Odluke.

 

XI            Sud nalazi potrebnim ukazati da djelatnosti organa Islamske zajednice u BiH moraju podlijegati načelima zakonitosti, javnosti i odgovornosti u smislu odredbe iz čl. 16. Ustava IZ u BiH. Ukoliko u primjeni propisa IZ dolazi do situacija u kojima se sadržaj pozitivnih propisa ukazuje nedovoljno preciznim ili nedorečenim u primjeni, nadležni organi IZ u BiH su ovlašteni te propise izmijeniti, nadopuniti ili donijeti potpuno nove propise.

Ustavni sud IZ u BiH je ovlašten primjenjivati pozitivne propise IZ u BiH suglasno njihovom objektivnom sadržaju bez prava na intervenciju u tom smjeru.

Bez obzira na pitanje blagovremenosti zahtjeva i pitanje ovlaštenja subjekta koji se pojavio kao žalitelj, u ovom sudskom spisu su uočene određene nedorečenosti u propisima IZ u BiH koji se odnose na način rada Sabora IZ u BiH. Ovaj Sud će zato podnijeti inicijativu za njihove izmjene i dopune suglasne potrebama članova IZ u BiH.

Protiv ove odluke Ustavnog Suda IZ u BiH nije dozvoljeno podnošenje redovitih niti izvanrednih pravnih lijekova te je ista konačna.

Predsjedavajući vijeća:

Osman Kozlić        .

Dostavljeno :

1. doc.dr. hafiz HALIL ef. MEHTIĆ

2. Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

3. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

4. arhiva Suda

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.