Promo banner

A+ A A-

"Preporod" - svjedok, arhiva i vremepolov naše novije povijesti

Kad   "Preporod" danas  kao naša, nesumnjivo najznačajnija  muslimanska i islamska   novina,   obilježava svojih četrdeset godina, dobro je naznačiti neke odgovore na pitanje u čemu i po čemu ta zrela institucija od četiri desetljeća može biti važnim svjedokom i nama i drugima.

Artikuliranje islama primjerenim jezikom

"Preporod" se javlja u jesen 1970. godine, punih dvadeset pet godina  od  ukidanja "El-Hidaje", najznačajnijeg muslimanskog i islamskog lista u tridesetim i četrdesetim godinama XX. stoljeća.

karic-govor-40-godina-preporoda

I kao što je Handžićeva i Dobračina   "El-Hidaja" imala pred sobom afirmiranje razumljiva i pogodna jezika koji kazuje o islamu u ovdašnjem islamskom postojanju i razumijevanju vjere, tako se i misija  "Preporoda", od samog njenog početka, sastojala u plasiranju pogodna jezika unutar jednog validnog  razumijevanja islama, odnosno plasiranju našeg shvatanja islama unutar tako odnjegovanog jezika.

Sa "Preporodovih"  stranica  su bosanskohercegovački imami, profesori i učenici Gazi Husrev-begove medrese, kao i spram islama otvorena muslimanska inteligencija, zaimali i usvojili osoben jezik, rekao bih, ovdašnjim zavičajem  obilježen  islamski jezik,   i stekli svoju vlastitu islamsku artikulaciju naše vjerske i društvene stvarnosti. Husein Đozo, Hilmo Neimarlija, Aziz Kadribegović, Mehmedalija Hadžić, Ismet Veladžić, te doista brojna plejada urednika i  saradnika, koja je došla domalo kasnije, kao što su dr Ahmed Smajlović, dr Jusuf Ramić i mnogi drugi, imala je svoje najšire a veoma prisno zajedništvo u jeziku ovdašnje artikuliranog islama, u diskursu  koji je oblikovala spomenuta generacija i koji je  intelektualno  oblikovao tu generaciju.

Budući istraživači će osloviti ovu jezičku i, zapravo,  duhovnu stranu "Preporoda".  Jer,  u "Preporodovom"    načinu govora mnoge   generacije  imama, hodža, muderisa i intelektualaca progovorile su i našle svoje najprisnije zajedništvo.  Također, stranice  "Preporoda" udomile su i  tipove islamskog razmišljanja savremenog Kaira,   savremenog Bagdada, savremenog Zapada, na primjer, njegove su stranice zabilježile najveći dio širokih poteza i tokova islamske savremenosti, modernosti i univerzalnosti,  i prevele ih u našu bosanskohercegovačku zavičajnost.

"Preporod" - arhiva svjedočanstava

Druga jednako tako važna dimenzija lista  "Preporod"     jeste njegovo dokumentarno važenje. "Preporod" je od samog početka uvažavao jednu svoju zasebnu kategorizaciju i klasifikaciju događaja. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća mevludi, hatme, nove džamije, nove   džume, smrt darežljivog hadžije ili hadžinice, izlazak nove generacije maturanata Gazi Husrev-begove medrese, pojava kakve rijetke islamske knjige ili brošure, poneko šerijatsko vjenčanje... sve to i tome slično događanje  samo je na stranicama "Preporoda"    imalo status događaja. Tako je bilo gotovo trideset godina.

Nema niti   jedne druge bosanskohercegovačke novine koja je, kao "Preporod", toliko godina i sa tako intenzivnim kontinuitetom  pisala o onom što se danas u nauci naziva "mikro plan" geografije i "mikro plan" povijesti jedne narodne zajednice. Prigodno se prisjećam slavne rubrike "Preporoda"  pod naslovom  "Vijesti iz naših džemata" i na temelju njezinog tretmana islamskog života zaselaka, sela, varošica, kasaba, mahala, itd., doznajemo da se sa tih  stranica "Preporoda" može rekonstruirati jedna umnogome sada zgasla i tužna Bosna i Hercegovina,   a   koja je bila živa od 1970. - 1992. godine.

Posebno je "Preporod"  važan u onom obzoru gdje se javlja kao pouzdan i opsežan dokument o ljudima, ženama i muškarcima,  neponovljivim likovima i ličnostima, izmeđ džematlija, mutevelija,  imama, hatiba, muallima    i bula... svih onih koji su  bili protagonisti islamskog vjerskog života u Bosni i Hercegovini. Tako nam "Preporod"  sa svojih stranica dokumentirano pripovijeda o toj tihoj Bosni i Hercegovini kako u gradskim mahalama, tako i u seoskim i ruralnim džematima diljem naše domovine.

