A+ A A-

Obraćanja na svečanom prijemu povodom dodjele menšure reisu-l-ulemi Kavazoviću

Nakon svečanog uručenja Menšure reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mr. Huseinu ef. Kavazoviću u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, poslije ikindije namaza u sarajevskom hotelu Bristol više stotina zvanica iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta, vjerskih, političkih i državnih lidera i predstavnika, prisustvovalo je svečanom prijemu u čast reisu-l-uleme mr. Huseina ef. Kavazovića a povodom preuzimanja odgovorne i časne dužnosti reisu-l-uleme. Svečanom prijemu prisustvovali su visoki gosti iz Turske, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije, Egipta, Irana, Albanije, Rusije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Hrvatske, te Engleske i Malezije.

reis-kav-prij-brist-obrac-15-11-2012-1

Pored reisu-l-uleme mr. Huseina ef. Kavazovića svoje obraćanje su imali bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, turski reis šejh Mehmed Gormez, predvodnik iranske delegacije ajatullah Ahmed Dženneti i savjetnik ministra vakufa Kraljevine Saudijske Arabije Halid al-Sulejman. 

Obraćanje Bakira Izetbegovića

Reisu-l-ulemi mr. Huseinu ef. Kavazoviću i prisutnim gostima obratio se bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je podsjetio da je reisu-l-ulema svečanim činom primopredaje Menšure u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu preuzeo dužnost poglavara, vrhovnog muftije u BiH pred Saborom IZ u BiH, članovima Rijaseta, muftijama, predsjednicima mešihata, dekanima i direktorima islamskih ustanova, glavnim imamima i čelnicima medžlisa, ali i očima bh. i svjetske javnosti.

Izetbegović je reisu-l-ulemi Kavazoviću poželio uspješan rad, te dodao: "Kao izraz dubokog poštovanja za povijesnu ulogu IZ u BiH u razvoju vjerskih, obrazovnih, kulturnih i drugih civilizacijskih vrijednosti bošnjačkog naroda i ljudi u cjelini, uvažavajući autonomiju i samostalnost IZ u BiH, izražavam iskreno uvjerenje da ćete obnašajući dužnost reisu-l-uleme značajno doprinijeti daljem unaprjeđenju duhovnih vrijednost, socijalne pravde, jednakosti i suživota u bh. društvu."

Također je istakao uvjerenje da će reisu-l-ulema Kavazović afirmirati saradnju i bratski odnos s islamskim zajednicama u svijetu i surađivati sa drugim vjerskim zajednicama te najavio da će državne institucije nastaviti pomagati IZ u BiH i drugim vjerskim crkvama i zajednicama. "Uvjeren sam da naša država u vjerskim zajednicama treba da vidi partnere, da u njihovim moralnim načelima i socijalnim potencijalima mora prepoznati društveno relevantne razloge za neprestano institucionalno i konceptualno potvrđivanje saradnje. S toga, vaše današnje preuzimanje Menšure nije samo akt kojim se potvrđuje kontinuitet jedinstva, samostalnosti i povijesne uloge muslimana u BiH, već i čin koji ima prvorazredni značaj za naš narod i naše društvo u cjelini", kazao je Izetbegović.

U nastavku svoga obraćanja Izetbegović je izrazio uvjerenje da će IZ u BiH nastaviti povezivati Bošnjake u cijelom svijetu, zbližavati BiH sa muslimanskim zemljama, da će biti partner u integraciji muslimana u društva zemalja Evropske unije.

