Promo banner

A+ A A-

Sarajevska deklaracija i poziv na kreiranje „zdravog društva“

U Sarajevu je od 8. do 11. maja, 2012. godine održano trodnevno zasjedanje Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir (ECRL) kojim se obilježava i 10-godišnjica rada Vijeća. Domaćin sastanka je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, kao član i jedan od osnivača Vijeća.

ECRL3

Tema sarajevskog zasjedanja Evropskog vijeća vjerskih lidera bila je "Zajdenički život u različitosti: građani Evrope - svjedočanstvo vjere". Deveti sastanak Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir (ECRL) otpočeo je u utorak, 8. maja, uvodnom sesijom u hotelu "Hollywood" na Ilidži, na kojoj je dobrodošlicu prisutnima uputio u ime domaćina, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić. Pored članova Vijeća pripadnika judaizma, islama, pravoslavlja, katoličanstva, protestantizma i anglikanizma, te drugih manjinskih evropskih vjerskih denominacija, uvodnoj sesiji su prisustvovali: predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine gosp. Bakir Izetbegović, generalni sekretar Vijeća Evrope gosp. Torbjørn Jagland, generalni sekretar Svjetske konferencije religija za mir Dr. William Vendly, moderator ECRL-a i bivši biskup Osla Gunnar Stalsett, te predsjedavajući Međureligijskog vijeća BiH kardinal Vinko Puljić.

Domaćin sastanka Islamska zajednica

Pozdravljajući prisutne i zaželivši im ugodan boravak u Sarajevu reisu-l-ulema je izrazio zadovoljstvo što se nakon devet godina deveti susret Evropskog vijeća vjerskih lidera ponovno održava u Sarajevu i što u ovom gradu obilježava svojih deset godina rada. "Sama ideja života nas podsjeća na činjenicu da kakogod se povećava broj svjetskog stanovništva tako se povećava i potreba za vodom, energijom i hranom. Ovi pritisci se dodatno pogoršavaju prirodnim katastrofama, ekstremnim siromaštvom i uskraćivanjem pristupa resursima, kao i klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek. Ovi trendovi, koje vidimo kroz upozoravajuće dnevne izvještaje u novinama o sušama, povećanju cijena hrane i nafte i ljudske tragedije, svi zajedno postavljaju nove zahtjeve vlastima u pogledu načina upravljanja okolišem. Ali ideja o "življenju zajedno" je naš zadatak kao vjerskih lidera u Evropi da osiguramo vođstvo koje će pretvoriti volju javnosti da živi zajedno u različitosti naših evropskih vjera, kultura, rasa i nacionalnosti. Možemo kazati da smo tokom ove protekle decenije napravili važne iskorake. U njih spada normalizacija i integriranje moralnih principa u javni život u našim vjerskim zajednicama i razvijanje novih ideja i praksi međureligijskog i međukulturalnog razumijevanja i saradnje. Ali, unatoč ovim postignućima postoje također znaci stagnacije na globalnom nivou koji se tiču otvorenog i održive vjerske koegzistencije. Promoviranje međuvjerskog razumijevanja i suradnje je izazov ovog stoljeća, ne samo zbog vjerskih razlika, već također zbog vjerskih sličnosti koje su u nekim područjima našeg svijeta teže premostive od samih razlika, poput Bliskog Istoka, a posebice Svete zemlje, gdje vjerske sličnosti uzrokuju sukobe, te Nigerije u Africi, gdje se vjerske razlike ne tolerišu," kazao je reisu-l-ulema dr. Cerić dodavši kako upravo to poziva na jačanje glasa Evropskog vijeća vjerskih lidera. On je kazao kako je danas očito najvažniji izazov osigurati našim narodima bolji život koji će ih poštediti bilo kojeg straha, bilo da se radi o anti-semitizmu, islamofobiji, ksenofobiji, Holokaustu ili genocidu.