Važan izvor za istraživanje novije povijesti Islamske zajednice

Napokon, treća važna oblast koju "Preporod"   raskriva na svojim stranicama jeste tretman Islamske zajednice kao subjektiviteta, kao hijerarhije, kao alimske i ulemanske institucije.

U ovom je aspektu "Preporod"  i ogledalo, i posmatrač, i kritičar, i pratilac Islamske zajednice kao institucije.

"Preporod"  živo prati i izvještava o aktivnostima Vrhovnog islamskog starješinstva te, potom Rijaseta, kao i djelovanjima peterice Reisu l-ulema: Sulejmana ef. Kemure, Naima ef. Hadžiabdića, Huseina ef. Mujića, Jakub ef. Selimoskog i Mustafe ef. Cerića. K tome, stranice "Preporoda" su primarni izvor o najznačajnim kretanjima u  Saboru  islamske zajednice, te Udruženju ilmije, Islamskom teološkom fakultetu (kasnije Fakultetu islamskih nauka), Gazi Husrev-begovoj medresi i drugim medresama, itd.

"Preporod", naravno,  nije dokument  VIS-a ili Rijaseta Islamske zajednice na način njihovih sjedničkih zapisnika, već je  "Preporod" dokument na temelju kojeg se vidi djelo i djelovanje Islamske zajednice po dubini i širini, sa odjecima, odgovorima i komentarima   datim perima uredništva, redakcije, novinara, čitateljstva, odnosno stvarnosti same.  "Preporod" je u tom smislu dokument sa feedback-om.

Kad je posrijedi tematiziranje  djelovanja i uloge Islamske zajednice,  "Preporod" ima dva veoma jasna perioda.

Od 1970. do 1990.   godine  "Preporod" je,  na mnogim stranicama, imao opozicione stavove, ili pak veoma uočljive kritičke stavove kako prema tadašnjoj socijalističkoj državi,  tako i prema Islamskoj zajednici. Iz tog perioda tekstovi Hilme Neimarlije, Aziza Kadribegovića, Nijaza Šukrića, Ismeta Veladžića i drugih autora poseban su primjer takvog  "Preporodova" tadašnjeg opredjeljenja.

Od 1993. godine, između ostalog i usljed promijenjenih državnih i društvenih okolnosti,   "Preporod" postaje sve više  "pozicija". 

Od tada naovamo u ovoj  islamskoj informativnoj novini vrh Islamske zajednice, to jest, reisu l-ulema i muftije ne samo da uzimaju,  već i zauzimaju,  znatan informativni i komentatorski   prostor u ovom listu.   "Preporodova" kritička oštrica  uglavnom se usmjerava, često polemički,  prema kritičarima Islamske zajednice iz politike, medija i javnog života općenito.

Kadribegovićeve četiri decenije

Kao četvrtu karakteristiku ovih četrdeset godina  "Preporoda" izdvojili bismo kontinuitet izlaženja ovog lista. Premda je  "Preporod"   i svojim sadržajem uglavnom morao slijediti zahtjeve brojnih administracija Islamske zajednice koje su se borile i natjecale za prevlast u Islamskoj zajednici,  ili  dolazile na njeno kormilo, važno je uočiti i  "Preporodovu" zasebnost i subjektivnost.  Tokom proteklih četrdeset godina najistaknutiji svjedok takvog  "Preporodova"  trajanja  je Aziz Kadribegović, odnosno njegov redakcijski i urednički angažman.  Sve od 1993. godine Kadribegović je okupljao veliki broj ljudi, napose onih mladih. Današnju redakciju  "Preporoda" treba više puta spomenuti kao ekipu koja umnogome profilira ovaj list.

Malo je uredničkih i novinarskih primjera poput ovog Kadribegovićevog, kako s obzirom na dugotrajnost angažmana, tako i na profiliranje politike "Preporoda" u skladu  sa zahtjevima kako Islamske zajednice tako i  samoga vremena.

Na kraju,  uz sjećanje na profesora Huseina Đozu, koji je 1979. godine završio svoju uredničku misiju u  "Preporodu",  čestitamo  glavnom i odgovornom uredniku Azizu Kadribegoviću, na bezmalo punih četrdeset godina saradničkog, redakcijskog i uredničkog djelovanja u  "Preporodu".  

Obradovala bi nas jedna Kadribegovićeva monografija o   "Preporodu". Uvjeren sam da bi iz nje doznali i jednu alternativnu povijest ove naše najznačajnije islamske informativne novine danas.

 (Obraćanje dr. Enesa Karića na svečanosti povodom 40. godišnjice Preporoda, Fakultet islamskih nauka, 15. septembar 2010.)