Reisu-l-ulema na komemorativnoj konferenciji posvećenoj Oto Von Habsburgu
Foto: www.magyarkurir.hu
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je u nedjelju 4. jula 2021. godine prisustvovao komemorativnoj konferenciji povodom desetogodišnjice smrti Otto von Habsburga - sina posljednjeg austrougarskog cara, velikog prijatelja Bosne i Hercegovine i počasnog građanina Sarajeva.
Konferencija je u organizaciji Fondacije "Otto von Habsburg" održana u Benediktinskom manastiru Panonnhalma u Mađarskoj, pod nazivom "Duhovni temelji Evrope: Stanje abrahamskih religija u Evropi".
Na konfereciji su učestvovali i biskup Cirill Hortobagyi, glavni svećenik i poglavar Benediktinskog manastira Pannonhalma, glavni rabin Mađarske Istvan Darvas, direktor Otto von Habsburg fondacije Gergely Pröhle, predsjednik Upravnog odbora fondacije Istvan Nagy, a završnu riječ je imao Zsolt Semjen, zamjenik premijera Viktora Orbana.
Benediktinski manastir Pannonhalma, u kojem je održana konferencija i misa, jedan je od najstarijih vjerskih i edukativnih centara Katoličke crkve u Mađarskoj sa značajnom i bogatom bibliotekom. Zvanice su bili članovi porodice Habsburg, istraživači iz Otto von Habsburg fondacije, istaknuti članovi Paneuropske unije, univerzitetski profesori, akademski radnici, diplomati, te istaknuti članovi iz društvenih, kulturnih i političkih krugova Mađarske.
U svom obraćanju reisu-l-ulema je o Otto von Habsburgu je, između ostalog, kazao kako je bio zagovornik Evropske unije (EU), borac protiv nacizma i komunizma te čovjek koji je dobrim dijelom zaslužan za pad "željezne zavjese" i kraj komunizma.
- Zahvalni smo što se zalagao za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu te posebno cijenio islamsku tradiciju Bošnjaka i bosanske muslimane. Otto von Habsburg svojevremeno je isticao prednosti proširenja Evropske unije radi mira, stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta. Smatrao je da što Evropa više pomjera svoje granice prema istoku, sve sigurniji će biti njezin centar i zapad. Već tad je bio svjestan utjecaja velesila sa istoka. Tih utjecaja smo svjesni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i zato smo se opredijelili za integracije naše zemlje u Evropsku uniju. Danas, Bosna i Hercegovina čeka da bude prihvaćena od Evropske unije. Nadamo se novom nosiocu evropske ideje, ideje koju je zagovarao pokojni Otto von Habsburg - kazao je reisu-l-ulema.
Ističući značaj suživota i međureligijskog dijaloga, reisu-l-ulema je kazao da bosanski muslimani dijele životni prostor s pripadnicima pravoslavlja, katoličanstva i judaizma na području na kojem nikad jedna religija nije potpuno potisnula ostale ili imala potpunu prevlast nad običajima i životom stanovništva.
- Stoga je međureligijski dijalog veoma važan za suživot i trajni mir u Bosni i Hercegovini. Kako živimo u pluralnom svijetu, pred nama je stalni izazov da propitujemo pravila koja uređuju naše odnose, njihovu utemeljenost na vrijednostima za koje se zalažemo, ali i postojanost izvora na kojima počivaju - poručio je reisu-l-ulema.
Naveo je, pozivajući se više puta na izvore islama, kako islam ne predstavlja svijet koji bi bio dovoljan sebi, koji ne bi priznavao i drugima pravo na postojanje, na sreću i dostojanstvo.
- Kao što je to uvijek bilo, a na što svete knjige upozoravaju, svijet se pokazuje složenim i kompliciranim u odnosu na svijet kakav bismo možda željeli. Mnoštvo je naroda i rasa, religijskih opredjeljenja, koji u isto vrijeme polažu pravo na vlastiti duhovni put, o čemu svjedoči i Kur'an: Da je Bog htio, jednim bi vas narodom učinio (El-Maide, 48). Izvori islama jasno i nedvosmisleno govore o jednom od fundamentalnih prava, prava na priznanje drugog i drukčijeg - kazao je reisu-l-ulema.
Biskup Hortobagyi govorio je o evropskim vrijednostima među koje spada sloboda, razumijevanje vjerskih tradicija, racionalnost, samoostvarenje i prihvatanje pluralnosti. Citirao je papu Franju koji je rekao da su svi ljudi braća (fratelli tutti), te da se treba čuvati dostojanstvo svih Božijih stvorenja koja imaju svoja prava i obaveze.
Podsjetio je zvanice konferencije na inicijativu Poljaka Wilkanowicza da se uvede u preambulu Ustava Evropske Unije kako se Evropa temelji na judaizmu, kršćanstvu i islamu.
Glavni rabin Darvas izlagao je o duhovnom zagađenju prirode, umjerenosti, skromnosti, ljubaznom neslaganju kao i o značaju prenošenja Božije mudrosti među ljude, te je podsjetio na citat "Voli svog bližnjeg kao samog sebe."
Nakon konferencije organiziran je obilazak manastira i impresivne biblioteke.
