Logo

Muftijstvo tuzlansko

  • Published in
  • Kategorija: Muftijstva
  • Štampa

Adresa: Turalibegova 39, Tuzla

Kontakt broj: 035 250 447;  fax: 035 258 423

Email:   ured@muftijstvotz.ba 

Web-site: www.muftijstvotz.ba 

Muftija: Vahid-ef. Fazlović

Rukovodioci službi:

Dr. Mensur Husić - rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje,

Muamer Zukić - rukovodilac Službe za pravne i administrativne poslove,

Samir Buljubašić - rukovodilac Službe za finansijske i ekonomske poslove

Sekretar muftijstva: Muhamed-ef. Hasanspahić

O Muftijstvu tuzlanskom:

Muftiluk tuzlanski obuhvata sljedeće medžlise: Banovići, Bijeljina, Bosansaki Šamac, Bratunac, Brčko, Čelić, Gornja Tuzla, Gračanica, Gradačac, Janja, Kalesija, Kladanj, Modriča, Odžak, Orašje, Puračić, Srebrenica, Srebrenik, Teočak, Tuzla, Vlasenica, Zvornik i Živinice.

Na ovom muftiluku djeluje i šest ustanova Islamske zajednice u BiH, a to su: Behram-begova medresa u Tuzli, Institut za društvena i religijska istraživanja, JU Specijalna biblioteka ”Behram-beg”, Agencija za certificiranje halal kvalitete, Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama i Obdanište ”Evlad”.

Na ovom području živi oko 500.000 muslimana. Vjerski život je organiziran u 362 džemata, u kojima djeluje 378 imama.

Muftiluk tuzlanski ima 435 džamija. Mektepska nastava se izvodi u 355 mekteba i 168  mektepskih punktova.

Nastavu Islamske vjeronauke u svim osnovnim i srednjim školama izvodi 180 profesora i profesorica.

Sjedište Muftiluka tuzlanskog je u Tuzli.

Biografija muftije:

Vahid Fazlović je rođen 5. augusta 1963. godine u Maoči kod Brčkog, od oca Bešira i majke Fatime. Nakon osmogodišnje osnovne škole, upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju je završio 1983. godine. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 1996. godine a magistrirao 2012. godine. Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Vahid Fazlović je 10. januara 2022. godine odbranio doktorski rad na temu “Akaidska misao u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini dvadesetog stoljeća” i stekao zvanje doktora islamskih nauka u oblasti akaida.

Službu imama i glavnog imama, Vahid Fazlović je obavljao na području Medžlisa Islamske zajednice Brčko. Dužnost direktora Behram-begove medrese u Tuzli obavljao je od obnavljanja njezinog rada 1993. pa do 2013. godine. U ovom periodu, Behram-begova medresa je postigla afirmaciju na odgojno-obrazovnom, organizacionom i infrastrukturnom polju svog djelovanja tako da je više puta proglašena najuspješnijom školom Tuzlanskog kantona. U Behram-begovoj medresi sve vrijeme predaje nastavni predmet Akaid, s reduciranim brojem časova.

Kao član Radne grupe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sudjelovao je u izradi nekoliko platformi za reformu Nastavnog plana i programa medresa.

Od osnivanja Muftijstva tuzlanskog 1992. godine, učestvuje u pokretanju i realizaciji značajnijih programskih i infrastrukturnih projekata na njegovom području.

Članstvom u nadzornim i upravnim tijelima, Vahid Fazlović je nastojao dati doprinos u radu više institucija, među kojima su: Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Agencija za certificiranje halal-kvalitete, Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama, Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona…

Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu, biran je za člana Sabora Islamske zajednice, a od 2006. do 2013. godine, u dva mandata, i za člana Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Obavljao je zadaću predsjednika Komisije Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je u saradnji s predstavnicima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u cijelosti usaglasila tekst Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, nakon čega ga je i zvanično prihvatilo Vijeća ministara.

Od 2013. godine, Vahid Fazlović predsjedava Savjetodavnom radnom grupom Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, u čijem radu sudjeluju i predstavnice svih udruženja majki Srebrenice.

Predsjednik je Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, te Školskog odbora Behram-begove medrese u Tuzli.