Glas protiv svakog nasilja

Izražavajući zadovoljstvo što prisustvuje ovako eminentnom skupu predsjedavajući Predsjedništva BiH gosp. Bakir Izetbegović je kazao kako rastuća moć čovjeka donosi napredak i dobro, ali da sebična strana te moći može načeti substancu o kojoj ovisimo – materijalnu i duhovnu substancu. "Svaka poruka koja dolazi od strane ovako eminentnih ljudi vjere je od velike važnosti. Poruke mira i tolerancije su, naravno, najznačajnije. Današnja Evropa je jedan od najorganiziranijih i najstabilnijih dijelova svijeta, mjesto gdje postoji visok nivo poštovanja ljudskih prava i građanskih sloboda. Ipak, mir je varljiva stvar, a zlo, nered i nasilje su uvijek tu negdje, u blizini. Čekaju pogodan momenat da dobiju snagu i pokažu lice. Naš je kontinent kroz svoju istoriju, i stariju i noviju, svjedočio najbrutalnijim izljevima nasilja i mržnje. Crne ideologije fašizma i staljinizma su izrasle na tlu Evrope. Virovi ideološki utemeljenog, tehnološki dobro organiziranog zla su u ime ostvarenja nekakvog utopijskog raja na zemlji stvorili pakao, unesrećili čitave narode i izvrgli ruglu samu bit ljudskog dostojanstva. Milioni ljudi su ubijani i zlostavljani samo zato što su pripadali nekoj etničkoj, vjerskoj ili političkoj skupini u nedavnoj prošlosti. Genocid u Bosni se pred očima svijeta desio tek prije nekih 16 godina, dok i danas neki zločinci kao Brejvik masovno ubijaju nedužnu djecu u ime nekog svog „dobra“. Teroristi koji se lažno predstavljaju kao „branitelji islama“ ubijaju građane i djecu u Tuluzu, a prije par godina u Londonu ili Madridu. Sjeme zla je svepristuno. Moramo dići glas protiv svakog nasilja, a posebno onog koje nikada nema kraja a ogrezlo je u potpunom zlu i besmislu. Govorim o onom etnički ili vjerski baziranom. O zlu koji se poziva na dobro, koje ga kompromituje," poručio je predsjednik Izetbegović dodavši kako Evropsko vijeće vjerskih lidera ima i mogućnost, ali i obavezu da učini sve da se u Evropi bolje razumijemo, da jedni o drugima učimo, da jedni drugima vrijedimo, da jedni druge ne ugrožavamo.

Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić rekao je kako je veoma bitno što se u godini u kojoj obilježavamo 20 godina od tragičnog rata, sastanak održava u Sarajevu. ''Ovo treba da bude pozitivna poruka što se konferencija Religija za mir u Evropi održava u Sarajevu. Na neki način, u BiH treba da postoji taj isti put dijaloga, da naše različitosti ne budu suprotnosti, nego borba za zajedničko dobro čovjeka'', kazao je Puljić  i dodao da BiH treba tražiti put dijaloga, upoznavanja i saradnje, te da religija treba pomoći ljudima da cijene svoje i poštuju tuđe dostojanstvo. 


Evropa mora pronaći zajedničke vrijednosti

Skupu se također obratio i generalni sekretar Vijeća Evrope gosp. Throbjorn Jagland koji je svoj govor započeo o iskustvu Sarajeva i različitih religija koje u njemu obitavaju. On je itakao kako je ideja "življenja zajedno" na ovim prostorima bila moguća ne "uprkos religijama" već "zbog religija". Gosp. Jagland je kazao kako je upravljanje kulturološkim razlikama u svim apsektima, kada su u pitanju religije i kulture, te mnogi lični prioriteti ljudi, danas izazov za Evropu. "Ovaj izazov će ostati i siguran sam da ćemo naći put kako da se s njim nosimo," kazao je Jagland ističući u ovom kontekstu značaj Evropskog vijeća vjerskih lidera i općenito vjerskih lidera u Evropi. On je također govorio i o imigraciji i mobilnosti koje su osnovne odlike globalizacije, ali i o anketama u Evropi koje pokazuju veliku odbojnost prema ovim procesima. "Evropska komisija, međutim, kaže da će u narednom periodu Evropa trebati još dodatnih 40 do 60 miliona imigranata kako bi zadržala svoj sadašni tempo razvoja," naveo je Jagland ističući kako postoji veliki raskorak između potreba ovog kontinenta i onoga što ljudi u stvari žele. Stoga je, mišljenja je on, glavno političko i religijsko, ali i svako drugo pitanje, kako riješiti ovaj jaz koji doprinosi porastu netolerancije, netrpeljivosti pa i nasilja, posebice protiv manjina. Zbog ovoga je Vijeće Evrope imenovalo grupu eksperata predvođenih bivšim ministrom vanjskih poslova Njemačke, Joška Fischerom, da načine izvještaj i da iznesu prijedloge Vijeću Evrope kako svi zajedno da se suočimo sa ovim izazovima. "Jedan od glavnih zaključaka ove grupe jeste naglasak kako Evropa ne može biti samo kontinent različitih etničkih pripadnosti i religija, već mora biti kontinent koji će imati nešto što će sve držati zajedno, što je zajedničko svima," dodao je Jagland iznoseći kako smatra da glavni izazov za Evropu da se identificira šta je to što narode Evrope okuplja i da u tom smislu glavne religije moraju biti dio ove borbe da se odrede uloge i prava svih, te da se odrede zajedničkih vrijednosti i standardi.

