Dr. Cerić na 1. međunarodnom halal kongresu: Temelji halala – halal za sve

Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993. – 2012.) i predsjednik Upravnog odbora Centra za dijalog – Vesatijja, održao je jučer, 25. marta 2015. godine, govor na Prvom međunarodnom halal kongresu, koji se održava u Kordobi, u Španiji. Kongres „Halal, globalni koncept“, koji je okupio stručnjake, akademike, znanstvenike i brojne poslovne ljude iz preko 20 zemalja svijeta, ima za cilj prikazati iskustva halal sektora u Španiji, koji je uveliko nadišao vjerske konotacije tog koncepta i postao sinonimom kvalitetnih, zdravih i održivih proizvoda i usluga. U tom smislu, dr. Cerić se osvrnuo na temelje halala, ali i na strahove i nade kada je o halalu riječ:

• Prvi temelj: Svijet je dar Božji.

Mi, čovječanstvo, smo tek dio multi-univerzuma. Zaista, mi smo dio, komadić univerzuma tog multi-univerzuma, univerzuma koji je stvorio Svemoćni Stvoritelj.

Tačka ovog univerzuma, na kojoj živimo mi, ljudi, naziva se planetom Zemljom. I Zemlja je stvorena. Flora i fauna ovog svijeta stvoreni su da ih koristimo, stvoreni su za naše dobro. Dakle, ovaj svijet je također dar Božji svim stvorenjima koja žive na Zemlji. To pripada Bogu, Stvoritelju. Ne pripada nikome drugom.

Oni koji su tvrdili da ovaj svijet pripada njima, odavno su nestali, ostavljajući za sobom nijeme tragove njihovih lažnih tvrdnji. Današnji milijarderi i političari moraju shvatiti da ovaj svijet ne pripada isključivo njima unatoč činjenici da će, ukoliko se nastave aktuelni trendovi, već iduće godine 1% njih posjedovati onoliko bogatstva koliko i 99% ostale populacije na svijetu.

Ove rezultate saopćio je OXFAM, koji se bori protiv siromaštva, na godišnjem Ekonomskom forumu u Davosu, zahtijevajući hitnu akciju kako bi se smanjio procjep između bogatih i siromašnih. Podaci OXFAM-a pokazuju da je imetak 1% najbogatijih od 2009. do 2014. porastao s 44% na 48% svjetskog bogatstva, a 2016. trebalo bi premašiti 50%. Istovremeno, u 2014. je 80 posto najsiromašnijih kontroliralo tek 5,5 posto ukupnog svjetskog bogatstva. Takvo stanje u vezi sa raspodjelom svjetskog bogatstva je haram, što je neprihvatljivo, jer u časnom Kur’anu se kaže:

„On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio… (a ne samo za neke)…“. (Kur’an, 2:29).

„I daje vam da se koristite onim što je na nebesima i onim što je na Zemlji (kao poklon), sve je od Njega…“. (Kur’an, 45:13)

„Kako ne vidite da vam je Allah omogućio da se koristite svim onim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa milošću Svojom, i vidljivom i nevidljivom? A ima ljudi koji raspravljaju o Allahu bez ikakva znanja, bez ikakve upute i bez knjige svjetilje“. (Kur’an, 31:20) 

• Drugi temelj: Svijet je stvoren na principu al-ibahah, slobode.

Al-aslu fil ashya’ al-ibahatun, u principu sve stvari su dopuštene, osim one stvari za koje se kaže da su zabranjene…

Kao što znamo iz jevrejsko-kršćanske-islamske tradicije, u pradavno vrijeme u Džennetu je za hranu postojala samo jedna zabrana kada je Uzvišeni Allah rekao Ademu i njegovoj ženi: „O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete… samo se ovom drvetu ne približujte, da se prema sebi ne ogriješite!“. (Kur’an, 2:35; 7:19).

Radilo se o drvetu besmrtnosti, shadžarat al-khuld (Kur’an 20:120). Njihov neprijatelj Šejtan zaveo ih je i naveo da Allahu prkose, pa su Adem i njegova žena protjerani iz Dženneta. Za Ademove potomke vrijede iste zabrane za hranu: „O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, ali samo ono što je dopušteno i što je prijatno…, a ne slijedite šejtanove korake, jer vam je on pravi neprijatelj!“. (Kur’an, 2:168; 6: 142); „O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate!“. (Kur’an, 2:172).

U Kur’anu su navedene četiri zabranjene namirnice: strvina (majta), krv (damm), meso svinje (lahm khinzir), i meso posvećeno bilo čemu osim Uzvišenom Allahu. U ovom smislu, krv znači „prolivena krv”,  damm masfuh (Kur’an, 6:145) ispravno izvršenog klanja koje onda, u skladu sa Poslanikovom tradicijom, dozvoljava konzumiranje organa životinje, bubrega i slezene. Kada je o svinji riječ, meso i domaćih i divljih vrsta je zabranjeno. Meso životinje zaklane bez posvećivanja Allahu Uzvišenom znači da je to meso posvećeno nečem drugom, možda nekim idolima.