"Pred našom zemljom i narodom su i dalje veliki historijski izazovi. Borba za slobodu i demokratsku državu u kojoj će ravnopravno živjeti svi njeni narodi i građani još nije završena. Zato ćemo morati naći odgovor za izazove koji tek slijede. Snaga organizacije IZ u BiH i mudrost njenih najučenijih ljudi nezaobilazna su potpora u svim odlukama, koje ćemo u budućnosti morati donijeti", naglasio je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Obraćanje kardinala Puljića

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, aktuelni predsjedavajući Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine, u svome obraćanju reisu-l-ulemi Kavazoviću i gostima istakao je važnost čina izbora novog reisu-l-uleme IZ u BiH, potom je reisu-l-ulemi Kavazoviću uputio iskrene čestitke i poželio „plodno djelovanje na dobro njegovih vjernika, bošnjačke dijaspore, ali i dobro svih ljudi“, te rekao kako je cilj vjerskih službenika „da, kao sljedbenici svojih vjerskih tradicija, gradimo humane odnose“. Također, Puljić je kazao: „Želim vam plodno djelovanje u ovoj odgovornoj službi. Sjećam se ratnog i postratnog perioda kada sam sa efendijom Cerićem dijelio zajedničke trenutke, kada je Sarajevo bilo pod opsadom. Tada smo se nadali da će se to stečeno povjerenje nastaviti. Ono se uistinu i nastavilo, a krunisano je formiranjem Međureligijskog vijeća, na koje smo veoma ponosni. Sada je na vama da to povjerenje nastavite.“

On se osvrnuo na tradiciju koja datira još od vremena socijalizma, da se reis i nadbiskup posjećuju, ali da svjedoče „da različiti mogu živjeti u miru i zajedništvu“ te kako su ti odnosi su dobili novu kvalitetu poslije prvih slobodnih izbora 1990. godine".

Kardinal Puljić je podsjetio sve zvanice da uloga vjerskih poglavara jeste razvoj društva u kojem djeluju te da oni, kao takvi, moraju dići glas i boriti se za prava običnih građana.
„Neki nam zamjere da se miješamo u politiku, ali mi ne želimo birati ljude u Parlamentu, želimo se samo boriti za mir, prosperitet i istinu“, dodao je Puljić. „Vjernici mogu u pluralnom društvu ponuditi svoje duhovne vrijednosti, poštujući, dakako, Ustav BiH koji kaže da je BiH sekularna država, ali sekularna država ne treba biti i sekularistička“, rekao je Puljić i naglasio kako ne žele postavljati ministre, „ali žele promicati moralne vrijednosti u našem društvu te stoga vjerski poglavari moraju podupirati međureligijski dijalog.

Obraćanje šejha Mehmeda Gormeza

Predsjednik Uprave za vjerska pitanja Republike Turske Mehmeh Gormez u svom obraćanju u hotelu Bristol kazao je da je sretan i ponosan što se nalazi u Sarajevu na ovaj historijski dan. "Ova svečanost nije samo predaja nadležnosti. Ova svečanost predstavlja put nade za mir, blagostanje i stabilnost svih Bosanaca, muslimana, balkanskih zemalja i svih muslimana koji žive u Evropi. Današnja svečanost povećava nadu da smo na dobrom putu suživota u miru i blagostanju. Današnja svečanost pokazuje da bolest islamofobije u Evropi predstavlja nepotrebne strahove, sumnje i zabrinutost. Danas, osim balkanskih muslimana, i drugi se mogu radovati, jer je Rijaset IZ u BiH danas pokazao da sve vjere, kulture i civilizacije mogu na jednom mjestu živjeti u miru", poručio je Gormez.

On je dodao kako „smo danas ponosni svjedoci prenošenja dužnosti sa jednog sretnog prethodnika na sretnog nasljednika".

"Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji predaje dužnost, je u najtežim vremenima bio glas bosanskog naroda, bosanskih muslimana, evropskih muslimana. Zalagao se za ljudska prava, pravdu i istinu, ali ne samo svog naroda, već cijele regije, svijeta i čovječanstva. On je prihvatio ovu tešku dužnost i žrtvovao sebe za svoj narod", rekao je Gormez.

