Položaj muslimanke u Evropi s posebnim osvrtom na zemlje Balkana
Drugı susreti muslimanki u Tuzli održani su u znaku jednodnevne konferencije u nedjelju, 6. 06. 2010. godine u hotelu „Senad od Bosne". Konferenciju međunarodnog karaktera o temi „ Položaj muslimanke u Evropi s posebnim osvrtom na zemlje Balkana" organizirala je Asocijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
Na konferenciji je učestvovalo 40-ak intelektualki iz BiH i regiona, a otvorenju konferencije prisustvovali su: muftija tuzlanski, Husein ef. Kavazović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice zajednice Tuzla, dr. Amir ef. Karić i predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ Tuzla, Hasan ef. Spahić.
Ovakav vid okupljanja i razgovora o evropsko-miuslimanskom pitanju koja je danas izuzetno aktuelno, podržao je glavni imam, dr. Amir ef. Karić koji se prije zvaničnog otvorenja konferencije obratio prisutnim intelektualkama.
Muftije tuzlanski, Husein-ef. Kavazovića otvorio je konferenciju i u svom kratkom obraćanju pohvalio je projekte Asocijacije žena Medžlisa IZ Tuzla, te istakao da su ovakva okupljanja muslimanki-intelektualki jedan od načina mjenjanja naše stvarnosti, koja nije baš ružičasta. „Danas su brak i porodica u velikoj krizi", istakao je na kraju Muftija tuzlanski.
Uvodna izlaganja na konferenciji održale su:
Nadira Mirza - dekanesa na Edukacijskom fakultetu, Univerziteta Bredford u Bredfordu,
Anjum Anwar - prva muslimnaka uposlena u Blackburn katedrali u Blackburnu, odsjek za međureligijsku razmjenu i dijalog i profesorica društvenih nauka,
Azra Omanović, inžinjer građevinarstva i predsjednica Vijeća žena Medžlisa Islamske zajednice Zagreb,
Đermana Šeta, magistrica religijskih nauka,
Merima Tokić, profesorica u Behram-begovoj medresi.
Konferenciju je vodila volonterka Asocijacije žena MIZ Tuzla, Elmedina Osmić.
Prvo izlaganje održala je Nadira Mirza, koja je opisala položaj muslmanke u Velikoj Britaniji, i ukratko se osvrnula na prošlogodišnju posjetu BiH. Položaj muslimanke u Velikoj Britaniji nije nimalo zadovoljavajući. Na nedavnim izborima održanim u V. Britaniji tek nakon 23 godine, u britanski parlament ušle su tri muslimanke. One su pravnice i izuzetno kompetentne žene, koja se bave pitanjima ljudskih prava. U britanskim medijima mišljenja o ulasku muslimanki u parlament su podjeljena. Pozitivno i osuđujuće se reaguje na ovaj preokret koji se desio.
Anjum Anwar održala je impresivan govor koji je ponukao učesnice da započnu korisnu diskusiju i postave značajna pitanja. Profesorica je istakla da muslimanka ne smije ni u kom slučaju da se aismilira već integriše. Što bi značilo da muslimanka mora da bude svjesna svog identiteta, da se vjerski i svjetovno obrazuje, i da ne smije postati vremenom neko drugi prihvaćajući tuđu vjeru, kulturu, tradiciju.
O položaju muslimanke u Hrvatskoj govorila je Azra Omanović koja je u svom izlaganju kazala da muslimani imaju dobru saradnju sa državom, ali ne do kraja jer muslimanke mogu i obavljaju veoma značajne poslove, s tim da te muslimanke ne nose hidžab. Kao takve rijetko da bi mogle raditi na visokim pozicijama. Muslimani u Hrvatskoj imaju svoja prava, iako su manjina, ali vjera je privatna stvar za sve.
O djelovanju muslimanke na prostoru Tuzle, govorila je profesorica u Behram-begovoj medresi, Merima Tokić. Ona je predstavila rad muslimanke kroz različite institucije i udruženja, i istakla je kvaltetan rad muslimanke u Behram-begovoj medresi, gdje jednu trećinu zapslenih čine žene.
Predstavila je ukratko rad udruženja muslimanki, a to su: Muslimansko akademsko društvo, Škola islama „Misao", Udruženje žena muslimanki „Bosanska Sumejja" i Asocijacija žena Medžlisa IZ Tuzla.
Iako su kako, kaže magistrica Đermana Šeta Šamije i džamije oduvijek smetale drugima, i iako muslimanka nema položaj u našem društvu kakav bi trebalo da ima, anketa koju je uradila samo za konferenciju ponudila je podatak da 18% muslimanki od 220 ispitanih nije uspjela dobiti posao isključivo zbog hidžaba. Ovaj podatak govori da stanje muslimanke u u bosanskom društvu nije alarmantno, te da muslimanka svojim obrazovanjem, stručnošću i pravima može dokaže svoje sposobnosti i pošalje sliku o sebi, i lokalnoj i evropskoj zajednici.
Jedan od mnogobrojnih zaključaka uspješne konferencije jeste da muslimankama u BiH još nedostaje asocijaciju žena na nivou Rijaseta Islamske zajednice u BiH, te da i na taj način budu priznate i podržane.