edukativna platforma Islam.ba

A+ A A-

Odluka Ustavnog suda o Pravilniku o organizaciji i radu Rijaseta

Broj: US-11-2-08/2017

Datum: 16. ševval 1438. god. po H.

                  10. juli 2017. godine

                Ustavni sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Vijeću koje čine: prof. dr. Fikret Karčić, predsjednik Suda kao predsjednik vijeća, doc. dr. Vedad Gurda kao sudija izvjestilac, prof. dr. Sulejman Topoljak i dipl. iur. Sabahudin Hajdarević, te u prisustvu dipl. iur. Nurifa Herića, kao sekretara sudskog vijeća, povodom zahtjeva Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića radi ocjene ustavnosti čl. 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta (br. 67/14 od 01. muharrema 1436. god po Hidžri, odnosno 25. oktobra 2014. godine), nakon vijećanja Suda na 11. redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu  16. ševvala 1438. h. g./ 10. jula 2017. godine, temeljem člana 10. stav 1. al. 2. Pravilnika o organizaciji i radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donio je slijedeću

O D L U K U

                Član 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta (br. 67/14 od 01. muharrema 1436. god po Hidžri, odnosno 25. oktobra 2014. godine) u suprotnosti je sa odredbama člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Glasnik RIZ BiH br. 11-12/1997., br. 9-10/2012. i 7-8/2014.).

                Nalaže se Saboru islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da u roku od šest mjeseci od dana donošenja ove odluke izmijeni Pravilnik o organizaciji i radu Rijaseta te odredbe člana 29. ovog pravnog akta uskladi sa odredbama člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

O b r a z l o ž e nj e

I

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović podnio je sudu 20. juna 2017. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta (br. 67/14 od 01. muharrema 1436. god po Hidžri, odnosno 25. oktobra 2014. godine.

II

Prethodno odlučujući da li je zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom podnesen od strane ovlaštenog lica ili organa, da li je blagovremen, da li je isti iz nadležnosti suda, te da li je kao takav potpun, Sud je utvrdio slijedeće:

1.  Odredbama člana 13. stav 1. Pravilnika o organizaciji i radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini definiran je krug subjekata koji imaju pravo na pokretanje postupka pred Sudom. Imajući u vidu da je datom odredbom takvo pravo dato i Reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sud utvrđuje kako je predmetni zahtjev podnijet od strane aktivno legitimiranog, odnosno ovlaštenog lica.

2.   Razmatrajući pitanje blagovremenosti podnijetog zahtjeva uvodno ukazujemo kako je odredbama člana 14. Pravilnika o organizaciji i radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini propisano da se zahtjev smatra blagovremenim ako je podnesen u roku od 3 (tri) mjeseca od saznanja o donošenju akta, a najdalje do jedne (1) godine od njegovog donošenja. Sud je stava kako se predmetne odredbe odnose na pojedinačne, a ne na opće akte, te iako je osporavani akt, odnosno Pravilnik o organizaciji i radu Rijaseta donesen 25. oktobra 2014. godine, Sud smatra da je zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti blagovremen.

3. Ustavni sud je utvrdio kako je postupanje u konkretnom predmetu u stvarnoj nadležnosti Suda, jer je odredbama člana 10. Pravilnika o organizaciji i radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini propisano da Sud u okviru svojih nadležnosti odlučuje o ustavnosti općih i pojedinačnih pravnih i drugih akata organa i ustanova svih nivoa organiziranja Islamske zajednice, donosi odluke kojima utvrđuje povrede ustavnosti i nalaže njihovo otklanjanje, kao i da rješava pitanja sukoba nadležnosti u radu organa i ustanova Islamske zajenice.

4. Cijeneći da li je zahtjev za pokretanje postupka pred Sudom potpun, Sud je zauzeo pozitivno stajalište, te smatra kako isti sadrži i sve neophodne elemente takvog podneska koji su određeni u članu 12. Pravilnika o organizaciji i radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

III

Odlučujući u meritumu, odnosno utvrđujući ustavnost člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta, Sud je utvrdio slijedeće:

1. Reisul-u-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović kao ovlašteni podnosilac 20. juna 2017. godine podnio je Sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti premetnog pravnog akata Islamske zajednice, sa prijedlogom da Sud donese odluku kako su istim povrijeđene odredbe Ustava Islamske zajednice te istom odlukom naloži otklanjanje povrede ustavnosti člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta.

2. U činjeničnom opisu zahtjeva se navodi da je Sabor Islamske zajednice zaključkom broj: 03-2-21/17 od 17. 05. 2017. godine na svojoj 7. redovnoj sjednici održanoj 14. 05. 2017. odbio usvojiti Prijedlog Statuta Media-centra, uvažavajući mišljenje Ustavne komisije, koja je Saboru predložila da osnivačka prava u pogledu izmjene i dopune Statuta Media-centra, imenovanje Nadzornog odbora te imenovanje Programskog vijeća vrši Sabor Islamske zajednice, a ne Rijaset, kako je to naznačeno u Prijedlogu statuta, temeljeći pravnu osnovanost takvog mišljenja na odredbama člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta.