ECRL2

Važnost religije i vjerskih lidera

Konferenciji su, pored vjerskih lidera prisustvovali i Katharina von Schnurbein iz Evropske komisije, Florian Hohenberg iz Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi te generalni sekretar Svjetske konferencije religija za mir, dr. William Vendley, krovne organizacije s kojom je Evropsko vijeće vjerskih lidera povezano i koja je imala ključnu ulogu u osnivanju Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini. Prije samog obraćanja generalnog sekretara WCRP-a Vendleya reisu-l-ulema Cerić je ukazao na značaj i velike korake koje je ova organizacija napravila u našoj zemlji, a posebice na zalaganje koje je u tom pogledu učinio dr. Vendley. Dr. Vendley je u svom obraćanju podsjetio na priču o tome kako je svijest o važnosti religije i vjerskih lidera na globalnom i lokalnom nivou izrasla i postala prepoznata kod ključnih svjetskih političkih lidera ne samo u rješavanju sukoba, već i u postkonfliktnom periodu pomirenja i liječenja rana, te ključne uloge u održavanju mira. U tom pogledu dr. Vendley je istakao globalnu važnost Evropskog vijeća vjerskih lidera. "Po uzoru na ovo evropsko vijeće sada su formirana vijeća vjerskih lidera za Afriku, Aziju, Ameriku, Bliski Istok, kao regionalna vijeća koja postoje i djeluju na osnovu naslijeđa i uspjeha koja su u ovom polju pokrenuta i postignuta u Evropi. Nekih 90 nacionalnih međureligijskih vijeća djeluju u porodici globalne organizacije Religije za mir," kazao je dr. Vendly napominjući kako je tragedija i nasilje koje se desilo u BiH, te lekcije koje su u pogledu međureligijskog djelovanja naučene ovdje, isto tako pomogle na mnogim drugim područjima u svijetu u rješavanju konflikata na način jačanja uloge religije i vjerskih lidera.

Na sastanku Evropskog vijeća vjerskih lidera u Sarajevu kao posebna grupa učestvovala je delegacija iz Kirgistana, koja je u okviru sarajevskog susreta imala odvojen program sa tematikom vezanom za religijska pitanja i odnose u ovoj zemlji. Prvog dana konferencije, u hotelu Evropa u Sarajevu, za delegate konferencije upriličen je prijem u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i ministra Zlatka Lagumdžije. Tokom trodnevnog susreta u Sarajevu vjerski lideri su posjetili hramove svih tradicionalnih vjerskih zajednica u glavnom gradu BiH, a položili su i cvijeće na spomenik ubijenoj djeci tokom opsade Sarajeva. Na kraju trodnevnog susreta Evropskog vijeća vjerskih lidera izdato je zvanično saopćenje u kojem se izražava zahvalnost Islamskoj zajednici u BiH i reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću na gostoprimstvu i organizaciji zasjedanja u Sarajevu. Zadnji dan rada Vijeća u Sarajevu je donešena i "Sarajevska deklaracija" koja je na neki način sukusirala dosadašnje četiri deklaracije ovog Vijeća iz Berlina, Lillea, Istanbula i Moskve.

