A+ A A-

„Glavne teme Kur'ana" - dragocjen prilog vjerskoj spoznaji

Knjiga „Glavne teme Kur'ana" autora Fazlur-Rahmana u prijevodu na bosanski jezik akademika Enesa Karića promovirana je sinoć (22.3.2012.g.) u Mostaru. Knjigu je uz akademika Karića promovirao i prof. dr. Hilmo Neimarlija. Fazlur-Rahman je jedan od najistaknutijih muslimanskih intelektualaca s kraja XX stoljeća čiji fokus djelovanja je bio usmjeren u pravcu novog načina predstavljanja islama i muslimana u zapadnom svijetu, ali i među muslimanskim naučnim krugovima. Fazlur-Rahman je bio zamoljen od strane američkih islamologa da ponudi opise izvora islama na relevantnom diskurs koji će se na svojevrstan način natjecati sa prisutnim diskursima u to vrijeme.

promocija-mostar-03-2012

„Fazlur-Rahman je ponudio knjigu koja podrazumijeva mogućnost da, u neku ruku, postoje i sporedne teme Kur'ana i da je zadaća alima jednog vremena da odrede šta jeste najvažnije čitati u Kur'anu. Stoga je ovo jedan modernistički pristup tumačenju islama", ustvrdio je akademik Karić.

Knjiga je podijeljena u nekoliko poglavlja. Prva tema o kojoj govori Fazlur-Rahman je Bog. "Prema njegovom tumačenju Kur'an ističe kako je vjerovanje u Boga uvjet svih uvjeta. Fazlur-Rahman opisuje da je kur'anska predstava o Bogu vrlo bogata. Nije to Bog koji samo kažnjava, već i Bog pun milosti, Bog koji stvara razlike i On se objavljuje u svoj Svojoj Raskoši i Svemoći", istakao je Karić. Drugo poglavlje koje opisuje Fazlur-Rahman je poglavlje Čovjek kao pojedinac. „Fazlur-Rahman insitira na činjenici da Kur'an na dosta mjesta tretira čovjeka kao pojedinca", prokomentirao je Karić. Treće poglavlje je pod naslovom Čovjek u društvu, u kojem se opisuje koje je institucije Kur'an sobom donio i u kojima se potvrđuje ljudska društvenost. Četvra glavna tema Kur'ana, prema Fazlur-Rahmanu, je priroda; kako ona vanjska tako i ona nutranja, ljudska. "Praktički sva priroda je u kretanju i sve to pulsira u Kur'anu kao Božji znak. Vjera u osnovi jeste moral. Propisi koje je svaka nebeska vjera donosila u osnovi i jesu  bili moral. Životinje nemaju osjećaja za njeg, on je vezan samo za ljude i stoga peto poglavlje će biti poglavlje o Poslanicima koji su prenosili Božje riječi", istako je Karić. Šesta tema knjige je posvećena eshatologiji, sedama šejtanu i zlu, dok posljednja tema raspravlja o muslimanskoj zajednici.

„Ova knjiga je uvrštena u nastavne programe univerziteta - Islamic studies na Zapadu i ona u tom smislu ima epohalne doprinose", zaključio je akademik Karić.

Izražavajući lično žaljenje što ova knjiga nije objavljena mnogo godina ranije prof.dr. Hilmo Neimarlija se prisjetio procesa objavljivanja vjerske literature na bosanski jezik, pogotovo u vrijeme socijalističkog režima. „Knjige koje su tada objavljivane su predstavljale i islam i muslimane. Bile su to uglavnom knjige manjeg značaja i manjih intelektualnih vidika. Danas imamo pravu poplavu, bujicu djela koja se predstavljaju kao vjerska, i u tom košmaru, i oni koji se ozbiljno zanimaju za vjersku literaturu više ne mogu razlikovati „pravo drveće" i „divlje rastinje". Stoga žalim da se ova knjiga nije pojavila mnogo ranije", rekao je prof. dr. Neimarlija. Prema njegovim riječima s knjigom „Glavne teme Kur'ana" u bosanski jezik ulazi dragocjen naučni prilog, kako muslimanskoj vjerskoj spoznaji, tako i opće religijskom i filozofsko-historijskom pronicanju u temeljna pitanja Objave i povijesti, Objave i uma, transcendencije i empirije.       

Citat iz knjige:

Zaboraviti Boga, znači razoriti svoju osobnost, bilo pojedinačnu ili društvenu, jer samo sjećanje na Boga može učvrstiti osobnost. Sada smo našli da narušavanje ravnoteže napetosti - tenzija ljudskog ponašanja razara osobnost. Sjećati se Boga, prema tome, znači raditi unutar okvira ovih napetosti, jer svaka pogreška, krivica, nepravda uključuje narušavanje ravnoteže među tim napetostima, a što Kur'an također opisuje kao prelaženje - prestupanje Božanskih granica. Središnji put ne samo da je najbolji, to je i jedini put. Mnogi ljudi misle da biti u sredini jeste dostadno i banalno, a biti u prosjeku znači biti stvarno osrednji, neoriginalan i nevažan. To je istina ako je taj osrednji i prosječni sačinjen kao nešto u čemu su obje strane napetosti nepostojeće, kao negativni prosjek, suhe kosti sa kojih je sve meso iščezlo. Ali Kur'an ne misli na takvu prosječnost i osrednjost. To što Kur'an ima na umu je pozitivna, stvaralačka sredina, jedna objedinjujući /integrativni moralni organizam.

Knjige Fazlur-Rahmana „Glavne teme Kur'ana" zajednički su objavili Centar za napredne studije iz Sarajeva i El- Kalem - Izdavačka kuća Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Hasan Eminović