Ljubljana: Naučni skup "Sa dijalogom do međusobnog postovanja"
Ljubljana, 13. maj 2010. godine, (MINAS) - U četvrtak, 13. maja 2010. godine u Ljubljani je održan međunarodni znanstveni skup „Sa dijalogom do međusobnog poštovanja" na kojem su sudjelovali eminentni profesori iz Slovenije i Bosne i Hercegovine: prof. dr. Enes Karić, doc. dr. Dragan Potočnik, prof. dr. Janez Juhant, prof. dr. Ismet Bušatlić, doc. dr. Jonatan Vinkler, doc. dr. Anja Zalta Bratuž, doc. dr. Nedžad Grabus, prof. dr. Adnan Siljadžić, prof. dr. Drago K. Ocvirk, dr. Mateja Ratej i doc. dr. Nadja Furlan Štante. Skup je organizirao Kulturno-obrazovni zavod Averroes čiji utemeljitelj je Islamska zajednica u Republici Sloveniji.
Na početku susreta okupljene je u ime Vlade Republike Slovenije pozdravio državni sekretar g. Jožef Školč. U svom govoru naglasio je važnost održavanja ovakvog skupa uz izraze velikog poštovanja muftiji dr. Nedžadu Grabusu i Islamskoj zajednici u Sloveniji za odvažnu i kvalitetnu organizaciju skupa na kojem će se govoriti o međusobnom razumijevanju, poštivanju i uvažavanju različitih pogleda na svijet. Zahvalio se organizatoru za pruženu mogućnost da se bar djelomično razbiju postojeći stereotipi koji postoje. Po njegovom mišljenju ovaj susret je prolomni događaj za Sloveniju. Kao glavnu temu razgovora naveo je pitanje kako na suvremen način razumjeti razlike među različitim religijama i društvima. Izrazio je uvjerenje, da će susret razbiti brojne predrasude u vezi s islamom.
Ljubljanski gradonačelnik g. Zoran Janković u pozdravnom govoru kazao je da se trudi da u Ljubljani ne bude nikakvih predrasuda kao ni stereotipa. Po njegovom mišljenju izgradnja džamija u mnogome će pomoći da građani Ljubljane otklone sve nejasnoće, jer džamija neće biti samo vjerski objekat, već simbol koji će označavati raznolikost i otvorenost grada Ljubljane, odnosno dokaz da smo spremni živjeti zajedno. Naglasio je da dijalog ne pokreće samo brojna pitanja, već dijalogu moramo pristupiti i sa međusobnim poštovanjem.
Muftija dr. Nedžad Grabus u svojstvu predsjednika Mešihata i organizatora skupa također se obratio sa pozdravnim govorom u kojem se zahvalio svim sudionicima, a posebno profesorima Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva što su se odazvali pozivu da prisustvuju ovom znanstvenom skupu. „Pitanje dijaloga odvija se na različitim nivoima. Kada je posrijedi IZ-a u Sloveniji nažalost nije bilo značajnijih aktivnosti sve do osamostaljenja Republike Slovenije. Pitanje izgradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani godinama je opterećivalo rad same IZ-e. Stoga i nije bilo moguće organizirati značajnije obrazovne i kulturne sadržaje. Naravno, mi nismo indiferentni na javne debate o pitanjima džamije kao ni na druga pitanja koja se tiču islama. Ja sam kao muftija sretan da smo došli do ovog trenutka da smo sposobni organizirati ovakav susret, jer to pokazuje zrelost da smo spremni, ne samo biti korisnici prava, nego i odgovorno sudjelovati u definiranju i razrješavanju pitanja koja su od općeg interesa za širu društvenu zajednicu. Ambicija Zavoda Averroes jeste da postane vodeća institucija i biblioteka iz područja islamistike u Sloveniji. IZ-a nema ni mogućnosti, a ni ambicija za organizaciju formalnog obrazovanja, ali ima velike ambicije za organizaciju neformalnog obrazovanja kroz znanstvene skupove, tribine, objavljivanje knjiga i slično. To je jedan od razloga zašto je važno otvoriti dijalog i kroz ovu formu razgovora«, između ostalog kazao je muftija Grabus.