Zdravo društvo: Prirodno mjesto religije u društvu

Kao i u ranijim slučajevima deklaracije ECRL su tematske pa je tako i Sarajevska deklaracija tematizirala koncept i sadržaj "zdravog društva" te u tom smislu ponudila viđenje vjerskih lidera o odlikama i osobinama koje bi ovakav koncept drutšva trebao graditi u Evropi. Zdravo društvo, prema Sarajevskoj deklaraciji, podrazumijeva: društvo različitosti koje sebe doživljava kao međupovezanu cjelinu sastavljenu od različitih osoba, kultura i vjera esencijalne vrijednosti, zatim, duštvo mudrosti koje vrednuje duhovno blagostanje svakog pojedinačnog ljudskog bića. Takvo "zdravo društvo" prema Deklaraciji treba biti i društvo suosjećajnosti i brige u kojem se potrebe ispunjavaju i pokazuje solidarnost bez diskriminacije zasnovane na religiji, spolu, etničkoj pripadnosti ili drugim sličnim faktorima. Kada se govori o slobodnom društvu kao ključnoj odlici "zdravog društva" posebno se ističe da takvo društvo razumijeva i vrednuje važnost debate i dijaloga zasnovanih na uzajamnom poštovanju i u okvirima koje daje Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. "Dijalog među religijama je ključna komponenta slobodnog društva i zasnovana je na želji da se razumije i cijeni koliko i na želji da se mijenjaju gledišta. Dijalog između religioznih i nereligioznih ljudi također je od fundamentalne važnosti posebice tamo gdje postoji rastuće ignorisanje osnova religijskog uvjerenja i prakse. U slobodnom društvu religija ima prirodno mjesto u javnoj sferi bilo da se radi o simbolima ili kroz perspektive koje nameću pitanja i problemi svakodnevice", naglašava se u Sarajevskoj deklaraciji Evropskog vijeća vjerskih lidera.

Communique

Značaj Sarajeva za prošlost i budućnost Evrope

Na našem sastanku povodom desete godišnjice od osnivanja, Mi, Evropsko vijeće vjerskih lidera (ECRL), vratili smo se u Sarajevo, grad u kome smo se prvi put sreli 2003. godine. Izražavamo zahvalnost na velikodušnom gostoprimstvu koje nam je ukazano od strane organizacija domaćina gradova u kojima smo se susretali proteklu deceniju. Posebno izražavamo naše duboko poštovanje dr. Mustafi Ceriću, reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na doprinosu djelovanju ECRL-a od njegovog osnivanja i za gostoprimstvo koje nam je pružio kao što su to učinile i vlasti Bosne i Hercegovine. Počašćeni smo prisustvom na otvorenju našeg zasjedanja gosp. Bakira Izetbegovića i prijemom kojeg nam je upriličio zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova gosp. Zlatko Lagumdžija. Drago nam je da smo bili u prilici čuti o radu Međureligijskog vijeća i imresionirani smo njihovim praktičnim postignućima. Sastanak povodom desetogodišnjice našeg rada u Sarajevu odražava osobit značaj kojeg pridajemo gradu imajući u vidu njegove patnje kroz koje je prošao u prošlosti i doprinose koje je dao Evropi, stoga, svesrdno smo izrazili dobrodošlicu gosp. Thorbjørn Jaglandu, generalnom sekretaru Vijeća Evrope cijeneći njegovo prisustvo i predstavljanje skorašnjeg izvještaja Vijeća Evrope: "Živjeti zajdno u različitosti".

Također smo iskazali dobrodošlicu visokim predstavnicima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Evropske komisije i izrazili naše nade za produbljivanje uzajamnih odnosa. ECRL je proteklih mjeseci pružao pomoć vjerskim zajednicama u Kirgistanu s ciljem formiranja Međureligijskog vijeća i drago nam je da smo bili u prilici primiti delegaciju iz te zemlje na našem zasjedanju. Posvetili smo jednu sesiju raspravi o Arapskom proljeću imajući u vidu višestrukost njegove povijesti i načina na koji se ono razvilo u različitim zemljama sa različitim potencijalnim posljedicama. Shvatamo da su ovo procesi promjene koji zahtjevaju mnogo više vremena da se upotpune i koji pozivaju na podršku, strpljivost i razumijevanje Evrope.

Jednoglasno smo usvojili rezoluciju od najvišeg značaja o "Ponovnom uspostavljanju dostojanstva: predanost zaustavljanju nasilja protiv žena." Iskazali smo brigu i naklonost prema mnogim zajednicama širom Evrope koje trpe od posljedica ekonomske i finansijske krize koje su one nanijele milionima običnih ljudi. U našoj deklaraciji smo se osvrnuli na rad i postignuća tokom prvih deset godina, te iznijeli i ponudili viziju zdravog društva u kojem različiti ljudi mogu zajedno živjeti i napredovati. Smatramo da su proteklih deset godina rasta i razvoja u odnosima i djelovanju osigurali platformu za naš rad u nadolazećoj deceniji.

