Prilog javnoj raspravi o amandmanima na Ustav Islamske zajednice

Pišu: dr. hfz. Safvet Halilović i dr. Šefik Kurdić

Polazeći od činjenice da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini zajednica koja se tiče svih muslimana koji žive na ovim prostorima, i imajući u vidu odgovornost koju, kao aktivni članovi i muderrisi Zajednice imamo, smatramo bitnim uzeti učešće u javnoj raspravi o Nacrtu amandmana na Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nema sumnje da je postojeći Ustav, na kojem i funkcionira Islamska zajednica, dobra osnova za organizovanje raznih aktivnosti u domenu vjerskog života muslimana na ovim prostorima. Predloženi Nacrt amandmana je svakako tretirao važna pitanja. Smatramo da bi u tačkama koje je razmatrao navedeni Nacrt trebalo unijeti sljedeće elemente:

Član 46. postojećeg Ustava, u kojem se tretira postavljanje muftija, trebalo bi da glasi:

"Sabor IZ potvrđuje postavljanje muftije, na prijedlog reis-ul-uleme. Mandat muftije je četiri godine, sa mogućnošću produžetka još samo jednog mandata."

Obrazloženje: Evidentno je da Islamska zajednica raspolaže značajnim kvalitetnim potencijalom iz reda imama, glavnih imama i profesora islamskih nauka koji bi mogli uspješno obavljati muftijsku dužnost. Također, priliv kvalitetnih kadrova u IZ svake godine je sve veći. Ukoliko se bude nastavilo sa dosadašnjom praksom "doživotnih" muftija, postoji opravdana bojazan da vrlo kvalitetni kadrovi IZ nikada neće dobiti šansu da daju svoj doprinos unapređenju vjerskog života muslimana. Također, smatramo da je potrebno ograničiti mandat glavnih imama na četiri godine, uz mogućnost samo jednog reizbora, kako bi se omogućilo i ostalim imamima da mogu dati biti izabrani na mjesto glavnog imama u određenom medžlisu i, na taj način, dati svoj doprinos na planu poboljšanja vjerskog života muslimana na našim prostorima.  

U 56. članu Ustava, a ovo smatramo posebno važnim, u kojem se govori o tome  ko može biti reisu-l-ulema i njegov zamjenik, treba obavezno staviti sljedeće:

"Za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme mogu biti kandidirani alimi koji su obavljali dužnosti u IZ najmanje 10 godina, koji posjeduju minimalno diplomu isključivo nekog islamskog fakulteta i koji su svojim poznavanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekli opći ugled i povjerenje pripadnika IZ."

Obrazloženje: U dosadašnjem članu Ustava, nije se ugradio mehanizam zaštite, tako da je reisu-l-ulema i njegov zamjenik, mogao biti čovjek koji je završio bilo koji fakultet, pa čak se nije uvjetovalo da ima i fakultet a kamoli islamski, tako da, po ovoj dosadašnjoj tačci Ustava, reisu-l-ulema i njegov zamjenik, mogu obnašati svoju dužnost ako imaju samo osnovnu školu, jer je bitno da rade više od 10 godina u IZ i da su stekli opći ugled, a to sticanje općeg ugleda u okolnostima kao što su naše, kada mediji preko noći mogu da lansiraju neku osobu koja im odgovara i da bude kandidirana na ovo mjesto, može biti itekako rizično. Otuda, mehanizam zaštite, u smislu akademskog islamskog obrazovanja, mora biti ukomponiran u ovaj član. Aktuleni reis-ul-ulema prof. dr. Mustafa Cerić je osoba koja posjeduje islamsku naobrazbu (medresa, fakultet na islamskom univerzitetu Al-Azhar i doktorat iz islamskih nauka), ali zar i budući reisu-l-ulema ne bi trebalo da bude islamski obrazovana osoba a to obrazovanje provjereno i verifikovano od strane neke naučne islamske institucije?! Prema dosadašnjem članu Ustava, svi oni koji misle da znaju nešto o islamu, mogu time manipulirati i mogli bi biti kandidovani za ovu izuzetno važnu poziciju.