U vezi sa strvinom (majta), u kur’anskim ajetima možemo naći pet zabranjenih namirnica: „Zabranjuje vam se strv, i krv,… i što je udavljeno i ubijeno (munkhaniqa); i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno (natiha), ili od zvijeri raskomadano (ma akala l-sabu’u)…“ (Kur’an, 5:3). Odmah nakon toga slijedi pojašnjenje da se može konzumirati „ono što ste, prema zakonima, sami zaklali“, objašnjeno je da znači da ako je bilo koja od navedenih kategorija životinja još uvijek živa, što se može dokazati i treptajem oka ili nekim drugim pokretom, onda je njeno meso dozvoljeno, ukoliko je pravilno žrtvovano.

Allah Uzvišeni, ipak, oprašta konzumiranje zabranjenog mesa u slučaju gladi, kada grijeh nije namjeran. „A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je“. (Kur’an, 2:173). Muslimanski učenjaci zaključili su iz toga da se zabranjeno meso može jesti samo u slučaju straha od umiranja od gladi.

Sviđa mi se zaključak velikog muslimanskog tumača al-Tabarija, dok komentira ovaj ajet – Kur’an, 2:173 – i kaže: „Bez namjere da počini grijeh ili povrijedi zakone, kad je primoran da jede zabranjeno meso, ne znači da postoji namjera skretanja s Božjeg puta, niti povlačenje iz zajednice vjernika… Al-Tabari je također riješio još jedan problem: „Hrana onih koji su primili Knjigu vam je dozvoljena, a i vaša je dozvoljena njima“. Al-Tabari pojašnjava da je žrtveno meso i hrana jevreja i kršćana koji su primili Tevrat i Indžil, dozvoljena…

„Onima koji vjeruju i dobra djela čine nema nikakva grijeha u onome što oni pojedu i popiju kad se klone onoga što im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela čine, zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro čine…“ (Kur’an,  5:93).

• Treći temelj: Ovaj svijet je bolji od svih mogućih svjetova.

Jedan od najvećih muslimanskih pravnika, teologa i mistika, Abu Hamid Al-Ghazali (1058. – 1111.) je rekao da je ovo savršen i najbolji mogući svijet koji imamo. Zaista, rekao je: „Laisa fil imkani aslan ahsana minhu wa la atamma wa la akmala…“ (U principu, nije ni moguće imati bolji, niti potpuniji svijet od ovoga…“

Slično tome, filozof iz 17. i 18. stoljeća, Gottfried Wilhelm Leibniz, smatrao je da je ovo najbolji od mogućih svjetova. Objašnjavao je to govoreći da je Bog od svih svjetova koje je mogao stvoriti, njegov izbor ovoga svijeta tražio „dovoljan razlog“, koji je za Leibniza bila činjenica da je ovaj svijet najbolji, bez obzira na očito postojanje zala, jer bi zlo na drugim mogućim svjetovima možda bilo još i veće.

Na osnovu ova tri temelja, možemo zaključiti i ostale temelje:

• Četvrti temelj: Svijet je zasnovan na halal principu. 
• Peti temelj: Ako je svijet zasnovan na halal principu, haram je onda nesretna pojava. 
• Šesti temelj: Halal princip znači tayyib princip, princip lijepoga. 
• Sedmi temelj: Tajjib princip, princip lijepoga, povlači za sobom i khair princip, princip dobroga. 
• Osmi temelj:Ako halal pretpostavlja lijepo, a lijepo pretpostavlja dobro, onda je halal princip lijepoga i dobroga… onda su haram, habis i šerr slučajevi lošega, ružnoga i zločestoga. 
• Deveti temelj: Halal obuhvaća sve dobro i lijepo. 
• Deseti temelj: Halal je dobar za sve.

Zaključio bih svoj govor izražavajući dva straha i dvije nade.

Moj prvi strah je nedostatak kontinuiteta kod muslimana u projektima od tolikog značaja, baš kakav je i projekat halal proizvoda u sveopćem konceptu života muslimana.

Također me je strah da neće biti mehanizma koji bi osigurao globalni kredibilitet halal koncepta na svjetskom tržištu u faktu današnje bespoštedne i nemilosrdne borbe za profit…

Moje dvije nade su, prvo da će halal koncept biti prihvaćen kao novitet koji će biti primjenjiv na sva društvena područja aktivnosti, kao, na primjer, halal financije (Halal Mal), bez korupcije, odnosno harama (Haram Mal).

Moja druga nada je da će halal koncept svoje mjesto dobiti i u politici u svijetu, koja je svakako doprinijela današnjoj neravnopravnoj situaciji od 1% izuzetno bogatih, koji posjeduju isto onoliko dobra kao i 99% ostale, nebogate populacije. U tom smislu se nadam da će u svijetu prevladati i halal razmišljanje, halal srce i halal duh i da će ispraviti postojeće stanje haram razmišljanja, haram srca i haram duha, koji se šire svijetom.

(Centar za dijalog – Vesatijja, www.cdv.ba)