Literatura o islamu na Zapadu u drugoj polovini 20. stoljeća
Prvi predavač bio je akademik dr. Enes Karić, redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji je govorio o literaturi o islamu na Zapadu u drugoj polovini 20. stoljeća.
Po Karićevom mišljenju literatura o islamu na Zapadu u XX stoljeću doživljava svoj procvat, kako tematski tako i svojim obimom. U svom izlaganju prof. Karić pokušao je predstaviti tipove literature o islamu na Zapadu tokom XX stoljeća, također, je pokušao ukazati na ideološke, političke, kultur(al)ne, filozofske, orijentalističke... motive, impregnirane u sadržaje ove literature. Posebno je predstavio tretman islama u zapadnoj teorijskoj literaturi o islamu u XX stoljeću. Naglasio je također tretman islama kao vjere, islama kao antikolonijalne ideologije, islama kao geopolitičke strane svijeta, islama kao ''onog drugog'' u savremenoj civilizaciji, zatim tretman islama u kontekstu susreta sa modernošću, zatim tematizira islam i sčeljenje sa zapadnim ''izmima'', govorio je i o tipu literature koja na islam gleda kao na neprijatelja, itd. Ispostavio je djela, koja su napisali muslimani, koji žive i djeluju na Zapadu kao primjer integriranih građana zapadnog liberalnoga i demokratskog sistema.
Putevi islama
Zatim je dr. Dragan Potočnik, profesor savremene historije i didaktike historije na odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mariboru govorio o „Putevima islama".
Dr. Potočnik smatra da islam označava skoro 1400-godišnja historija i više od milijarde pripadnika koji pripadaju toj religiji. Počeci islama datiraju u 7. stoljeće, kad je na području Mekke i Medine živio Božji poslanik Muhammed, a.s., koji je u toku svoga života učio i vladao u ime Boga. U vrijeme nasljednika Božjeg poslanika, zanos, koji je rezultat nove vjere, pripremio je Arape da su se uputili u osvajanje svijeta, koje se razvilo u jedno od najvećih događanja u povijesti čovječanstva. Slijedi razdoblje, kojeg u Evropi poznajemo kao srednji vijek. Islam je bio u tom, skoro hiljadugodišnjem razdoblju, zajedno sa Kinom, vodeća civilizacija u svijetu. To je vrijeme mogućeg umejidskog i abasijskog hilifata koji su nastali u raspalom mongolskom carstvu i na području država safavidske Perzije, mongolske Indije i osmanske Turske. Islamski svijet u to vrijeme imao je veliku prednost pred Zapadom, posebno na području znanosti. Odnosi između Evrope i islamskoga svijeta bili su često obilježeni s nasiljem i ratom. Gdje su izvori nesuglasica? Kako su se oblikovali odnosi između dvije spomenute civilizacije i kakva je budućnost odnosa između kršćanstva i islama?, pokušao je naći odgovore u svom predavanju dr. Potočnik.
Kršćanstvo i islam u sukobu liberalističke sebičnosti
Dr. Janez Juhant redovni profesor za antropologiju, etiku i historiju filozofije na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani govorio je o „Kršćanstvu i islamu u sukobu liberalističke sebičnosti". Po njegovom mišljenju dijalog, usprkos poteškoćama, postaje temelj demokratskog poslovanja civilnog društva, odnosa među religijama i pri susretu religija sa političkim zajednicama. Dobar uzor ovog je odnos njemačke politike do muslimana. U Sloveniji je moguće primijetiti pomanjkanje dijaloške kulture na svim nivoima, zato se religije i iskorištavaju u političke svrhe. Dublje i čvršće dijaloške veze između različitih religija mogle bi spriječiti iskorištavanje vjere u političke, gospodarske i druge prestižne namjere, kazao je dr. Juhant.
