Francuski biznis sa halal proizvodima
Pet do šest miliona muslimana živi u Francuskoj. Mnogi od njih nisu strogi vjernici, ali u posljednje vrijeme pri kupovini namirnica vode sve više računa da ono što jedu odgovara islamskim pravilima čistoće. To je iskoristio francuski lanac prodavnica Zakia, pa pokrenuo reklamnu kampanju za takozvane halal proizvode. I belgijski fast-food lanac Quick odnedavno nudi posebne hamburgere za muslimane u Francuskoj. Protiv toga se međutim buni desničarska alzaška partija Alsace d'Abord. Ona je podnijela tužbu protiv prodaje proizvoda, koji sadrže meso životinja zaklanih prema islamskim ritualima. Njihovo obrazloženje je kako se radi o diskriminaciji ne-muslimanskog dijela stanovništva.
Hamburgeri od halal mesa
Blagovremeno za početak ovogodišnjeg Ramazana, lanac prodavnica Zakia pokrenuo je reklamnu kampanju za halal proizvode u vrijednosti od 300.000 eura. Tako se sada u najboljem terminu na televizijskim stanicama širom države emituju prilozi u kojima muslimanski par reklamira zaleđene lazanje od halal mesa.
Kur'an naime sadrži posebna pravila i kada je ishrana u pitanju. Tako u suri 5, stihu 3 stoji: Zabranjeno vam je meso životinja koje su umrle prirodnom smrću, kao i krv, te svinjsko meso i sve ono iznad čega je rečeno drugo ime osim Allahovog.
Treba dodati da u zabrane spadaju i alkohol, te dinstano meso, no to ne znači da se francuski gurmani moraju odreći specijaliteta poput Foi Grasa - jetre patke. Nadil Arabe na sajmu za halal proizvode reklamira svoje delikatese, spremljene bez krvi i alkohola.
"Halal znači otvaranje. Ne trebamo se bojati halal proizvoda. Nedavno je zbog otvaranja hamburger-restorana sa halal mesom napravljen skandal, a u suštini svaki Francuz može da jede halal hamburger. S druge strane, muslima ne mogu jesti obične hamburgere. Moramo biti tolerantni u oba smjera", ističe prodavačica Nadil Arabe.
No nije samo tolerancija uzrok za novi bum halal proizvoda, prije bi se moglo reći da se radi o želji za zaradom. Iako muslimani u Francuskoj ne važe za stroge vjernike, ipak je činjenica da tokom Ramazana većina njih posti i obraća pažnju na čistoću onoga što jede. Do sada je meso zaklano po islamskim pravilima bilo dostupno isključivo u malim muslimanskim mesarama ili specijalizovanim trgovinama i pijacama. No sada svi proizvodi trebaju biti dostupni za sviju, kaže Abdel Raman Bouzid iz lanca supermarketa Casino.
"I francuske mušterije žele jetru od patke, špagete bolonjeze ili mljeveno meso. A oni žele kupovati tamo gdje i svi drugi (dakle i muslimani)", kaže Abdel.
Restorani bez alkohola sve češća pojava
On radi za lanac Casino, koji je razvio sopstvenu marku halal proizvoda.Trgovina sa "čistom" hranom unosi, prema pojedinim procjenama, oko pet miliona eura godišnje, pri čemu tržište raste za deset procenata po godini. To znači da je ovo tržište duplo veće u odnosu na biološke proizvode. Stoga se u Parizu nedavno otvorio supermarket, koji nudi isključivo halal robu, u Roubaixu podružnica lanca hamburger-restorana nudi halal-hamburgere, a u većim gradovima sve je više i halal restorana. U njima se recimo služi tiramisu napravljen bez konjaka iloi amareta, a alkoholna pića se nikako ne mogu naručiti. Naravno, neke goste upravo ta činjenica i odbija.
Kamel Zahidi, vlasnik jednog od tih restorana, sasvim svjesno ne ističe da radi sa halal proizvodima: "Prerano je za to. Trenutno želimo ostati neutralni, obzirom na to da mnogi ljudi još nisu otvoreni po tom pitanju. Oni imaju pogrešno mišljenje o tome šta halal znači."
Kritike boraca za prava životinja
Upravo zbog toga bilo je i protesta kada je otvoren prvi hamburger-restoran sa isključivo halal mesom u Roubaixu. Oglasila se i poznata francuska glumica Brigitte Bardot, koja je posebno kritikovala islamsko klanje i krvarenje životinja bez anestetika.
"Nijedan Bog, nijedna religija ne zahtijeva da životinje radi našeg preživljavanja bivaju mučene prilikom klanja. U Francuskoj postoje iznimke za halal i košer meso, za mene je to užasno", izjavila je Bardot.
No činjenica je da danas svaki trgovac i svaka klaonica svoje proizvode može okarakterisati kao "halal", obzirom na to da ne postoje jedinstvene smjernice i pravila za to šta spada pod ovaj termin u Evropskoj uniji.