Promo banner

A+ A A-

Izložba islamskih rukopisa Safvet-bega Bašagića

unesco-centar-parizU sjedištu UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu u Parizu otvorena je izložba "Islamski rukopisi iz kolekcije Safveta bega Bašagića", koju nije pripremila neka bh. institucija nego univerzitetska biblioteka iz Bratislave. 

Dalekovidan je bio Safvet beg Bašagić, kad je 1924. godine svoju kolekciju rukopisa i starih knjiga iz domena islamske kulture ustupio biblioteci univerziteta u Bratislavi. Motiv za takav čin bio je, kako je sâm rekao, da te neprocjenjive kulturne vrijednosti nađu „sigurno pribježište". Da nije tako odlučio, bile bi u posjedu neke institucije u Bosni i Hercegovini, najvjerovatnije Orijentalnog instituta u Sarajevu, čiji je cjelokupni rukopisni fond izgorio u granatiranju sa položaja Vojske Republike Srpske 17. maja 1992. godine.

Pet godina kasnije, 1997., kolekciju Bašagića, koja je, srećom, bila i ostala na bezbjednom mjestu - u bratislavskoj univerzitetskoj biblioteci - organizacija UNESCO je upisala u listu izuzetnih vrijednosti svjetskog kulturnog naslijeđa. Ovih dana ta kolekcija je, uz biografiju i fotografije Safveta bega Bašagića, predstavljena pariškoj i svjetskoj publici u galeriji te organizacije.  

Rukopisima obogatio bratislavsku biblioteku            

Prilikom otvaranja izložbe ambasador Bosne i Hercegovine u Parizu, Almir Šahović, je rekao da je Bašagić bio jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja XIX. i početka XX. stoljeća. Pošto je završio orijentalne studije u Beču, gdje je i doktorirao, vratio se u BiH i pune četiri decenije aktivno učestvovao u njenom kulturnom životu. Bio je profesor, dramski pisac, pjesnik, istoričar, novinar i prevodilac starih tekstova sa arapskog jezika, koje je nalazio u porodičnoj kolekciji rukopisa i knjiga. Tu kolekciju je lično dopunjavao, i kad je ona, po njegovoj odluci, koju je obrazložio razlozima bezbjednosti, prenesena u Bratislavu, tamošnja univerzitetska biblioteka bila je bogatija za 393 arapska, 117 turska i 88 perzijska rukopisa, koji su nastali između XII. i XIX. stoljeća i, uz njih, za još petsto rijetkih knjiga, štampanih na arapskom jeziku između XVIII. i XX. vijeka.  

Među rukopisima, od kojih su oko stotinu unikati, ima i ostvarenja srpskih i hrvatskih autora koji su pisali arapskim alfabetom. Najstariji rukopis, čija jedna strana je izložena u sjedištu UNESCO-a u Parizu, religiozne je tematike i nastao je 1195. godine. Uz religiozne, izloženi rukopisi sadrže filozofska, naučna i književna ostvarenja. Nerijetko bogato ilustrovani, predstavljaju i veliku kaligrafsku vrijednost. Tu kolekciju od 598 originalnih rukopisa proučavali su ili konsultovali na stotine orijentalista cijelog svijeta nalazeći u njima rijetke podatke i sadržaje iz oblasti islamske civilizacije i nauke. Rukopisi su citirani u bezbroj knjiga o islamskoj filozofiji, matematici, astronomiji, istoriji i poeziji.    

„Knjige su srce u rukama ljudi!" 

Uz rukopise, u sjedištu UNESCO-a izloženo je i nekoliko rijetkih knjiga iz Bašagićeve kolekcije. Među njima je i ep "Šahnama", velikog perzijskog pjesnika Firdusija, štampan prije više od 160 godina u Bombaju i ilustrovan sa 57 grafika. Bratislavska univerzitetska biblioteka gaji uspomenu na Safvet bega Bašagića i prikuplja njegove knjige i književno-istorijske studije o njegovom djelu. Zato su među eksponatima i dvije knjige njegovih Odabranih djela, koje je prije rata štampao sarajevski izdavač Svjetlost. A naziv izložbe je "Srce u rukama", po izreci arapskog mudraca Mahmuda Iskandarija "Knjige su srce u rukama ljudi!"

(www.dw-world.de)