Nišan nad Drinom

„Zulija“, književno poetsko ostvarenje Bajre Perve koje snažnom simbolikom kroz recepciju majke-muslimanke na jedno mjesto okuplja najznačajnije vrijednosti bošnjačkog identiteta, najbitnije događaje iz agresije na našu zemlji i tragične sudbine znanih i neznanih bošnjačkih djevojaka i djevojčica, promovirana je sinoć u Mostaru. Poemu „Zulija“, pored autora promovirali su mr. Selman Selhanović, novinar Islamskih informativnih novina Preporod  i Harun Macić, profesor Karađoz-begove medrese.

„Zulija“ je lirsko epska pjesma koja na emotivan način govori o stradanju žena u Podrinju. Knjiga odaje dužno poštovanje prema majkama koje su podnijele veliki teret u agresiji na našu zemlju. Za njih se može kazati da su tokom XX stoljeća očuvale islam u BiH“, istako je mr. Selhanović. Govoreći o jeziku kojim piše Perva Selhanović je ocijenio kao je to jezik koji uzdiže riječ. Perva  se poigrava riječima. One su kratke, jasne, precizno dovedene do perfekcije značenja iza koje se ne može dalje, što u simboličnom smislu pojačava snagu argumenta i činjenica“ ocijenio je Selhanović.

Ističući važnost uloge i značaja bosanskih žena profesor Karađoz-begove medrese Harun Macić ponovio je historijsku činjenicu kako su u posljednjem ratu najviše stradale žene Podrinja u čiji zavičaj je smještena  radnja Pervine poeme „Zulija“. Prof. Macić je kritizirao opći trend nametanja teze kako je agresija na našu zemlju puki i nesretni rat kao da su tenkovi, kolači i progoni Bošnjaka, Bošnjakinja i brojene „Zulije“ sami od sebe došli, ničim izazvani. „Živimo u vremenu u kojem nas u Mostaru uvjeravaju da smo sve prespavali i da je Mostar normalan grad u kojem se Bošnjaci moraju „seliti“ i iz Liska harema. Zato ova poema Bajre Perve pored neosporne umjetničke vrijednosti jeste i trajni doprinos našem kolektivnom pamćenju“, zaključio je Macić  

Govoreći o motivima pisanja poeme „Zulija“ Bajro Perva se prisjetio svih zapamćenih suza i boli, koje je kao novinar Preporoda ,vidio, i nije mogao obrisati sa lica bosanskih majki. „Rijeka Drina u metaforičnom, ali u stvarnom značenju, je najveći mezaristan Bošnjaka. Ubijane Bošnjaci koji su bacani u Drinu, nisu obučeni u ćefine. Niko ne zna koliko njih je progutala Drine. Oni nemaju ni nišane nad mezarima. Njihova tijela prekriva riječni mulj. I zato sam htio da ovom poemom izgradim makar jedna bašluk koji će nas opominjati i podsjećati kao se to nikada više i nikome ne bi ponovilo“, kazao je Perva.    

H.E.