Promo banner

A+ A A-

"Već odavno nismo samo gosti u Europi"

reisu-l-ulema-izdJedan od najutjecajnijih islamskih duhovnika Starog kontinenta zatražio je od Europe više otvorenosti u ophođenju prema muslimanima. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Cerić boravio je u Berlinu.

Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, koji uskoro odlazi sa ove funkcije, naglasio je da islam ima dugu tradiciju u BiH. "Riječ je o autohtonim muslimanima sa zapadnim razmišljanjima i istočnim duhom. Ja sam lojalni Europljanin, ovdje sam rođen i volim Europu," rekao je Cerić. On je govorio o osnovnim paralelama između Zapada i islama tokom povijesnog razvoja i na putu od moći do prava, te od ugnjetavanja do slobode - kao i u odbacivanju ekstremizma. Cerić je u Berlinu učestvovao na Okruglom stolu "Islam u Europi" koju je organizirala Fondacija Konrad Adenauer, koja je bliska vladajućoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU).

"Kao sijamski blizanci"

 Cerić uskoro napušta dužnost reisu-l-uleme, njegov nasljednik, Husein ef. Kavazović, već je izabran. Često se govorilo o tome da Cerić želi postati jedna vrsta europskog reisa ili "velikog europskog muftije". U svom govoru u Berlinu Cerić je pominjao i jevrejsku civilizaciju, založio se za "proces institucionalizacije islama u Europi". "Zapadni i islamski svijet su sijamski blizanci koji se ne mogu odvojiti jedan od drugog," rekao je Cerić. Dodao je da i dalje dominiraju mišljenja kako su muslimani ovdje samo gosti i kako su tu samo "na određeno vrijeme". Ti stavovi se moraju mijenjati i stoga se postavlja pitanje, prema Cerićevom mišljenju, jednog muslimanskog autoriteta u Europi.

Istodobno i muslimani moraju učiti da se jače uhvate u koštac sa temeljnim pitanjima države i društva, poručuje Cerić. Neophodnost za to ne pokazuje samo Arapsko proljeće, kaže Cerić koji je istodobno istaknuo da je islam više od religije. "Riječ je tome da on prelazi okvire religije, to je također moralni zakon".

Poznate prepreke

 Kada je riječ o institucionalizaciji islama u Njemačkoj u diskusiji su izašle na vidjelo poznate prepreke. Cerić je ponovio da se muslimani žele uključiti u društvo. Pri tome je svjesno govorio o muslimanima kao zajednici (Gemeinschaft), a ne muslimanskim vjerskim općinama (Gemeinde). Pripadnost u smislu članstva, koja podrazumijeva i mogućnost istupanja, Cerić je odbio. On je rekao da zna kako se u Austriji kao katolik u tačno određenoj državnoj instituciji može odjaviti iz crkve. "No islam ne poznaje jednu takvu "proceduru"," rekao je Cerić. Ovo zvuči kao detalj, ali se radi o veoma bitnom stavu: U konceptu moderne ustavne države se podrazumijeva pravo na članstvo ili napuštanje određene zajednice kao osnovno pravo slobode religija.

Berlinski pravnik Christian Waldhoff sumnja da će u Njemačkoj teško poći za rukom integrirati islam u pravne okvire tzv. korporacije javnog prava koje imaju katolička i evangelistička crkva kao i jevrejska zajednica u Njemačkoj. Oko ovog pitanja se već godinama vode i diskusije u okviru Konferencije o islamu, koja se organizira pod pokroviteljstvom njemačke savezne vlade.

Poseban status za muslimane u Njemačkoj?

 Waldhoff se ponovo založio za jedinstvenu pravnu formu koju bi muslimani u Njemačkoj trebali dobiti. Ta javno-pravna međuforma trebala bi imati status koji je pozicioniran ispod korporacije javnog prava, koju imaju vjerske zajednice katolika, protestanata i jevreja u Njemačkoj. Ali bi ta ta jedinstvena pravna forma ujedno podrazumijevala osjetno veća prava, od sadašnjeg uređenja po kojem muslimanske zajednice imaju status i prava običnih udruženja.  Waldhoff kaže da onda očekuje uzbudljiv razvoj ukoliko se islam prihvatanjem onoga što mu nudi država - primjerice kada je riječ o vjeronauci - postepeno promijeni. 

Čini se da nije samo simultani prevod između njemačkog i engleskog krivac zbog kojeg se reis Cerić nije detaljnije bavio ovim pitanjem. Neposredno nakon konferencije u Berlinu, Cerić je otputovao u Strazbur, gdje će održati govor u povodu otvaranja prve džamije u tom gradu.

(www.dw.de