Promo banner

A+ A A-

Međunarodni simpozij „Balkan i islam"

Internacionalni simpozij pod nazivom „Balkan i islam: susret-transformacija-diskontinuitet-kontinuitet" (Balkans and Islam: Encounter-Transformation-Discontinuity-Continuity) održan je Čanakkalama (Turska) u periodu od 3. do 5. novembra 2010. godine. Organizator i domaćin simpozija bio je Teološki fakultet Univerziteta „Osamnaesti mart Čanakkale" (ÇanakkaleOnsekizMartÜniversitesi). Simpozij je održavan na engleskom i turskom jeziku i tretirao je islamski fenomen na Balkanu u smislu susreta, transformacija, diskontinuiteta i kontinuiteta kultura u regiji. Nakon prve vojne ekspedicije u regiju u 1354. godini, Osmanska prisutnost na Balkanu  trajala je više od pet stotina godina. Susret sa Osmanskom kulturom donio je značajne promjene u socio-kulturnoj i političkoj strukturi na Balkanu. Ono što je bilo predmet izlaganja i  rasprave  među znanstvenicima na simpoziju jeste da li je ta transformacija izazvala "diskontinuitet" u osmansko/islamskoj tradiciji u regiji ili je osigurala "kontinuitet" osmansko/islamske kulture na Balkanu kroz redefiniranje ili rekonstrukciju nacionalnih i vjerskih identiteta.

Simpozij je obuhvatao širok spektar tema, među kojima su: islamska povijest na Balkanu, kulturne strukture i afiniteti, povijest religija, kolektivne psihologije, književnost, povijest umjetnosti, obrazovanje, misticizam i političke strukture, kultura raznolikosti, podudarnost i njezina načela, izgradnja povijesti, kulture i civilizacije, migracije, akulturacija, tradicija, otuđenje i zaborav i druge teme.

Značajan broj učesnika simpozija i iz Bosne i Hercegovine

Simpozij u Čanakkalama  okupio  je više od  70 znanstvenika i istraživača specijaliziranih za područje Balkana (i sa Balkana). Od toga je 15 znanstvenika svoje referate posvetilo području BiH. Primjetno je bilo da je počasno mjesto na simpozijumu  pripalo našim uvaženim profesorima akademiku prof. dr. Enesu Kariću, redovnom profesoru na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu (referat: Popularni islam među bosanskim muslimanima) i prof. dr. Fikretu Karčiću, redovnom profesoru na Pravnom Fakultetu u Sarajevu (referat: Izazovi sa kojima se suočavaju muslimani Balkana na početku 21. st), koji su u svojstvu glavnih govornika na simpoziju održali zapažena predavanja  i uzeli učešće u diskusiji.  Učesnici simpozija iz Bosne i Hercegovine koji su podnijeli referate bili su i prof. dr. Amir Pašić (IRCICA; Arhitektonski fakultet u Sarajevu): „Uloga arhitekture u očuvanju muslimanskog identiteta", prof. dr. Ahmed Hadrović (Arhitektonski fakultet u Sarajevu):  „Bosanskohercegovačka tradicija  arhitekture - bosanske džamije", mr. Asim Zubčević, (Fakultet islamskih nauka  u Sarajevu): „Djela nabožne literature u privatnim bibliotekama  muslimana u Sarajevu  1708-1828",  mr. Dženita Karić (Orijentalni institut u Sarajevu): „Žensko pitanje u bošnjačkoj prozi  s kraja 19. i početka 20. st.",  mr. Dina Sijamhodžić-Nadarević (Fakultet islamskih nauka u Sarajevu): „Komparativni pregled islamskog obrazovanja u BiH - sa fokusom na trenutni status islamskog obrazovanja u obrazovnom sistemu", prof. dr. Mehmet Can i Mirsad Karić (Internacionalni univerzitet u Sarajevu): „Društveni utjecaj Živčić tekije u Bosni", prof. dr. Azra Branković  (Internacionalni univerzitet u Sarajevu) i dr. Savo Stupar (Ekonomski fakultet u Sarajevu): „Kulturalne razlike između Bosne i Turske - postoji li konvergencija".

simpozij-balkan-islam-2010-1

Dio učesnika simpozija iz BiH (iza trojanski konj u centru Čanakkala

napravljen za snimanje filma "Troja")

Ono što je zapaženo na simpoziju jeste da su značajan interes za područje  BiH pokazali i istraživači iz drugih zemalja sa svojim referatima:  doc. dr. Fikret Karapinar  (Turska): „Uloga Omera Nakičevića u razvoju savremenog bosanskog razumijevanja religije", doc. dr. Ajše Zišan Furat  (Teološki fakultet Univerziteta u Istanbulu, Turska): „Projekat kulturalne transformacije - politika Austrougarske imperije u pogledu religije i obrazovanja u BiH", Gabrijela Vojvoda-Engstler  (Saarland univerzitet, Njemačka): „Bosna i Hercegovina kao berzah - Treći prostor kao metafora za izgradnju identiteta", Dr. Stephen R. Goodwin (profesor iz Škotske, trenutno predavač  na Yeditepe univerzitetu u Istanbulu, autor je djela „Fractured land, Healing peoples -- 2006"  koja razmatra pitanje izgradnje nacije i napora u izgradnji mira u postratnoj BiH): „Od Istanbula do Brisela - jedinstvo, pluralitet i zahtjevi Društvenog ugovora", doc. dr. Anja Zalta Bratuž (Univerzitet u Ljubljani, Slovenija): „Islam na teritoriju bivše Jugoslavije - susret u/sa Bosni i Hercegovini".

Galipolje, Troja, Asos  (Posjeta učesnika simpozija Galipolju)

Čanakkale- regijagdje su Osmanlije po prvi put u historiji kročili na tlo Evrope.  Čanakkale su  znamenite po Galipolju  na kojem se odigrala odlučujuća bitka za odbranu Turske u I. Svjetskom ratu od strane Ujedinjenih sila. Učesnici simpozija imali su priliku posjetiti Galipolje. Galipolje  je danas nacionalni park koji uključuje memorijalne ploče, monumente sagrađene u čast vojnika koji su izgubili živote na Galipolju, mezarja vojnika koji su se borili na strani Turske kao i groblja australskih, kanadskih, francuskih, britanskih, novozelandskih vojnika - boraca na strani Ujedinjenih sila. Prema nekim podacima ukupan broj vojnika koji su izgubili živote na obje strane iznosi oko 500 000.

simpozij-balkan-islam-2010-2

Na jednoj od spomen ploča prikazan je broj od 59.408  identificiranih poginulih vojnika prema zemlji porijekla koji su se borili na strani Turske. U slučaju BiH, ubilježeno je ime samo jednog vojnika iz BiH, iako prema historijskim podacima taj broj je mogao iznositi i nekoliko hiljada. Međutim, ovaj popis nije konačan. Identificiranje boraca koji su izgubili živote  na Galipolju na strani Turske još je u toku.

 simpozij-balkan-islam-2010-3

Pored Galipolja, Čanakkale su poznate  i po antičkom gradu Troji koji je danas historijski nacionalni park udaljen svega tridesetak kilometara od centra Čanakkala, antičkom gradu Asosu  (Behramkale) - domu Aristotela u kojem je osnovao filozofsku školu i proveo svoja najranija istraživanja iz oblasti zoologije, biologije i botanike. Do danas grad Asos čuva pozorište, gimnaziju, nekropole iz antičkih vremena i džamiju koju je sagradio Sultan Murat u 14. st.  

(www.fin.ba)