Također, u ovaj član Ustava, koji tretira pitanje reis-ul-uleme, nakon rečenice: "Kandidati za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme ne mogu biti mlađi od 40 godina," trebalo bi svakako da se ukomponira i sljedeća rečenica:

"Reisu-u-ulema mora dostaviti, ukoliko želi da mu kandidatura bude primljena, detaljan plan i program rada, i način realizacije svih tih zamisli, kao i viziju IZ u narednih četiri godine, koliko mu traje mandat."

Obrazloženje: Ukoliko nema jasne vizije IZ, preciznog plana i programa rada i djelatnosti, onda to otvara vrata brojnim manipulacijama i olahkom prihvatanju kandidature brojnim demagozima, kojima taj položaj postaje samo prilika za ličnu afirmaciju i izvanredna prilika za dobro uhljebljenje.

Također, smatramo da postojeći Ustav IZ zajednice nije precizirao način kandidovanja za funkciju reis-ul-uleme, što je izuzetno važno. Uvjereni smo da bi to trebalo tretirati posebnom tačkom u Ustavu, a naš prijedlog je sljedeći:

"Pravo predlaganja za kandidate na funkciju reis-ul-ulemu imaju svi stalno zaposleni imami, glavni imami, muftije i profesori islamskih fakulteta i medresa. Niko ne može sebe kandidovati već predlaže maksimalno šest ljudi iz kruga bosanskohercegovačke uleme. Nakon toga, šesterica kandidata koji su imali najviše nominacija ulaze na listu kandidata koje potvrđuje Sabor."

Obrazloženje: Predlaganje šest kandidata je praksa časnog halife hazreti Omera, r.a., a svima je dobro poznato do koje mjere je on bio pravedan. Na taj način bi bilo omogućeno širem krugu djelatnika Islamske zajednice da predlože kandidate za reis-ul-ulemu i učestvuju u njegovom izboru.

U članu 58., pored postojećih elemenata, treba staviti sljedeće:

"Reisu-l-ulema i zamjenik reisu-l-uleme biraju se na period od četiri godine s mogućnošću još jednog izbora."

Obrazloženje: Realno, za osam godina reisu-l-ulema može puno učiniti i pokazati model djelovanja onima koji dolaze poslije njega. Ako, pak, ne bude pokazao spremnost pravog djelovanja, ovo ograničavanje postaje mehanizam zaštite IZ od budućeg nerada i javašluka. S druge strane, ovim ograničavanjem mandata od četiri, odnosno ukupno osam godina, omogućava se mlađim kadrovima koji stasavaju i koji bi možda ponudili daleko bolja rješenja i imali daleko bolju viziju IZ, da to i ostvare. U suprotnom, ovim dugoročnim mandatom od 7 odnosno 14 godina, rizikujemo  da zacementiramo aktivnosti u IZ i da stanje dugoročno ostavimo nezavidnim.

U članu 60., koji tretira Savjet reisu-l-uleme, trebalo bi stajati:

"Reisu-l-ulemi pomaže u radu Savjet reisu-l-uleme koji sačinjavaju zamjenik reisu-l-uleme, dekan jednog od islamskih fakulteta, koji će se rotirati svake godine, i muftije."

U dosadašnjem članu Ustava spomenut je samo dekan Fakulteta islamskih nauka. Međutim, u novom članu treba da stoji: dekan jednog od islamskih fakulteta, koji će se rotirati svake godine. Time bi se izbjegla polarizacija isključivo samo jednog fakulteta!