Neki starodavni slovenski pogled na islam u Bosni u početku 16. stoljeća
Dr. Ismet Bušatlić profesor i dekan na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu govorio je o „Nekim starodavnim slovenskim pogledima na islam u Bosni u početku 16. stoljeća". Prof. Bušatlić predstavio je putopis i predstavništvo (misija) na putu iz Ljubljane u Carigrad, koji 1530. godine, prolazi preko cijelog Sandžaka, čiji se teritorij povećao nakon bitke kod Mohača i padu banovske vladavine u Jajcu, gdje su se susretale vojskovođe, predstavnici Osmanskog carstva i predstavnici pokrajinskih autoritativnih vlasti kao i obični predstavnici naroda (vjera), muslimana, katolika i pravoslavaca na prijemu kod bosansko-sandžačkog vladara, Gazi Husrev-bega. Događaji koji su vođeni i doživljeni, riječju i slikom temeljito su opisani i prikazani na papiru. Benedikt Kuripešič o svemu tome govori u svom Putopisu godinu dana kasnije, 1531. godine. U svim izlaganju dr. Bušatlić proputova je od Slovenije kroz Bosnu do Turske opisujući putovanje slovenske delegacije kroz Bosnu do Carigrada.
Prikaz Židova, Turaka i islama u djelima Primoža Trubara
Dr. Jonatan Vinkler docent za slovensku književnost na Fakultetu za humanističke studije na Primorskom univerzitetu predstavio je prikaz Židova, Turaka i islama u djelima Primoža Trubara. Između ostalog kazao je da je da su Trubarevi spisi pravi kaleidoskop individualnih i stereotipnih slovenskih pogleda i reakcija na tursko pitanje u Austriji u 16. stoljeću - tj., na suočenje najjužnijeg dijela kršćanske (katoličke i protestantske) Srednje Evrope sa islamom kao vjerom i sa islamom kao reprezentativcem vojno ekspanzivnog osmanskog imperija. Kod Trubara možemo naići kako na nivou reformatorskog osobnog iskustva i misaone refleksije tako i na nivou tadašnjeg srednje-evropskog kreatora ideja i imaginacija. Trubar kao teolog islam je kao religijsku strukturu u simboličkim djelima, koje je namijenio protestantskoj „crkvi slovenskog jezika" odbijao, ali kod njega se ne može primijetiti, usprkos njemačkom protestantskom prostoru, tako značajnog radikalizma. Za Luthera je bio Turčin Satanov soldat broj jedan. Trubarev pogled na oba pitanja višeslojan je i u mnogočemu odstupa od razmišljanja koje je bilo karakteristično za taj prostor. Ovdje valja napomenuti, da je bio ovaj reformator za njemački prostor u drugoj polovici 16. stoljeća jedan od važnih reformatora po pitanju islama i Turaka.
Razumijevanje sufizma u slovenskoj kulturi i društvu
Dr. Anja Zalta Bratuž docent za sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani govorila je o „Razumijevanju sufizma u slovenskoj kulturi i društvu". Između ostalog kazala je da je sufizam kao dimenzija islamske religiozne misli, koja transcendira formalne i vanjske vidike religije ostaje u evropskom društvu i dalje sve više javan, ili zbog prijevoda značajnih sufijskih autora ili zbog veze popularnosti i duhovnog kretanja, koji su povezani sa sufizmom (npr. Sufijski šejh Tahir ul Qadri, utemeljitelj i vođa Minhaj ul Qur'an International i šejh Mevlana Nazim iz Naqshbandi Tarikat). Val zanimanja za sufizam, koji je prije nekoliko godina zahvatio Veliku Britaniju, raširio se i u Evropi.
