Promo banner

A+ A A-

Ramazan-Šerif među Bošnjacima Prizrena i okolice

Prizren je grad još iz antičkog doba. Tada se zvao Teranda. Još u to vrijeme Prizren je bio značajno regionalno središte; trgovine, kulture i politike. Iz tog perioda potjeću dva važna i značajna utvrđenja; Drvengrad i Višegrad, poznati kao prizrenski Gornji grad. Smješten je na jugu Kosova i ima vrlo bogatu i zanimljivu historiju, te vrlo snažno izraženu multikulturalnu povijest. Smješten je na obroncima Šar-planine i obalama rijeke Bistrice, na granici sa Albanijom i Makedonijom.

bosnjaci-prizrena-08-2012-1

Od 1275.g Prizren pripada srpskoj srednjovjekovnoj državi. Već tada ovaj grad djeluje kao država, kuje svoj novac itd.

Za vrijeme Osmanlijskog carstva od 1445.g., Prizren postaje glavni centar šire regije i već tada dobiva ime „grad-muzej na otvorenom“. Osmanlije su od Prizrena napravili, zaista, jedno veliko središte gdje su se preplitale kulture i civilizacije sa monumentalnim objektima kao sto su; Sinan pašina džamija, Mehmed pašina džamija, Sahat kula, Kameni most, itd.

Krajem 19.stoljeća Prizren postaje grad Albanskog narodnog preporoda.

Prizrenska liga

10.juna 1878.g. na skupu Albanaca sa Kosova i sjeverne Albanije u Prizrenu se osniva Prizrenska liga, čiji je cilj bio autonomija i ujedinjenje svih Albanaca u jednu državu. Zahtjeve sa tog skupa podržali su i Srbi, slično kao što je bilo u slučaju borbe za autonomiju Bosne pod vodstvom Huseina kapetana Gradaščevića.

Balkanski rat

U prvom balkanskom ratu 1912.g., srpska vojska je počinila veliki zločin nad Albancima. Vršili su etničko čišćenje. Srpski odredi su provaljivali u Albanske kuće, istjerivali stanovništvo, pljačkali i ubijali, a većinu protjerivali u Albaniju. Očevidci su govorili da su vidjeli na stotine leševa kako leže po ulicama grada. Stranim novinarima bio je zabranjen pristup. Tada je Prizren bio potpuno razrušen i devastiran grad. Zvali su ga  „Kraljevstvo smrti“. Ubijeno je preko 5.000 Albanaca, a, general, Bozidar Jankovic je primorao preostale stanovnike da potpišu pismo zahvale kralju Petru što ih je oslobodio. Poslije Balkanskih ratova Prizren ulazi u sastav Srbije.

Kosovski rat

Nakon završetka drugog svjetskog rata Kosovo ulazi u sastav SR Srbije, koja je jedna od republika tadašnje SFR Jugoslavije. U okviru te države Kosovo je imalo svoju autonomiju, koju je Srbija nakon raspada Jugoslavije dokinula. To je bio upaljeni fitilj za proglašenje Kosova kao Republike.

Ali, to se nije moglo desiti bez prolijevanja krvi, te je izbio rat 1999.g. Srpaska vojska je ponovo počinila zločin nad stanovništvom Kosova. Nastupio je novi  porogon i nasilje. Albancima i drugim nesrpskim građanima Kosova su oduzimana imanja i dokumenta, te su protjerivani iz svojih kuća. Uništena je sva dokumnetacija „Prizrenske lige“ koja je za Albance prestavljala važan historijski spomenik. Albanci su masovno odlazili u Albaniju ,u područje Kukoša. Takvo stanje potrajalo je sve do juna 1999.g. kada se srpska vojska povlači i kada Albanci uzvraćaju Srbima i čine odmazdu nad srpskim stanovništvom, pale njihove kuće i protjeruju ih u Srbiju.

Bošnjaci na Kosovu

Nakon Albanaca i Srba, Bošnjaci su najbrojnija grupacija stanovništva na Kosovu. Najveći broj Bošnjaka Kosova živi u Prizrenu i njegovoj okolici, posebno u podnožju Šar-planine. Neki izvori govore da tu živi oko 35.000 Bošnjaka.

2008.g. Bošnjake Prizrena i njegove okolice posjetio je reis-ulema IZ Bosne i Hercegovine dr. Mustafa Cerić. On je tada posjetio neka mjesta gdje žive Bošnjaci i razgovarao sa njima. Tada je obećao da će Rijaset IZ BiH slati seir vaize u toku mjeseca ramazana, da zijarete Bošnjake i druže se sa njima.