Također, u zahtjevu se navodi da je Ustavna komisija zaključkom broj: 03-2-09-5/17 od 08. 05. 2017. predložila da se ne vrše niti izmjene Statuta Vakufske direkcije u pogledu vršenja osnivačkih prava po pitanju imenovanja članova Upravnog odbora i po pitanju izmjena i dopuna Statuta Direkcije, usmeno obrazlažući na spomenutoj sjednici Sabora da takav prijedlog ima pravno uporište u odredbama člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta, koji prijedlog je Sabor i uvažio, te je odbio usvojiti i Prijedlog Izmjene i dopune Statuta Vakufske direkcije.

3. U obrazloženju zahtjeva podnosilac navodi da je shodno odredbama Amandmana 54. na Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Glasnik RIZ BiH br. 7-8/2014), odnosno člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini-prečišćeni tekst osnivanje fondova, ureda, centara, agencija, preduzeća, instituta i drugih ustanova u izričitoj nadležnosti Rijaseta Islamske zajednice. Dodatno, članom 17. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta je propisano da kao najviši izvršni organ Islamske zajednice Rijaset obavlja slijedeće poslove:

„...

-          odobrava osnivanje preduzeća čiji je osnivač Islamska zajednica i daje saglsnost za pristupanje drugim preuzećima,

-          osniva fondove, urede, centre, agencije, preduzeća, institute i druge ustanove.

-          ...“

Također, u skladu sa članom 5. Pravila o ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (broj: 65/14 od 01. muharrema 1436. h. g., odnosno 25. oktobra 2014.) Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donosi akt o osnivanju ustanove.

Nadalje, podnosilac zahtjeva ističe kako je odredbama osnovnog teksta Ustava Islamske zajednice iz 1997. godine članom 62. bilo propisano da Sabor Islamske zajednice, između ostalog, „...: -osniva ustanove i fondove i odobrava osnivanje preduzeća i udruženja u Islamskoj zajednici...“, ali da je data nadležnost Sabora derogirana Amandmanom 54. te da je u skladu sa trenutno važećim odredbama člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini-prečišćeni tekst ista prenesena u isključivu nadležnost Rijaseta Islamske zajednice.

Imajući u vidu sve prethodno navedeno podnosilac zahtjeva traži od Suda da donese odluku kao u uvodu zahtjeva.

IV

Cijeneći osnovanost podnesenog zahtjeva Sud konstatuje kako su odredbe člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini-prečišćeni tekst, a shodno kojim je Rijaset Islamske zajednice nadležan da, između ostalog, „osniva fondove, urede, centre, agencije, preduzeća, institute i druge ustanove“, same po sebi jasne i precizne. Iz navedenih odredbi proizilazi isključiva nadležnost Rijaseta Islamske zajednice da osniva spomenute ustanove unutar Islamske zajednice. Također, Sud primjećuje kako tekst Ustava ne sadrži bilo kakve druge odredbe koje bi dovele u pitanje ovakav zaključak, niti odredbe koje bi predstavljale izuzetak od navedenog općeg pravila.

 S druge strane, odredbama člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta je normirano da su Sabor Islamske zajednice i Rijaset osnivači ili upravljaju ustanovama, fondovima, agencijama i dr. koji su u sastavu Rijaseta, kao što su: Vakufska direkcija, Fakultet islamskih nauka, Gazi Husrev-begov vakuf, Gazi Husrev-begova medresa, Gazi Husrev-begova biblioteka i Agencija za certificiranje halal kvaliteta, koje imaju svojstvo pravnog lica i koje se organiziraju i rade u skladu sa osnivačkim aktima i aktima o registraciji. Sabor Islamske zajednice i Rijaset su osnivači ili upravljaju posebnim fondovima, uredima, centrima i agencijama, privrednim društvima, institutima i drugim ustanovama Islamske zajednice kao što su: Islamski fakulteti, medrese, islamske gimnazije, Bošnjačka gimnazija, škole, Biblioteka Behram-beg, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Centar za dijalog-vesatijja, obdaništa, vakufi, CROPS, centri za stare, jetime i samohrane osobe, privredna društva.

Komparirajući navedene odredbe člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta sa odredbama Ustava Islamske zajednice, Sud je mišljenja kako su odredbe predmetnog Pravilnika u suprotnosti sa članom 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini-prečišćeni tekst, s obzirom da Ustav propisuje isključivu nadležnost Rijaseta za osnivanje fondova, ureda, centara, agencija, preduzeća, instituta i drugih ustanova, dok član 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta suprotno Ustavu datu nadležnost proširuje i na Sabor Islamske zajednice.

Imajući u vidu navedeno nužno je pristupiti izmjenama člana 29. Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta te isti uskladiti sa odredbama člana 57. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini-prečišćeni tekst.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke Ustavnog suda IZ u BiH nije dozvoljeno podnošenje redovitih niti izvanrednih pravnih lijekova, te je ista konačna.

Dostavljeno:

1. Reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazoviću

2. Saboru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

3. Arhivi Suda

Predsjedavajući vijeća

_______________________________

Prof. dr. Fikret Karčić

Predsjednik Ustavnog suda