Literatura o islamu u slovenskom jeziku
Dr. Nedžad Grabus docent na Fakultetu za islamske nauke Univerziteta u Sarajevu i ljubljanski muftija napravio je analizu literature o islamu na slovenskom jeziku. Posebno se usredotočio na udžbeničku literaturu za osnovnu u srednju školu. Dr. Grabus u svom izlaganju između ostalog kazao je da je islam religija koju slijedi značajan broj ljudi u Sloveniji. Za ozbiljnije studiranje i proučavanje islamskoga učenja, religije, kulture i civilizacije nužna je literatura na slovenskom jeziku. Uslijed različitih okolnosti postoji povećano zanimanje za teme iz oblasti islama posebno na fakultetima društvenog usmjerenja. Zato se pojavio značajan broj knjiga koje dobro predstavljaju različite segmente islama. Muftija Grabus pokušao je predstaviti osnovne tendencije u udžbeničkoj literaturu u službenom slovenskom obrazovanju kao i izbor knjiga koje su dostupne slovenskoj čitalačkoj publici.
Međureligijski dijalog - prilika za gradnju boljeg duhovnog svijeta u budućnosti
Dr. Adnan Silajdžić redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu bio je prvi govornik u trećoj sesiji gdje je govorio o međureligijskom dijalogu. Prof. Silajdžić smatra da ne spada u red onih ljudi koji misle da je čovječanstvo sa građanskim društvima i njihovim najvišim civilizacijskim vrednotama dosegnulo svoje najmuževnije doba i došlo do kraja povijesti (Fukuyama). Dapače, brojne pojave danas uvjeravaju nas da smo umjesto »bogolikijim« (kršćani) odnosno Njemu sličnijim (muslimani i židovi) postajali sve više moralne nakaze, bića ponižene dobrote, poniženog razuma i ponižene moralne odgovornosti. Zato razgovor o kršćansko-muslimanskome dijalogu o stvaranju novih dijaloških struktura modernoga svijeta odnosno razgovor o projekciji njegova humanijeg razvoja ne može zaobići pitanje duboke krize kojom je zahvaćen, između ostalog kazao je dr. Siljadžić.
Kršćanski Isus i kur'anski Isa
Dr. Drago Karl Ocvirk redovni profesor za religije na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani u svom izlaganju između ostalog istakao je da kako u komparativnim religijama tako i u dijalogu između kršćana i muslimanima, postavlja se pitanje o značenju, ulozi i mjestu Isusa iz Nazareta u kršćanstvu i islamu. Da li se radi o jednom te istom čovjeku, kojeg svaka religija objašnjava na svoj način ili za dvojicu različitih, kojeg nije moguće svesti na jednog samog? Šta o tome kažu vjerski tekstovi i šta religijska struka? Objašnjenje tog pitanja veoma je važno za bolje poznavanje ovih religija i za iskren i uspješan dijalog među pripadnicima tih religija, kazao je dr. Ocvirk.
Sukob Civilizacija? Sudjelovanje političkih stranaka katoličkog, odnosno muslimanskog usmjerenja u dvadesetim godinama 20. stoljeća
Dr. Mateja Ratej doktorica znanosti s područja historije na Filozofskom fakultetu na institutu Znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti kazala je da je teorija o sukobu civilizacija u prvom desetljeću 20. stoljeća doživjela svoje različite tematizacije i u slovenskom javnom prostoru. Uglavnom se radi o publicističkim člancima, a proizvodi su dolazili i iz akademskih krugova. Nakon terorističkog napada, 11. septembra 2001. godine, metaforički je označen sukob civilizacija u javnom diskursu, odnos između kršćanskog i muslimanskog svijeta i evropskom raspravom o uključenju Turske u Evropsku uniju. Dr. Ratej predstavila je političko sudjelovanjeo Slovenske ljudske stranke i Jugoslavenske muslimanske organizacije, koje su u oba svjetska rata predstavljale političku volju Slovenaca, odnosno muslimana u Bosni i Hercegovini. U opozicijskom položaju dogovarali su savez protiv centralnog uređenja prve jugoslavenske države, u periodu vladanja djeluju zajedno i sudjeluju u konfliktu hrvatsko-srpskih političkih odnosa. Pored zagovaranja političkih interesa Katoličke crkve, odnosno Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini stranke nisu imale poteškoća sa suradnjom, jer je bio religijski okvir kod obadviju stranaka prije svega način politizacije koji je osiguravao integraciju i jedinstvo izbornog tijela, između ostalog kazala je dr. Ratej.
