Spasili Hagadu skrivajući je među Kur`anima

Piše: Erol Avdović

(Webpublicapress/New York) – Kao što je to i najavljeno prilikom susreta reisu-I-uleme Mustafe ef. Cerića sa direktorom Muzeja jevrejske zaostavštine i sjećanja na holokaust (Museum of Jewish Heritage – a Living Memorial to the Holocaust), ova važna njujorška institucija, pred povratak poglavara IZ BiH u Sarajevo, izdala je priopćenje u kojem se zahvaljuje za posjetu i predaji kopije sarajevske Hagade (Haggadah) uoči blagdana Pasovera.

Dobri Bošnjani

Kao što su mediji ranije javili reis Cerić poklonio je kopiju Hagade ovom jevrejskom muzeju u Njujorku, tražeći od američkih prijatelja da se sa istom brigom i poštovanjem pomogne očuvanje digniteta i poštivanje islamske svete knjige Kur’ana, “baš kao što su i Hagadu stotinama godina čuvali bh. muslimani”. U zajedničkom priopćenju Muzeja u Nju Jorku do koga je Webpublicapress prva došla – upravo se podsjeća na tu priču, kako su Bošnjaci riskirajući vlastite živote sačuvali jevrejsku Hagadu od nacista u Drugom svjetskom ratu:

“Te 1942, nacistički komandant general Johan (Johann) Fortner došao je u muzej da traži Hagadu, znajući njenu vrijednost za jevrejski narod. Šef muzeja (Zemaljski muzej u Sarajevu – op.a.) i glavni bibliotekar Derviš Korkut, musliman, prevario je Fortnera da je Hagada već uzeta od nacista, u šta je ovaj povjerovao.

Kad je Fortner tražio ime osobe koja je uzela knjigu, Korkut je odgovorio: “Nisam mislio da je do mene da pitam kako se zove”. Korkut je potom uzeo Hagadu i odnio je u džamiju, u jedno zabačeno selo gdje je krio među Kur`anima i drugom islamskom literaturom”, navodi se u pomenutom priopćenju. Ono je namijenjeno američkim medijima uoči Pasovera, praznika koga Jevreji proslavljaju svakog proljeća, a koji podsjeća na njihov egzodus i biblijski opisani bijeg iz Egipta.

Zauvijek povezane kulture

“Priča o sarajevskoj Hagadi je trajan primjer kulture tolerancije i zajedničke sudbine jevrejskog i bosanskog naroda. Sarajevska Hagada je istinski simbol zajedničkog humanizma. Mi u Bosni čuvamo ovu tolerantnost stoljećima. Sada je vrijeme da zaštitimo našu zajedničku baštinu zajedničkim snagama”, navode se riječi reisa Cerića u pomenutom priopćenju.

Direktor muzeja Marvel rekao je, kako je sarajevska Hagada postala sinonim za slobodu: “Ne samo za slobodu od ropstva kad su Jevreji pobjegli iz Egipta, već i slobodu da se prakticira religija i živi bez straha. Naša bosanska braća i sestre doživjeli su genocid i morali su da se ponovo obnavljaju nakon tragedije. Naše  kulture su zauvijek povezane ovim putem”, naglasio je Marvel.

Podrška dijaspore

“Pravi karakter naše kulture najbolje se da izmjeriti kroz našu spremnost da zaštitimo kulturu i tradiciju naših komšija. Posjeta reisa Cerića Muzeju jevrejske zaostavštine i darovanje sarajevske Hagade sa svim pomenutim simbolizmom je istinska reflekcija tog višeg stupnja razumijevanja”, rekao je Haris Hromić, direktor međunarodnih odnosa u AACBiH (bh. lobističke grupe iz Vašingtona) koji je bio prisutan na ovoj ceremoniji.

Ponovo vraćena 1995

Podsjeća se i kako je Hagada vraćena u sarajevski muzej nakon Drugog svjetskog rata. I to, kako je u posljednjem bosanskom ratu, od mogućeg spaljivanja, usljed granatiranja grada, kada je 1992 gorila gradska Vijećnica opet spasio jedan musliman: “Biblioteka je gorila do temelja, a bibliotekar po imenu Enver Imamović spasio je knjigu i sakrio je u bankinom trezoru”, stoji u priopćenju. U njemu se još navodi da je predsjednik BiH (Alija Izetbegović – op.a.) prezentirao svetu Hagadu jevrejskoj zajednici BiH 1995.

Neprocjenjiva vrijednost

Među jevrejima u Nju Jorku kao i drugdje u svijetu često se ističe da sarajevska Hagada ima nemjerljivu monetarnu vrijednost. Da bi, kako je planirano, bila samo privremeno izložena van Sarajeva tokom 1990-ih, londonsko osiguravajuće društvo Lojd (Loyd) operiralo je sa sumom od oko 700 miliona dolara.