Izabrali smo velečasnog dr. Thomasa Wipfa, predsjednika Zajednice protestantskih crkava u Evropi i osnivača Međureligijskog vijeća Švicarske, kao novog moderatora da nas predvodi u novoj deceniji našeg rada. S njim ćemo nastaviti i proširiti naša postignuća iz proteklih deset godina. Uvjereni smo da će naš rad biti sve više prepoznat i uvažavan. Konačno, iskazali smo veliku zahvalnost biskupu Gunnaru Stalsettu na njegovom izvanrednom i dragocjenom služenju Evropskom vijeću vjerksih lidera (ECRL) koji je bio naš moderator od 2002. godine. On je unio jednu širinu mudrosti i iskustva u rad našeg Vijeća tokom ovih deset godina koje će mnogo nedostajati.

ECRL1

Tri prijedloga reisu-l-uleme Cerića

Uspostaviti Ured EU za vjersko i kulturalno savjetovanje

Imajući u vidu nazočnost visokih dužnosnika Evropske unije na zasjedanju ECRL-a u Sarajevu i domaćih političkih faktora reisu-l-ulema je u svom obraćanju iznio tri konstruktivna prijedloga za djelovanje Evropskog vijeća vjerskih lidera. "Prvo, predlažem da se uspostavi Ured Evropske unije za vjersko i kulturalno savjetovanje koji će biti autoritativan glas u pitanjima religije i kulture i služiti kao glavno savjetodavno tijelo za religijsku politiku u programu Evropske unije za poboljšanje ljudskih prava i demokratije. Ovo može biti pravovremen trenutak da se oformi Ured glavnog savjetnika EU za promoviranje religijske i kulturološke integracije u Evropi. Takav jedan ured bi mogao igrati važnu olakšavajuću ulogu, djelovati kao nosilac novih istraživanja, procjenjivati nove informacije i učiniti ih dostupnim i bližim kreatorima politike. To bi također potaknulo napore ka racionalizaciji donošenja odluka vezanih za vjerska pitanja u odnosu na evropski multikulturalizam koji nema alternativu. Drugo, kako bi se osigurala lokalna implementacija i poštovanje sa Uredom EU za vjersko i kulturalno savjetovanje, potrebni su nam ozbiljni i odgovarajuće podržani napori da bi se sprovele deklaracije i proširenje mogućnosti ECRL-a. I treće, vjerujem da bi od EU trebalo zatražiti da napravi reviziju koliko sredstava se izdavaja i protiče kroz sitem EU za međureligijski i međukulturalni dijalog, te adekvatnost tog izdvajanja, načina kako se koristi i dodijeljuje, da li postoji pravedna raspodjela, da li postoje prepreke ili uvjetovanja koja nepotrebno sprječavaju pristup tim fondovima, i konačno, da li u punom kapacitetu koristimo zajedničke koristi finansiranja projekata međureligijskog i međukulturalnog karaktera," – prijedlozi su koje je na uvodnoj sesiji iznio reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

Generalni sekretar Vijeća Evrope Throbjorn Jagland

Ne postoji religijski terorizam!

"Vjerski lideri moraju govoriti glasno protiv svakog pokušaja da se koristi religija za političke svrhe. Ni u kom slučaju ne smijemo prihvatiti bilo kakvu upotrebu izraza kao što je naprimjer "islamski terorizam". Ja uopće ne smatram da takvo što postoji. To je politički izraz. Jer, ne postoji "islamski terorizam", ne postoji "kršćanski terorizam". U Norveškoj naprimjer, gosp. Breivik kaže da je kršćanin i da je djelovao u ime kršćana da ih odbrani od muslimana. Ali, ne kažemo da je "kršćanski terorista"! Ne postoji relgiijski terorizam. Postoji samo terorizam. Terorizam je jedan i tačka! – istakao je između ostalog generalni sekretar Vijeća Evrope Throbjorn Jagland u obraćanju na 9. sastanku ECRL-a u Sarajevu.

M. Kovač

(Preporod, 15. maj 2012.)