Poštovanje ženstvenosti i savlađivanje negativnih stereotipa o spolovima: iz perspektive religijskog feminizma
Doc. dr. Nadja Furlan Štante doktorica znanosti na području ženskih religijskih studija govorila je o pozitivnom doprinosu različitih oblika religijskog feminizma sa naglaskom na „islamski feminizam" (Amina Wadud), zatim na ponovno vrednovanje oba spola u svijetlu poštivanja jednakosti i jednakopravnosti spolova. Postavila je pitanje prisutnosti i štetnosti negativnih stereotipova o spolovima i predrasudama koje su postale dio našeg kolektivnog pamćenja koji se oblikuju, baštine i šire u našim mislima, riječima i djelima. S tim u vezi predstavila je neke ključne izazove, odnosno primjere spolne nepravednosti i upozorila na štetne utjecaje predrasuda na poštivanje ženstvenosti i žene kao samostalnog subjekta. Svaka religija u svom izvornom nauku izrazito je egalitarna i u tom smjeru, naglašava dr. Furlan Štante, temeljnu namjeru muslimanskog zakona koji svakako zagovora društvenu pravednost i jednakopravnost svakog pojedinca i s tim izražava jednakost pred Bogom, između ostalog kazala je dr. Furlan Štante.
Nakon izlaganja svih jedanaest predavača uslijedila je zanimljiva rasprava u kojoj se ispostavilo da se kako muslimani tako i katolici u Republici Sloveniji suočavaju sa puno otvorenih pitanja na koja je nužno tražiti odgovore i prihvatljiva rješenja. Mnogo se raspravljalo o udžbenicima iz kojih djeca uče o islamu i kršćanstvu. Sudionici znanstvenog skupa složili su se da bi bilo najpoštenije, najbolje i najkorisnije da se pored sociološkog prikaza da i vjerski pogled na teme koje su važne za vjerske zajednice, te da to stručnjaci koji pripremaju tekstove imaju na umu kada se obrađuju te teme. Sudionici skupa složili su se također da je Kulturno-obrazovni Zavod Averroes napravio veliki iskorak kada je posrijedi organizacija ovakvih skupova. Svi su izrazili svoje čestitke i zahvalnost što su imali priliku da sudjeluju na ovom skupu gdje se raspravljalo o najaktualnijim temama koje se tiču međureligijskoga i međukulturnoga dijaloga i suradnje u pluralnim društvima.
Bili bismo nepravedni ukoliko ne bi u ovom tekstu izrazili veliku zahvalnost i priznanje za ideju i realizaciju ovog važnog skupa muftiji ljubljanskom dr. Nedžadu Grabusu koji je bdio nad ovim projektom od njegove ideje do konačne realizacije. Nažalost, u Sloveniji se nikad do sada nije organizirao ovakav skup. Bilo je krajnje vrijeme da se na znanstvenoj ravni progovori o pitanjima od suštinske važnosti za muslimane u Sloveniji. Radovi će biti objavljeni u zborniku koji će biti štampan, ako Bog da, do kraja 2010. godine. To će biti relevantna literatura koja će se moći koristiti za proučavanje islama i muslimana u Sloveniji. To i jeste bio konačni cilj ovog velikog skupa.
Nevzet Porić