Odmah sljedeće godine kao seir vaiz iz BiH na Kosovo odlazi Idriz ef.Memić,  prof. Behranbegove medrese u Tuzli. On je boravio mjesec ramazan i obišao mnoga mjesta u kojima žive Bošnjaci Prizrena i Peci.

2011.g. ispred Rijaseta IZ u BiH na Kosovo odlazi mr. Mustafa Prljača, a ove godine tu čast imao je potpisnik ovih redova.

Prijem u Odboru IZ Prizren

Allah džellešanuhu u Kur'anu kaže: “U kuće na vrata njihova ulazite i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite“. U skladu sa ovim preporukama odmah po dolasku u Prizren posjetio sam sjedište Odbora IZ, gdje me dočekao Glavni imam g. Ali Vezaj. Ubrzo je stigao i predsjednik Odbora g. Lutfi  Ballek. U prijatnom razgovoru i iskazanoj dobrodošlici upoznat sam sa osnovnim aktivnostima ovog Odbora IZ-ce. Ovaj Odbor opslužuje 75 džemata; 32 u samom gradu Prizrenu, a ostatak na periferiji grada, odnosno, selima. Također, smo se dogovorili za posjetu džematima gdje zive bošnjaci. Tako je i bilo.

U periodu od desetak dana posjetio sam sljedeće džemate: U Prizrenu džamiju Uhud gdje imamsku dužnost obavlja Elmir ef.Karadži, svrsenik Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu. Džemat Planjani gdje je imam Selvir ef. Azari, Mušnikovo jedan od većih džemata, gdje imamsku dužnost obavlja Nail ef. Skenderi. Sljedeći džemat su Drajčići, gdje je imam Said ef.Bajrami. A zatim Grnčare gdje imasku dužnost obavlja Anel efendija, inače član Izvršnog Odbora IZ Prizren, iz reda Bošnjaka. Također, sam posjetio Ljubizde sa 4.500 domaćinstava, a imam je Amir ef.Ademi, svrsenik FIN-a, a sljedeću noc u Dušanovu-Arbana gdje je imam hafiz Mersed Ajvazi, svršenik Islamskog univerziteta u Jemenu.

bosnjaci-prizrena-08-2012-2

Džumu namaz i hutbu održao sam u G.Ljubinji, gdje imamsku dužnost obavlja Fatmir Sezairi,  također, svršenik Fin-a, kao i u džematu Planjani.

Ono što se može kazati za sve ove džemate jeste činjenica da se radi, zaista, o dobrim ljudima i muslimanima koji mnogo toga imaju zajedničkog sa muslimanima iz BiH. Svi su uljudni, kulturni, dobroćudni i vrijedni domaćini. Vole vjeru i žive je u svakodnevnom životu. Svoja lica okreću prema BiH i očekuju pozitivne signale. Među njima vlada harmonija i solidarnost. To se posebno odnosi na imame. Svi su jedinstveni i međusobno imaju dobru saradnju. Osnovali su Udruženje Ilmije, a za predsjednika izabrali su Nail ef. Skenerija.

Moja obraćanja u svim džematima imala su jednu osnovnu poruku, a to je da se čuva vjera i domovina; da se čuva jedinstvo i sloga među Bošnjacima i Albancima Kosova. Jer, šejtan ne miruje, on samo razara i truje.

Dani dijaspore

Jednu priliku posebno izdvajam, a radi se o posjeti Vitomirici, velikom naselju sa bošnjačkom populacijom kod Peći. Naime, u okviru dana dijaspore u Vitomirici je održana jedna posebna svečanost sa zabavnim programom. Domaćin ove svečanosti je bio g. Čerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu, u vladi Kosova. U čast tog dana priređen je i iftar u restoranu „Kosovski park“.

Ovoj svečanosti prisustvovao je i dr. Mevlud Dudić, rektor Internacionalnog univerziteta u N. Pazaru, zatim, akademik g. Alija Džogović,  dr.Almir Muratović,  direktor instituta za istraživanje zločina i genocida, Ahmed Čelik, komadant turskog bataljona mirovnih snaga na Kosovu, Esad Krcić, glavni urednik Bošnjaci net, te Šefadil Ličina, ispred Zajednice Sandžačke dijaspore, a ispred IZ BiH ovom skupu se obratio potpisnik ovih redova Mirsad Mahmutović.

M.M.