Vuk Drašković javno vrijeđao Muftiju Zukorlića
Gostujući 1. 10. 2012. godine na Happy televiziji u emisiji “Ćirilica” autora i voditelja Miomira Marića srbijanski političar i nacionalistički književnik Vuk Drašković je potpomognut neukusnim insistiranjima voditelja iznio niz uvreda na račun islama, muslimana, muslimanskih svetinja i pokazao otvoreno neprijateljstvo prema istim, podsjećajući na svoju sramnu fašističku izjavu sa početka devedesetih godina izrečenu na mitingu SPO-a u Novom Pazaru da će odsijecati ruke muslimanima koji budu digli dva prsta ili svoj stranački i nacionalni bajrak, kao i etiketirajući muslimanske velikodostojnike običnom čovjeku neprimjerenim epitetima a kamoli javnoj ličnosti, političaru ili piscu.
Bošnjačka kulturna zajednica smatra da je Drašković ovakvim fašizoidnim, antimuslimanskim i nehumanim izljevima nacionalizma u cilju medijske propagande i vlastite promocije nanio nenadoknadivu štetu samome sebi pokušavajući da vlastito duhovno stanje preusmjeri na drugoga i drugačijega.
U Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Crnoj Gori, Kosovu i diljem svijeta gdje danas žive Bošnjaci protjerani sa svojih ognjišta dijelom zahvaljujući i Draškovićevom „Nožu“, kao animirajućem sredstvu razgoropaćenja srpskog nacionalizma, još uvijek se liječe rane, sasušuje krv poklanih, silovanih i spaljenih civila, te traže posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Bošnjakinja koje će vjeke vjekova na dušu nositi Drašković i njegovim sljedbenici.
Ne smije se zaboraviti ni paravojna formacija SPO-a „Srpska garda“ sa 40.000 četničkih dobrovoljaca ideološki nadojena Draškovićevom retorikom koja je pod komadom Đorđa Božovića Giške i Branislava Matića Belog 1991. i 1992. godine sijala smrt u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Bošnjacima Sandžaka devedesetih godina nisu odsijecane ruke, ali su zato preko dvadeset hiljada njih prošli kroz policijsku torturu i prebijanja od čega su neki i podlegli ranama. Bošnjaci Sandžaka su devedesetih godina doživjeli Bukovicu, Štrpce, Sjeverin i mnoge druge pogrome zahvaljujući ratnohuškačim liderima poput Draškovića. Zato se u najmanju ruku Vuk Drašković dvolično ostaje dosljedan ravnogorskoj genocidnoj orijentaciji i promovišući savremene evropske vrijednosti trebao izviniti Bošnjacima, Albancima, Hrvatima i drugim narodima, umjesto da vrijeđa njihove svetinje i vjerske velikodostojnike, te remeti osjetljive međunacionalne i međukonfesionalne odnose.
Iako smatramo neumjesnim, nekorektnim i krajnje nepristojnim vrijeđanje bilo koga vjerskog velikodostojnika bilo koje religije, srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi ostavljamo da komentiraju ili ne komentiraju Draškovićeve uvredljive navode na račun vladika i drugih svećenih lica SPC. Međutim, ne dozvoljavamo nikome a pogotovu ne ravnogorskom vojvodi i salonskom četniku Draškoviću da pokuša vrijeđati, unižavati i omalovažavati najveće duhovne predvodnike muslimana Balkana kakav je Muftija Zukorlić. Uvredom Muftije Zukorlića, pogotovu apostrofirajući njegovu vjersku ulogu, Drašković je uvrijedio sve muslimane a omalovažavajući svetost titule muftije pokazao je otvoreno neprijateljstvo prema islamu i njegovim vrijednostima.
Zbog svega navedenog Bošnjačka kulturna zajednica od Vuka Draškovića zahtjeva javno izvinjenje i obećanje da više nikada u javnim nastupima neće omalovažavati muslimanske svetinje i posebnosti.