A+ A A-

JE LI SUKOB ŠIITA I SUNITA U IRAKU POLITIČKE ILI VJERSKE PRIRODE?

mapa _iraka      U posljednjih godinu dana, Irakom se proširilo vjersko nasilje između muslimana sunita i muslimana šiita.  Neki stručnjaci ovaj sukob smatraju isključivo vjerskim – jer se temelji na razlikama između dvije struje u muslimanskom svijetu, oko toga tko je istinski nasljednik proroka Muhameda.  Drugi, pak, sukob između iračkih sunita i šiita smatraju prvenstveno političkim sukobom. 

     Kada je riječ o teologiji, sunite i šiite više toga spaja nego što ih razdvaja.  Povezuje ih sveta knjiga Islama, Kur'an, manje-više sličan temelj vjere te praksa redovitog hodočašća u Meku.  John Voll, profesor povijesti Islama na sveučilištu Georgetown u Washingtonu kaže da je sukob između iračkih šiita i sunita više političke prirode. Naime, suniti su od početka iračke državnosti dominirali zemljom, dok su šiiti bili podjarmljeni. "Politički dominantna elita nikad u povijesti nije diskriminiranoj manjini predala vlast na civiliziran način".

     S ovim se objašnjenjem slaže i Marius Deeb, profesor Centra za međunarodne odnose na Sveučilištu Johns Hopkins, također u Washingtonu. "Stvarni konflikt je između pristaša Saddama Husseina i protivnika Saddama Husseina.  No, na žalost, sukob je prerastao u sukob sunita – koji su bili bliski Saddamovu režimu – i šiita, koji su proiranski nastrojeni".

     Smatra se da je vjerski sukob u Iraku dobio izraziti zamah u veljači prošle godine, kada su sunitski pobunjenici napali jedno šiitsko sveto mjesto, sjeverno od Bagdada.  Širenje vjerskog nasilja objašnjava John Voll: "Simboli sunitske odnosno šiitske tradicije postali su simboli  mobilizacije.  Zbog toga je napad i uništenje šiitske Zlatne džamije u mjestu Samarra, u veljači prošle godine, bio tako značajan događaj.  Nije to bila nekakva strateški ili ekonomski važna lokacija.  No, Zlatna je džamija simbol šiitskog identiteta.  Ako je uništite, to ukazuje na slab, ranjiv položaj iračkih šiita".

     Za Saddama manjina, danas su šiiti dominantna grupa na vlasti.  S Iranom ih vežu vrlo bliske veze – što brine Saudijsku Arabiju i Jordan, sunitske susjede Iraka.  Jordanski kralj Abdulah upozorio je na stvaranje 'šijitskog polumjeseca', od Libanona do Irana.  Marius Deeb smatra pak da svijet najviše treba zabrinuti ne neki potencijalni 'šijitski polumjesec' već buđenje islamskog ekstremizma u svim oblicima.  Što bi dvije struje islama, sunite i šijite, moglo pomiriti? John Voll smatra da bi to trebala biti obnova Iraka.  'Gospodarska obnova ograničit će privlačnost raznih ekstremnih grupa, na obje strane' – smatra ovaj profesor povijesti islama sa Sveučilišta Georgetown.

     Marius Deeb smatra da je također važno postići politički kompromis i sporazum o podjeli vlasti.  Konačni cilj bi trebao biti jačanje osjećaja da su i suniti i šijiti građani jedne, iračke nacije – smatra Marius Deeb sa Sveučilišta Johns Hopkins. 

 (http://www.voanews.com/croatian)