Islam i muslimani u Americi

Konferencija pod naslovom ISLAM I MUSLIMANI U AMERICI odrzana je u Cikagu 28-30 septembra 2010,  da na svecan i radni nacin oznaci novi pocetak djelovanja prvog Americko-islamskog koledza u Americi.

Konferencija je posluzila kao platforma da se prodiskutiraju pitanja od znacaja za islam i muslimane Amerike. Tema je postavljena tako da elaborira ulogu Organizacije islamskih zemalja (OIC) i sve ono sto ova organizacija znaci za odnose izmedju americkih muslimana, americke vanjske polotike i muslimana svijeta, da otvori pitanja koja se ticu islama i njegovog americkog konteksta, kao i pitanja odredjenja buducnosti muslimanske zajednice u SAD.

Sta je glavni imam Bosnjaka predlozio?

Konferencija ISLAM I MUSLIMANI U AMERICI u svom prvom randnom danu u srijedu 29. septembra, uglavnom se kretala oko pitanja:

• 1. Uloga OIC prema muslimanima Amerike
• 2. Americka vanjska politika i muslimanski svijet
• 3. Islam i americki kontekst
• 4. Buducnost islam u Americi

Dobra strana konferencije je da su po prvi put aktivno ucesce uzeli predstavnici akademskog zivota afro-americkih muslimana i da je kraj njenog prvog dana oznacen sjajnim koncertom Samija Yusufa odrzanom uvece istog dana u ogromnom amfiteatru koledza (1000 mjesta).

Konferencia je svoj rad nastavila u cetvrtak sa ogranicenim brojem lidera americkih muslimana u kojem je ucesce uzeo i gl. imam IZ Bosnjaka u S. Americi Senad ef. Agic. Svrha ovog sastanka je bila da se u prisustvu generalnog sekretara OIC i predstavnika Baracka Obame u ovoj organizciji Rashada Hussaina formira tijelo koje bi posluzilo kao veza americkih muslimana sa OIC.

Generalni sekretar OIC prof. Ekmeleddin Ihsanoglu je zelio da od prisutnih cuje sta OIC moze uciniti na poboljsanju polozaja islama u muslimana u Americi.

Glavni imam IZ Bosnjaka u Americi (IABNA) je u svom obracanju na toj specijalnoj sesiji istakao slijedece:

"Islamofobija je, po mom misljenju, fenomen koji ce potrajati. Ona je svojevrstan blagoslov od Boga da nas sve drzi budnim i aktivnim. Naravno da se je potrebno boriti protiv ilsmaofobije i zastiti slucajeve koji se javljaju kao kolateralna steta, ali je takodjer bitno znati sta generira islamofobiju, koja ce jos dugo biti prisutna na Zapadu i drugdje iz jednog posve jednostavnog i jedinstvenog razloga, koji lezi u cinjenici da je ISLAM Allahova vjera i da ce kao takva sve do Sudnjega dana izazivati reakcije nemuslimana. S druge strane, islamofobiju generira i intenzivira jos uvijek prisutan ekstremizam medju pojedinim muslimanima i to je nesto protiv cega se svi moramo, svako na svoj nacin boriti.

Ja sam za ovu priliku sacinio svoju listu prioriteta u borbi protiv islamofobije u Americi. Dozvolite da je izlozim:

• 1. Boriti se protiv ekstermizma u nasim dzamijama. Ta borba se mora usmjeriti na pojavu da jedan broj muslimana, koji posjecuje dzamije, ima ekstremne i negativne poglede na nemuslimane i njihov nacin zivota. Jer, od ekstremnih razmisljanja i ideja do njihovog izvrsenja samo je jedan korak.
• 2. Razvijati medjuvjersku suradnju i uspostavljati dijaloge sa komsijama nemuslimanima.
• 3. Podsticati omladinu na politicki aktivizam, ali tako sto cemo ih uciti da put do Washingtona pocinje u njihovom mjestu zivljenja, u njihovoj mahali, neighborhoodu.
• 4. Muslimani Amerike bi konacno trebali shvatiti da je krajnje vrijeme da ova zajednica od 7 miliona podari americkom drustvu barem jednu instituciju koja bi bila na usluzi svim gradjanima Amerike. Sve velike vjerske zajednice su darovale americkom drustvu veliki broj koledza, univerziteta, skola, muzeja, bolnica. OIC bi mogao pomoci da zajednickim naporom sagradimo bolnicu npr. sa muslimanskim predznakom, koja bi bila otvorena za lijecenje svih gradjana ove zemlje, koja je muslimanima tako puno dala.
• 5. Raditi na doskolovavanju imama koji su najdirektnije povezani sa 7 miliona muslimana u SAD i koji imaju presudan uticaj na njihov nacin razmisljanja i zivljenja. Vecina imama u Americi nema potreban nivo ni obrazovanja ni treninga da uspjesno vodi svoje dzemate u skladu sa potrebama i zahtjevima americkog drustvenog konteksta. (Imami IZ Bosnjaka su izuzetak)"

Konferencija je odrzana u obnovljenom prostoru Amercan Islamic College (AIC), koji je zapravo osnovan jos 1981. godine kao privatni i neprofitni cetverogodisnji koledz da ponudi programe za dobijanje diploma sa stepenom BA u arapskim i islamskim studijama. U martu 1983. AIC je kupio zgradu na vrlo privlacnom mjestu, tik uz obalu Micigenskoga jezera, i te godine je koledz zapoceo svoj prvi akademski semester. (Na koledzu je jedno vrijeme predavao dr. Mustafa Ceric).

AIC je bio jedina islamska institucija viseg obrazovanja koja je dodjeljivala diplome studentima i potreban autoritet za oblikovanje islamskog konteksta u Americi i to danas nastavlja da bude sa jednim novim pocetkom.

Sta je Konferencija islamskih zemalja (OIC)

OIC je bio organizator konferencije i vlasnik je Koledza (AIC) u Cikagu. OIC je druga najbrojnija asocijacija drzava, odmah nakon UN i broji 57 clanica zemalja koje se prostiru na 4 kontinenta. OIC je kolektivni glas svijeta islama, koji stiti i promovira interese muslimana globalno, ali uvijek u duhu tolerancije, cuvanja mira u svijetu i harmonije medju narodima. OIC je osnovan ma historijskom samitu odrzanom u Rabatu (Maroko) 25. septembra, 1969. kao odgovor na paljevinu dzamije El-Aksa u okupiranom Jerusalimu.

Prvi sastanak OIC ministara vanjskih poslova odrzan je u Dzidi, kada je odluceno da ovaj grad bude mjesto permanentnog sekretarijata na celu sa generalnim sekretarom. Profesor Ekmeleddin Ihsanoglu je deveti generalni sekretar koji je na ovu duznost stupio u januaru 2005. godine.

Za 40 godina postojanja, clanstvo u OIC je od 25 clanova poraslo na 57 zemalja. OIC je u posljednje vrijeme svoje osnovne korake usmjerio na to da ukloni predrasude prema muslimanima i da se politickim i diplomatskim sredstvima bori protiv svih vrsta diskriminacije muslimana.

Nadira Agic