U vezi člana 63. postojećeg Ustava, koji razmatra broj sabornika, sugeriramo da se broj sabornika iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike, uskladi prema broju Bošnjaka koji tamo žive. Naime, nakon ratnih razaranja, ogroman broj naših Bošnjaka živi danas u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi. Broj sabornika iz tih područja nedopustivo je mali. Daleko je više Bošnjaka u Zapadnoj Evropi ili Sjevernoj Americi od, recimo, Hrvatske, a ona ima 5 sabornika, dok kompletna dijaspora ima ukupno 4 sabornika. Ili, recimo, Slovenija ima 3 sabornika, a čitava Zapadna Evropa, 3 sabornika. Smatramo da je takva ustavno određenje nepravedno i naš prijedlog je da broj sabornika bude sukladan broju Bošnjaka na jednom području!

Također, smatramo nužnim da se u Ustav IZ ugradi mehanizam zaštite islama i islamskih vrijednosti, kao i kodeks islamskog ponašanja uposlenika Islamske zajednice, posebno nosilaca vjerskog autoriteta, kako bi se onemogućilo da bilo ko može skrnaviti ili umanjivati značaj Kur'ana, sunneta Allahovog Poslanika, a.s., ili, pak postupati suprotno idžma'u (konsenzusa) islamskih učenjaka. Nažalost, posljednjih godina bilo je slučajeva da su pojedinci, koji su predstavljeni kao "profesori islamskih nauka", u svojim istupima na Federalnoj televiziji i drugim medijima, dovodili u pitanje obligatnost hidžaba - islamskog načina odijevanja žena, što je uistinu veoma zabrinjavajuće. Ti pojedinci, nakon takvih istupa, nisu bili pozvani na bilo kakvu odgovornost od organa IZ. Smatramo da Ustav IZ mora imati određene mehanizme zaštite. Također, uposlenice u službama Rijaseta IZ, medžlisima, muftijstvima, obrazovnim institucija IZ, kao i vjeroučiteljice u školama, obavezno bi trebale biti islamski odjevene i tu tačku bi trebalo uvrstiti u Ustav IZ. Na taj način bi IZ dobila na ugledu i poštovanju, jer, doista, žalosno je slušati komentare običnog svijeta u vezi neislamskog oblačenja žena koje su uposlene u institucijama Islamske zajednice!

U Ustav bi, također, trebalo obavezno ugraditi mehanizam zaštite od zloupotrebe časnog islama i Kur'ana u svrhe tzv. zapisivanja i pravljenja raznih hamajlija i amuleta, što je nažalost veoma rašireno na našim prostorima. Nerijetko, to rade upravo pojedine hodže i "efendije", a sve s ciljem profita i ostvarivanja ličnih interesa. U Ustavu treba jasno kazati da Islamska zajednica ne odobrava takve postupke i da će sankcionisati sve one koji zloupotrebljavaju čani Din i Kur'an!

U vezi predloženog amandmana kojim se ukida funkcija naibu-reisa trebalo bi dobro promisiliti, da li je doista dobro da se to uradi? Jer, postavlja se pitanje ko će mijenjati reisu-l-ulemu za vrijeme njegovog odsustva ili eventualne bolesti? Ukoliko se donese takva odluka onda bi budući reis-ul-ulema svakako trebao imati nekoliko pomoćnika i savjetnika, koji bi bili operativni na terenu (unutar i izvan BiH), i koji bi konstantno obilazili teren i analizirali stanje u IZ i, na temelju toga, reisu-l-ulemi i  Rijasetu IZ predlagali najbolja rješenja i davali upute o tome kako popraviti stanje na terenu.

Ovo što smo iznijeli je naš stav, i s ovim prijedlozima smo htjeli dati svoj doprinos u javnoj raspravi o Nacrtu amandmana na ustav IZ, kako bi se iskristalisala najbolja rješenja, na osnovu kojih bi se doprinijelo još boljem organizovanju vjerskog života muslimana na ovim prostorima. Allaha Uzvišenog molimo da pomogne da se svjetlo Njegovog časnog Dina sačuva do Sudnjeg dana!

(Preporod, br. 967, 01. mart 2012.)