Na Ajvatovici se očekuje 60.000 vjernika

Predstojećeg vikenda u Pruscu će biti održan centralni dio vjersko-kulturne manifestacija "502. Dani Ajvatovice 2012", koja traje od 10. do 24. juna.

Očekuje se posjeta vrhovnog poglavara bosanskohercegovačkih muslimana, reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića, te visokih zvaničnika iz Republike Turske.

Kako je za agenciju Anadolija (AA) izjavio predsjednik Organizacionog odbora Ajvatovice, travnički muftija Nusret ef. Abdibegović, ove godine na završnici manifestacije očekuje se čak 60.000 vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja, te Republike Turske i Islamske Republike Iran.

"Kada je u pitanju duh, on se ne može brojati i odrediti. Oni koji osjećaju duh Ajvatovice, dolaze svojom dušom. Dakle, ne na nogama, ne prevozim sredstvima... Oni dolaze da se utope u rijeku savavata i zikra. Zirka kroz slavljenje Allaha dš. š., a savalata kroz slavljenje Muhameda a. s., Božijeg poslanika. Tu je i sjećanje na one davne pretke koji su ideju islama donijeli na prostore Balkana. Očekujemo da ćemo u Božjem miru i zadovoljstvu primiti sve goste koji dolaze iz bh. gradova, susjednih zemalja, te prijateljskih Turske i Irana", kazao je muftija Abdibegović za AA.

On očekuje da će ove godine Ajvatovica "poslati poruku duhovne potrebe čovjeka".

"To je neiscrpno blago u duši, u naravi čovjekovog bića. Materijalizam i egzistencija su za današnjeg čovjeka primarna stvar. Time se on udaljio od svoje iskonske čežnje da bude u dosluhu s našim Gospodarom. Duhovni elementi su prisutni u znakovima koje Kur'an naziva ajatima. Manifestacioni svijet zadivljen je dimenzijom, ali ne proniče u suštinu. Čini mi se da je duša čovjeka suština njegove naravi, kao što je i svijet koji je Allah dž. š. stvorio poruka da se njemu klanjamo i da ga veličamo. U tom kontekstu džemat na platou Ajvatovice je potvrda jedinstva i zajedništva i snage te duhovnosti", objašnjava muftija Abdibegović.

Muftiju Abdibegovića posebno raduje činjenica da za Ajvatovicu znaju i da ju poštuju diljem Republike Turske. Kaže da su organizatori Ajvatovice impresionirani odnosom predstavnika Republike Turske i gradskih uprava Istanbula, Inogola i Ankare prema toj manifestaciji.

"Impresionirani smo odnosom svih umjetnika iz Turske, koji nam se rado odazivaju. Mi iz njihovog odnosa spram Ajvatovice učimo neke svoje prve korake. To je kultura i tradicija koja je baštinila velike vrijednosti. Mi smo Bošnjaci smo malobrojan narod. Biti u rangu tih događanja i posjetitelja znači da mi čuvamo jednu baštinu koja nije samo vrijedna za spomen Bosne i bh. lokaliteta, već i za priznanje znanstvenika, umjetnika i svih onih koji baštine te vrijednosti, da li kroz Republiku Tursku ili Islamsku republiku Iran. Bliskost sa turskim, bratskim narodom daje nam još veću snagu", naglasio je travnički muftija.

Govoreći o budućnosti Ajvatovice muftija Abdibegović podvlači kako se u budućnosti moraju napraviti neki iskoraci.

"Ovo što smo danas radili jeste naš volonterizam, naš patriotizam i naša misija. Mi u narednom periodu moramo formirati fondaciju Ajvaz-dede koja će biti još snažnija u svom organizacionom smislu. Manifesticioni dio će ostati dva dana, ceremonijalni dio i dalje će biti prolazak povorke konjanika ili bajraktara, no mi u narednim godinama moramo raditi na afirmaciji Ajvatovice i Ajvaz-dedine misli tokom cijele godine", rekao je Abdibegović.

Tokom proteklih desetak dana u gradovima srednje Bosne, ali i Hercegovine, u okviru manifestacije "502. Dani Ajvatovice 2012". održani su brojni kulturni i vjerski događaji.

U okviru manifestacije u Domu Hasana Kafije Pruščaka u Pruscu je otvorena izložba fotografija fotoreportera agencije Anadolija pod nazivom "Turska i BiH kroz objektiv agencije Anadolija".

Također, posjetitelji su imali priliku prisustvovati koncertima Sarajevske filharmonije u Bugojnu i Travniku, izložbi „Preko brda i planina Evlije Ćelebije" u Pruscu, koju je organizirao Turski kulturni centar Yunus Emre iz Sarajeva, te promociji knjige "Bošnjak savjetuje sultana" mr. Fikreta Pašanovića. Također, u Pruscu je održana prezentacija "Studije razvoja vjerskog turizma na području Prusca kroz promociju brenda Ajvatovica".

Isto tako, u Travniku je održana izložba "U susret Ajvatovici- smotra likovnog stvaralaštva" Udruženja likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona, promocija knjige pjesama, „Ko to piše priču bez junaka" Amine Efendić i knjige "Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa" autora Mirsada Mahmutovića.

U Donjem Vakufu je upriličen omage prerano umrlom pjesniku Samiru Tahiroviću, koji je bio neobično ezan za Ajvatovicu, dok su u Jajcu članovi BZK Preporod iz Gornjg Vakufa izveli svadbeni običaj "Knja".

U Bugojnu je promovirana knjiga „Kriza islamske civilizacije", koju je preveo Mirnes Kovač. Dramski studio Kakanj izveo je u Novom Travniku dramu „Smrt Omera i Merime".

U Gornjem Vakufu je održana tribina „Gornji Vakuf kroz historiju", dok je u organizaciji Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Fojnici promovirana „Monografija Ajvatovice". U Travniku je promovirana i knjiga "Intencije šerijata kao filozofije islamskog prava" Džasira Avda.

Nakon otvaranje škole Kur'ana, u Bugojnu je promoviran romanan „Dugo svitanje", Halida Kadrića, a u Travniku i djelo „48 Sati pepela" Muniba Kajmovića.

Do kraja manifestacije u Travniku bi se trebala održati promocija knjige „S Bošnjacima u Turskoj" Fikreta Fazlagića, djela „Stari vodovodi i vodogradnja u Travniku" Envera Sujoldžića, a u Pruscu promocija djela "Pokošeni cvjetovi krajine", „Pacijenti" i „Inat bosanskog goluba" književnika Muhamed Mahmutović. Također, u Pruscu će biti promoviran i "Roman o Ajvaz dedi" prof. dr. Envera Imamovića.

Sutra će u Bugojnu biti održana XI Internacionalna smotra folklora.

Svi konjanici koji će učestvovati na Ajvatovici u subotu 23. juna trebali biti dočekani u Donjem Vakufu, a potom i u Pruscu. U nedjelju ujutro oni će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozivani i bajraktari.

Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Tom prilikom obratit će se reisu-l-ulema Cerić i travnički muftija Abdibegović.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku. Nakon 1946. godine komunističke vlasti su zabranile održavanje Ajvatovice. Tradicija je obnovljena obnavlja 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija je održana u junu 2010. godine.

(Anadolija)