edukativna platforma Islam.ba

A+ A A-

Povodom preseljenja na ahiret dr. Jusufa el-Karadavija: Otišao je korifej znanosti, velikan među velikanima

26 09 2022 01 sej jusuf karadavi

Danas, u ponedjeljak 26. septembra 2022. godine, ovaj svijet je napustio lučonoša islama u ovom vremenu, erudita, velikan među velikanima, glasnogovornik islama – Jusuf el-Karadavi. Rođen je 9.9.1926. u selu Saftu Turab, u centralnom dijelu El-Mehalla el-Kubra, u  provinciji El-Garbija, u selu u kojem je – kako navode povjesničari - sahranjen posljednji ashab, umro u Egiptu – Abdullah ibn el-Haris Džeze' ez-Zubejdi, koji je tituliran kao „Šejhul-misrijjin“/ Učitelj Egipćana.  

Rođen je kao siroče, a brigu o njemu preuzeo je njegov amidža. Vrlo rano je naučio Kur'an napamet. Čitav život, trnovit i buran, hodio je vrhuncima – prednjačio je skoro u svakom dobru, naročito u islamskim stručnim i naučnim  disciplinama. Susreo se s Hasanom Bennaom, osnivačem pokreta Muslimanska braća, i priključio se toj organizaciji. Pokret je uživao ogromnu popularnost u tadašnjem arapskom i islamskom svijetu i iznjedrio čitavu plejadu učenjaka koji su obilježili 20. stoljeće, ali i bio zabranjivan i etiketiran raznim kvalifikacijama, a njegovi pripadnici hapšeni, mučeni, proganjani i ubijani. 

Zbog svog snažnog djelovanja i opiranja tiranskim vlastima, te pozivanja vraćanju izvornom islamu, pravdi, slobodi, dostojanstvu i demokratiji, više puta je hapšen najprije od kraljevske, a potom i od revolucionarnih, vojnih vlasti u Egiptu. Iako snažan zagovornik demokratije, ni u zapadnom, demokratskom svijetu nije bio omiljen, ponajviše zbog svojih stavova o cionističkoj državi Izrael i očevidnoj nepravdi koja se čini palestinskom narodu. 

No, muslimani širom svijeta su ga izuzetno voljeli i cijenili. Njegovi stavovi o brojnim islamskim propisima, uglavnom su bili dominantni, racionalno obrazloženi i utemeljeni u izvorima islama. Njegova djela prevođena su na brojne svjetske jezike, a skoro da nema muslimanske zajednice u svijetu a da do nje nije stiglo makar neko njegovo djelo.

Islamu je pristupao iz perspektive sadašnjeg vremena, islamske propise tumačio je u duhu savremenog doba i u postojećim okolnostima. Zahvaljujući lucidnosti svog uma, snazi memorije i impresivnom obrazovanju, kompetentno je tretirao islamske propise iz različitih oblasti: ekonomije, finansija, medicine, znanosti...

Osnivač je brojnih asocijacija, među ostalima i Svjetsku uniju islamskih učenjaka i Evropsko vijeće za fetve, u čijim strukturama se su, već od samog početka, našli i naši, bosanskohercegovački učenjaci. Četiri puta je posjetio našu zemlju, a na našem jeziku su objavljeni prijevodi desetina njegovih knjiga. Dvije značajne Karadavijeve knjige i po obimu i po sadržaju: Fikhuz-zekat i Savremene fetve III su poodavno prevedene na bosanski jezik, no još nisu objavljene. Prema podacima koje imamo napisao je 197 knjiga, a neposredno pred smrt iz štampe mu je izišla 198. knjiga Fikhus-salat na 750 stranica.

O ovom velikanu će se mnogo govoriti i pisati u narednom periodu, na Istoku i na Zapadu. On je danas fizički otišao s ovoga svijeta, no njegove ideje će nastaviti živjeti, rekli bismo – do kraja zemaljskog vremena. 

Neka ga Uzvišeni Allah milostivo uvede u društvo odabranih: društvo vjerovjesnika, siddikuna, šehida i dobrih, i neka mu oprosti grijehe koje je, eventualno, počinio!

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasi'ah!

Ured za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH