Perspektive za islamske banke u Evropi

Globalna finansijska kriza poljuljala je povjerenje u banke. Islamske banke u tome vide šansu i svoje poslovanje žele proširiti i u evropskim zemljama čiji su građani još uvijek skeptični.

Na međunarodnom finansijskom planu islamsko finansijsko tržite jedno je od onih koja se najbrže razvijaju. Godišnji rast kreće se oko 15 i 20 posto. Prema navodima međunarodnih rejting agencija, oko 250 islamskih fondova upravlja kapitalom u vrijednosti od oko 300 milijardi američkih dolara. Pored toga, oko 300 islamskih finansijskih institucija širom svijeta upravlja, kako se procjenjuje, sa oko 250 milijardi dolara. Bankovni stručnjak i urednik portala islamicfinance.de Michael Saleh Gassner radio je na studiji koja je istraživala islamsko bankovno poslovanje u Njemačkoj. On smatra da i u Njemačkoj postoje realne šanse da se ova vrsta poslovanja proširi: „Imamo četiri miliona muslimana od kojih ne moraju biti svi religiozni ali njihova prosječna primanja su tako visoka da bi ta suma bila dovoljna za poslovanje oko 80 banaka."

Međutim, uprkos sve većem broju stanovništva islamske vjeroispovjesti, interes za islamskim finansijskim proizvodima je umjeren. Neke banke, koje su se usudile djelimično upustiti u ovu vrstu poslovanja, su u međuvremenu odustale od toga. U službenom obrazloženju "Commerzbank" se navodi da je interes mali. Finansijski ekspert Zaid Mojaddedi, šef Instituta za Islamsko poslovanje u Frankfurtu smatra međutim da je preuranjeno odustati, jer su iskustva u Aziji pokazala da su uvjeti islamskog poslovanja interesantni ne samo za muslimane: „To pokazuju i aktuelna iskustva u Maleziji gdje se veliki broj nemuslimanskog stanovništva odlučio za životna osiguranja zato što smatraju da su transparentna i utemeljena na jasnim pravilima."

Kupovina u skladu sa šerijatom

Da li je uopšte moguće napraviti plan štednje, uzeti kredit, finansirati automobil ili kupiti nekretninu u skladu sa šerijatskim pravilima? U Velikoj Britaniji je to već godinama moguće. Zainteresirane mušterije mogu se obratiti uposlenima u jednoj od filijala Islamic Bank of Britain. Ovdje osoba, koja želi finansirati nekretninu, ne dobije kredit sa kamatama, već određeni objekat najprije kupi banka i onda je proda svom klijentu. Potom on otplaćuje rate. U Njemačkoj to još nije moguće jer se na kupovinu objekta plaća porez. U Velikoj Britaniji je zakonski regulisano da se porez ne plaća dvostruko: „Rekli su, banka želi samo kupiti nekretninu, kako bi svom klijentu stavila objekat na raspolaganje. Dakle, banka ne želi na objektu da zarađuje novac, tako što je oslobođena poreza, već samo obavlja normalnu transakciju. U Engleskoj je to tako regulisano da je država u ovim slučajevima oslobodila banku plaćanja prvog poreza na kupljeni objekat, a država svakako zaradi na porezu za isti objekat od kasnijeg vlasnika nekretnine."

Finansijska poslovanja po šerijatskom zakonu, uprkos spremnosti na kompromise, nisu najupsješnija. Islamsko poslovanje u Njemačkoj ne uspijeva jer je hiljade muslimana proteklih godina imalo ekstremno loša iskustva. Hasan Tepegoz, koji je je turskog porijekla i živi u njemačkom gradu Gutersloh, je 2000. godine podlegao obećanjima jednog navodno "Islamskog investicionog društva" iz Turske. Ta firma je pored ostalog i u džamijama lijepila reklame i obećavala vjernicima visoku dobit sa Allahovim blagoslovom, koja nije isplaćena. Tepegoz je na taj način izgubio oko 23 hiljade eura te on stoga on više ne vjeruje u islamsko bankarstvo.

(www.dw-world.de)