Turski reis je rekao da je novi reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović veliki učenjak.
"Kada je trebalo, on je knjigom služio nauci i vjeri, a kada je trebalo on je i puškom svoju vjeru, narod, mir i bratstvo čuvao. On je poput Jusufa a. s., koji je iz zatvora postao vladar Egipta. Efendija Kavazović izašao je iz logora i došao na čelo Rijaseta Islamske zajednice. Danas su spomenute tri velike ličnosti koje su našu zajedničku historiju učinile besmrtnom. To su Sultan Mehmed Fatih II, koji je ostavio svoje srce prije Istanbula u Sarajevu, Gazi Husrev-beg, koji je pretvorio Sarajevo u grad nauke, civilizacije i znanja; ali i veliki lider Alija Izetbegović, koji je cijelom svijetu kazao da je mir veći od samog rata, i koji je ispisao riječi: 'Velikim Bogom se kunemo, robovi biti nećemo'. Također, danas su spomenuti svi šehidi koji su poginuli u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici", kazao je Gormez.

Obraćanje ajatullaha Ahmeda Džennetija

Ajatullah Ahmed Dženeti je predvodio iransku delegaciju na svečanosti dodjele Menšure reisu-l-ulemi mr. Huseinu ef. Kavazoviću. U hotelu Biristol ajatullah Dženneti je kazao:

- U ime Boga, Milostivog, Samilosnog!

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh

Bosna i Hercegovina je na putu ostvarenja sadašnje pozicije prošla put pun uspona i padova i izazova i veoma mi je drago što danas, nakon što su protekle skoro dvije decenije, svjedočimo da ova zemlja, nakon što je prebrodila teške opasnosti i prijetnje, prolazi kroz period izgradnje i razvoja.

Uistinu, Bosna i Hercegovina se smatra mostom koji povezuje islamski svijet i Zapad ili drugim riječima, predstavnikom islamskog svijeta u Evropi. Bosna i Hercegovina je centar susreta različitih kultura i religija i s tog aspekta ima jedinstvenu poziciju. S tim u vezi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je imala veoma istaknutu ulogu u mobiliziranju islamskog svijeta radi pružanja pomoći bosansko-hercegovačkim muslimanima u teškim danima odbrane teritorijalnog integriteta ove zemlje.

Učinkovito prisustvo dr. Mustafe ef. Cerića na čelu Islamske zajednice i njegova odlučujuća uloga u jačanju pozicije i položaja Bošnjaka i drugih naroda Bosne i Hercegovine na svjetskoj pozornici zaslužuju pažnju i zahvalu. Nesumnjivo, njegovo naslijeđe će ostati vječno u napretku i blagostanju muslimana u Bosni i Hercegovini. Mi, kao članovi islamskog svijeta, smo zahvalni na njegovim aktivnostima i učinku i pozivamo ga da i dalje, sa snagom, čvrstoćom i maksimalnom energijom, ostane prisutan na sceni kako bi nastavio igrati konstruktivnu ulogu u islamskom svijetu.

Istovremeno, izražavam radost izborom Huseina ef. Kavazovića, koji ima blistavu prošlost na polju služenja Bošnjacima i drugim narodima Bosne i Hercegovine, na funkciju reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Iz dubine srca sam uvjeren da će njegov izbor na funkciju reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini rezultirati time da se put razvoja i napretka zajednice muslimana u ovoj zemlji intezivno i ubrzano prođe. Uzvišenog Boga molim za što veći uspjeh i dostojanstvo gosp. Kavazovića, Bošnjaka i drugih naroda u Bosni i Hercegovini.

Hvala!

Obraćanje Halida al-Sulejmana

Halid al-Sulejman, savjetnik ministra vakufa, kao i osoba zadužena za vjerska pitanja Kraljevine Saudijske Arabije, poželjevši reisu-l-ulemi Kavazoviću mnogo uspjeha u budućem radu,  rekao je da je Kraljevina Saudijska Arabija do sada pružala pomoć BiH, ali da će tako i nastaviti.
Osvrćući se na važnost unapređenja međureligijskog dijaloga u BiH u cilju boljeg suživota na ovim prostorima, al-Sulejman je naglasio da je kralj Saudijske Arabije potencirao značaj međureligijskog dijaloga, i to je jedna od značajnih ideja uopće, jer „objavljene vjere se moraju međusobno poštovati.

"Želim da se dobre veze između BiH i islamskog svijeta prodube i da se nastavi ono što smo započeli", rekao je al-Sulejman. (Agencije/Fena/Anadolija)