Svijet i Srebrenica

Piše: Dževad Hodžić

Od prekjučer, kada je u Srebrenici klanjana dženaza za 520 identificiranih žrtava genocida, u Potočarima, u Dolini šehida leži 5.657 mezara. I tu nije kraj. Narednih godina u srebreničkoj Dolini šehida bit će ukopano još gotovo tri hiljade žrtava genocida nad Bošnjacima za koje se nadamo da će biti pronađeni i identificirani.

Ali, ni tu nije i neće biti kraj! "To je uzvišeno i strašno tužno. Puno tužnije nego što sam mislio da će biti kada sam dolazio ovdje“, iskreno je priznao premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović. Još je strašnije i još je tužnije da tu, s preko 8.000 žrtava genocida, nije i neće biti kraj. Još je strašnije i još je tužnije da nisu uklonjene pretpostavke za njegovo ponavljanje i da se ne čini dovoljno kako se genocid nad Bošnjacima ili nad bilo kojim drugim narodom ne bi ponovo dogodio u budućnosti. Još je strašnije i još je tužnije da tu nije kraj i da se genocid nad Bošnjacima nastavlja! Jer, negiranje genocida je nastavak genocida. Još izravnije i zloslutnije, negiranje genocida je najava novog genocida. Ne mora to biti sada ili u najbližoj budućnosti, biće kad se za to steknu pretpostavke - da se poslužim Dodikovom formulacijom koju često koristi kada najavljuje odcjepljenje Republike Srpske.

Najstrašnije je, dakle, da genocid nad Bošnjacima u Srebrenici negiraju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić.

Pa, ipak, ima još jedna strašnija i tužnija činjenica. Ona se sastoji u okolnosti da međunarodna zajednica dopušta negiranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, jednako licemjerno i sramno danas, kao što je 1995. godine bosanske muslimane prepustila dželatima i tako sudjelovala u najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pogledajte samo šta kaže u svom intervjuu za Dane i Oslobođenje specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Peter Sorensen.

Na pitanje "Dakle, smatrate da ovakve izjave (Dodikovo nepoštivanje međunarodne presude o genocidu u Srebrenici - op. aut.) ni na koji drugi način, osim Vašim izjavama osude, ne treba sankcionirati?" - odgovara: “Tako to djeluje u stvarnom svijetu. Takve izjave idu na teret političara koji ih daju..." Gospodine Sorensen, to naprosto nije istina. I Vi i mi znamo da se neki drugi genocidi i zločini ne mogu negirati nekažnjeno. Istina je možda da "to tako djeluje u stvarnom svijetu" kada je riječ o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Ako ste tako mislili, onda aferdosum, u pravu ste.

Ili, izjave političara i državnika, poput predsjednika SAD-a Baracka Obame, britanskog premijera Davida Camerona. Američki predsjednik Barack Obama dao je posebnu izjavu za javnost u povodu 17. godišnjice genocida u Srebrenici u kojoj je, između ostaloga, rekao da “Sjedinjene Države odbacuju nastojanja da se iskrivljuju razmjeri ovog zločina, da se opravda motiv za ovaj zločin, da se okrive žrtve i da se negira nepobitna činjenica da je to bio genocid.” Britanski premijer Cameron također je izjavio da se čin genocida ne smije negirati. Gospodo, svaka čast. I hvala Vam, bolje išta, nego ništa. Ali, molim Vas pojasnite nam šta to znači da odbacujete negiranje genocida i da se genocid ne smije negirati? Vi niste propovjednici, pa pretpostavljam da vaše izjave nemaju karakter moralnih sudova-iskaza, kao kada, naprimjer, kažemo: Ljudi ne smiju lagati. Ako niste propovjednici i ako Vaše izjave nemaju karakter moralnih sudova koji se obraćaju instanci savjesti, šta onda Vaše izjave znače ako predsjednik RS-a i predsjednik Srbije i dalje negiraju genocid nad Bošnjacima u Srebrenici?

Predsjednik Organizacionog odbora Ćamil Duraković kazao je da je 11. juli sveti dan, a Potočari sveto mjesto. Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić podržao je ovu ideju kazavši kako "nema moralnog objašnjenja zašto se šehidsko mezarje ovdje u Potočarima i cijeli grad Srebrenica ne proglase svetim mjestom, gdje buduće generacije Evrope i cijeloga svijeta treba da uče da se nikada i nigdje ne ponovi holokaust i genocid..."

Od reisu-l-uleme Mustafe Cerića, koji je i do sada učinio mnogo, zapravo, najviše za međunarodno, institucionalno i kolektivno memoriranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici (na njegov poziv je ove godine u Srebrenicu došao i glavni rabin SAD-a Arthur Schneier), očekujemo da ideju o proglašenju Potočara i Srebrenice svetim mjestom na svjetskom muslimanskom i transreligijskom planu teološko-etički, šerijatsko-pravno konceptualizira, formalizira i institucionalizira. On zato ima ne samo vjersku podlogu u teološkom i šerijatskom učenju islama i moralno utemeljenje nego, uvjeren sam, i iskustvo i kapacitet osobnog osjećanja i razumijevanja dalekosežne važnosti ove ideje.

(Oslobođenje, 13. juli 2012. godine)