Vahid Fazlović je učestvovao u radu više domaćih i međunarodnih naučnih skupova, a bio je sudionik i nekoliko međunarodnih programa iz oblasti obrazovanja i rukovođenja koji su realizirani u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.

Svoje radove o brojnim vjerskim i etičkim temama, te odgoju i obrazovanju, objavljivao je u muslimanskim časopisima u Bosni i Hercegovini, kao što su: Glasnik  RIZ-e, Takvim, Preporod, Hikmet, Novi  muallim, Bosanska Sumejja

Radovi su mu uvrštavani u više knjiga (zbornika): Duhovnost i mentalno zdravlje, Tuzla, 2002.; Ovisnost o drogama – multidisciplinarni pristup, Tuzla, 2001.; Zbornik radova Tuzlanski prosvjetitelji, Tuzla, 2013.; Godišnjak BZK “Preporod” 2018., Sarajevo, 2019., kao i u nekim drugim publikacijama.

Do sada je objavio slijedeće knjige odnosno udžbenike: Islamska apologetika Abdurahmana Adila Čokića, Akaid 1 – udžbenik za prvi razred medrese (koautor)te Akaid 3 – udžbenik za treći razred medrese (koautor).

Dobitnik je priznanja Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2010. godine, najvišeg priznanja Behram-begove medrese u Tuzli Behram-begova kapija znanja, Priznanja istaknutim alumnistima Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Gazi Turali-begove plakete Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Lastavičke povelje koju dodjeljuje Muftijstvo zeničko, Zlatne povelje Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet u Bosni i Hercegovini…

Od 8. januara 2013. godine, na temelju imenovanja Reisu-l-uleme i odluke Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o potvrđivanju imenovanja, Vahid  Fazlović obavlja dužnost muftije tuzlanskog, od kada sudjeluje i u radu, najprije Vijeća za fetve, a potom Vijeća muftija.

Služi se arapskim i engleskim jezikom.

U braku je sa suprugom Azrom od 1984. godine, a roditelji su četvero djece.

Tuzlanske muftije:

Poznato je da je pred kraj osmanske vladavine u Tuzli muftija bio Ibrahim-ef. Ganibegović. On je na tom mjestu ostao i nakon okupacije 1878. godine.

Naslijedio ga je hadži hafiz Mehmed Tevfik-ef. Azabagić, koji se školovao u Tuzli i Istanbulu i bio muftija do 1887. godine. Dužnost reisul-uleme je obavljao u periodu od 1893. do 1909. godine.

Hadži Muhamed-ef. Čokić bio je muftija od 1888. do 1908. godine. Također se školovao u Istanbulu. Bio je muderis u medresama u Brčkom i Tuzli. Nakon njega, do 1914. godine, mjesto tuzlanskog muftije nije popunjavano.

Hadži hafiz Ibrahim-ef. Maglajlić, bio je tuzlanski muftija od 1914. do 1925. godine. Obavljao je i dužnosti direktora medrese i ruždije, a bio je  i predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije. Na funkciji reisul-uleme je bio od 1930. do 1936. godine.

Muhamed Šefket-ef. Kurt obavljao je dužnost tuzlanskog muftije od 1925. do 1933. godine. Bio je i član Ulema medžlisa u Sarajevu.

Hadži Ibrahim-ef. Čokić je bio tuzlanski muftija od 1933. do 1936. godine, kada je muftijska služba bila ukinuta. Poznat je kao pokretač i vlasnik lista „Hikjmet“.

Hadži hafiz Husein-ef. Mujić je nakon 44 godine prekida postavljen za tuzlanskog muftiju 3. aprila 1980. godine. Na toj dužnosti je ostao sve do postavljenja na mjesto reisul-uleme 1987. godine.

U vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine na mjesto muftije tuzlanskog postavljen je Husein-ef. Kavazović. Tokom obavljanja ove dužnosti bio je biran u svim sazivima za člana Rijaseta Islamske zajednice. Na toj dužnosti ostao je sve do 15. novembra 2012. godine, kada mu je dodijeljena menšura kojom preuzima dužnost reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Dana 8. januara 2013. godine, na prijedlog reisul-uleme, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je Vahid-ef. Fazlovića imenovao za muftiju tuzlanskog.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.