Tekije u životu muslimana
U sklopu programa Dani Mevluda i zikra Blagaj 2010 sinoć je u avliji blagajske tekije održana javna tribina pod nazivom „Tekije u životu muslimana" . O značaju tekija tokom cjelokupne historije ove institucije u okviru ehli suneta ali i o tekijama u Bosni i Hercegovini govorili su kadirijski šejh Sead Halilagić i rufaijski šejh Edin Kukavica. S obzirom na činjenicu da se o tarikatu, tekijama i tesavufu u našoj javnosti rijetko govorilo gosti na ovoj tribini su naučnom metodom ali i višestoljetnom tradicijom sačuvanih predanja iznijeli niz definicija i pojašnjenja koja se odnose na život derviša i šejhova, na tekijski život.
Šejh Sead Halilagić prisutne je podsjetio na izvor i cilj tarikatskog djelovanja koje seže u doba Abdul Kadira Gejlanija. Početak tarikata je znanje, sredina je djelovanje a kraj je Božje darivanje.", kazao je šejh Halilagić, podsjetivši kako je o ovoj vrlo zahtjevnoj temi moguće govoriti i akceptirati je samo iznutra, odnosno kako je mogu akceptirati ljudi koji provode tarikatska pravila. U svom izlaganju Sead Halilagić se osvrnuo i na definiciju tekije, njenu razliku od hanika, ili zavije te na koncu definirao pojam dergjaha kao posebno oblika tarikatskog institucionalnog djelovanja.
„Islam je na prostoru Bosne i Hercegovine pristan mnogo prije dolaska sultana Fatiha što potvrđuje i podatak da je Isa-begova tekija u Sarajevu izgrađena deset godine prije Fetha sultana Fatiha.", u uvodnom dijelu izlaganja kazao je šejh Edin Kukavica. Šejh Edin u svom predavanju posebno se zadržao na podacima rušenja i zatiranja tekija širom Bosne i Hercegovine istaknuvši podatak da danas imamo samo pet sačuvanih autentičnih tekija u BiH. Pojašnjavajući razlike između tekije i džamije šejh Edin Kukavica je ustvrdio kako su razlike neznatne. „ Tekije nemaju munare, jer se u tekiju dolazi dobrovoljno, dolazak u tekiju nije farz. Tekija nema muteveliju. Tekijska vrata su uvijek otvorena.", dodao je na kraju svog izlaganja. Pojašnjavajući način odabira gdje su se tekije gradile Kukavica je kazao kako su one najčešće podizane uz rijeke, stijene, klance, brda i kako su, zavisno od slučaja, dobivale naziv kapije grada.
Hasan Eminović