FIN: Okrugli sto o Muhammedu Ikbalu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Ikbalova katedra i Ikbalova akademija u Lahoreu u saradnji sa Ambasadom Pakistana u Bosni i Hercegovini organiziraju okrugli sto o temi „Muhammed Ikbal i susretanje Zapada i Istoka“.
Okrugli sto će se održati 18. maja 2012. g. na Fakultetu islamskih nauka sa početkom u 9 sati. Na početku okruglog stola učesnicima će se obratiti prof. dr. Džemaludin Latić, pročelnik Ikbalove katedre na Fakultetu islamskih nauka, prof. dr. Ismet Bušatlić, dekan Fakulteta islamskih nauka i Khalid Yaffery , ambasador Islamske Republike Pakistana u Bosni i Hercegovini.
Na okruglom stolu uzet će učešće: Muhammed Suhayl Umer, direktor Ikbalove akademije u Lahoreu, dr. Hilmo Neimarlija, dr. Shahzad Qaiser, dr. Shahab Yar Khan, akademik Enes Karić, Khurram Ali Shafique, prof. dr. Fateh Malik, rektor Internacionalnog islamskog univerziteta u Islamabadu, dr. Qiumars Amiri, dr. Nevad Kahteran, prof. dr. Džemaludin Latić i dr. Firouz Fazeli.
Muhammed Ikbal (1877.-1938.) je muslimanski pjesnik, mislilac, filozof i politički aktivist iz Pakistana. Njegova pjesnička zaostavština ispisana na perzijskom i urdu jeziku spada u sami vrh toga izraza u XX. stoljeću, a njegova vizija nezavisne države za muslimane Indije pod britanskom upravom inspirisala je vođe Muslimanske lige i njegov narod da uspostave Islamsku Republiku Pakistan 1947.g.
„Mislilac Pakistana,“ „Pjesnik Istoka,“ „Mudrac Ummeta“ i „Nacionalni pjesnik,“ kako se često i danas naziva, Muhammed Ikbal je čitav svoj život posvetio pitanjima duhovne i političke obnove islamske civilizacije u cijelom svijetu, posebno kod indijskih muslimana, i u savremenom dobu. Nakon studija misaonih i umjetničkih tradicija Istoka i Zapada (poslije više naobrazbe u rodnom Sialkotu i Lahoreu, po preporuci poznatog orijentalista T. Arnolda studirao je u Engleskoj, a doktorirao na Minhenskom univerzitetu), posvetio se pisanju radova iz područja islama, politike, ekonomije, historije i filozofije, ali je postao poznat diljem Azije, u islamskom svijetu i na Zapadu po svojim pjesničkim knjigama, od kojih su najpoznatije: na perzijskom: Asrar-e-Khudi (Tajne jastva), Rumuz-e-Bekhudi (Nagovještaji nesebičnosti), Payam-e-Mashriq (Poruka Istoka), Zabur-e-Ajam (Perzijski psalmi), Javid Nama (Džavidnama), te na urdu jeziku: Bang-e-Dara (Zov marširajućeg zvona), Bal-e-Jibril (Džibrilovo krilo), Armughan-e-Hijaz (Poklon Hidžaza), Tolu-e-Islam (Uspon Islama). Uzevši Mevlanu Dželaluddina Rumija za svoga „vodiča“ i „učitelja“, a poput Goethea spajajući Istok i Zapad, Ikbal je prenosio „čistu, duhovnu poruku islama“, univerzalizirao je i uzeo kao izvor za društveno i političko oslobođenje muslimanskih naroda. U svojim predavanjima, sabranim u znamenitu knjigu Obnova vjerske misli u islamu (po ambiciji naslonjenu na Ihya' ulumi'd-din – Oživljavanje vjerskih nauka u islamu slavnog imama Gazalija), ovaj mislilac je vizualizirao koncept islamske države u savremenim uvjetima, promovirajući ideje političke kooperativnosti, jedinstva i harmonije sa sobom i sa drugima.