Džemat Zug: Priča o punoljetstvu i odrastanju...
Tekst: Mirnes Kovač
Foto: Sulejman Muratović
Priča o džematima Islamske zajednice u Švicarskoj je priča o sazrijevanju i izrastanju jednog naroda. Islamska zajednica u Švicarskoj nastajala je u najtežim godinama za Bošnjake: u godinama u kojima je naš narod zadesila najveća historijska kataklizma, agresija i stradanje neopisivih razmjera. Ono je uz preko stotinu hiljada mrtvih i preko milion prognanih rezultiralo najvećim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, a kulminiralo genocidom. Pored značajnog broja Bošnjaka koji su prije agresije 1992-1995 godine u Švicarskoj živjeli kao radnička i ekonomska imigracija, ratni vihor je hiljade Bošnjaka natjerao da utočište potraže u ovoj zemlji. Danas Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj, nakon dvadeset godina od svog osnivanja, broji dvadeset i četiri džemata i hiljade redovnih članova. Prema nekim procjenama posjeduje samo u nekretninama preko 50 miliona KM. Sve su to uređeni i opremljeni centri koji pored mesdžida imaju različite sadržaje: restorane, kafane, klubove za omladinu, multimedijalne predavaone, knjižare i biblioteke, a neki čak i bazene i sportskorekreacione kao što je to jedinstven slučaj sa džematom Zug!
Dvije decenije rada
Ovih godina bošnjački dijasporalni džemati u ovoj naprednoj evropskoj državi obilježavaju dvije decenije kontinuiranog rada. Skoro da nema džemata u Švicarskoj, a da svoj osnutak na neki način ne veže za ime rahmetli Faruk-ef. Demića. I evo, hoću da mu ovom prilikom predam rahmet. Nisam ga nikad imao priliku upoznati, ali o njegovom da'vetskom radu i pionirskim koracima sam slušao, a danas smo svi u prilici gledati rezultate te predanosti misiji kao i marljivosti ljudi koji su sedamdesetih godina otišli iz bivše države Jugoslavije u Švicarsku trbuhom za kruhom, te onih koji su im se pridružili kao prognanici izbijanjem agresije na našu zemlju. Prvo su, kako mi veli hadžija Zehrudin Delić iz Gornjeg Vakufa, klanjali i okupljali se u turskim džamijama, da bi početkom devedesetih počeli razmišljati o svojim prostorima i mesdžidima. Kada sam prije pet godina prvi put došao u Švicarsku u posjetu džematu Schlieren na poziv Sakib-ef. Halilovića, tada sam sa aerodroma prvo otišao na džumu u džemat Zug gdje me je dočekao uvijek vedri i nasmijani Jasmin-ef. Demić, sadašnji imam džemata i brat rahmetli Faruka, zajedno sa predsjednikom džemata Besimom Efendićem. Zapravo, moj prvi susret sa Islamskom zajednicom u Švicarskoj je bio susret sa džematom Zug koji je ovih dana obilježio 20. godina svog uspješnog i kontinuiranog rada. Ove godine sam se rado odazvao pozivu Jasmin-ef. i zajedno sa rukovodiocem Ureda za dijasporu Rijaseta IZ u BiH mr. Mirsad-ef. Kalajdžićem se u petak ujutro, 24. februara, prvim jutarnjim letom preko Zagreba zaputio u Švicarsku kako bismo prirustvovali ovom veoma značajnom jubileju.
Brojni gosti iz domovine
Domaćini su se povodom jubileja, 20. godina džemata Zug, pobrinuli da pozovu uistinu širok spektar gostiju. Na aerodromu u Zurichu dočekali su brojnu delegaciju. Iz Hrvatske im je u goste došao muftija Šefko-ef. Omerbašić koji je devedesetih godina prošlog vijeka bio jedan od ključnih inicijatora i aktera organiziranja bošnjačkih džemata u Švicarskoj. Iz Srbije je bio najavljen muftija Muamer-ef. Zukorlić, ali je zbog okolnosti i prijetnji posljednjih sedmica morao otkazati svoj dolazak. Ispred Rijaseta IZ kao izaslanik reisu-l-uleme došao je mr. Mirsad-ef. Kalajdžić. Džematlije Zuga su pozvali i načelnika općine Tešanj mr. Fuada Šišića, zatim dvojicu glavnih imama iz Bosne i Hercegovine, Sadžid-ef. Ramića, glavnog imama iz Vareša i Amir-ef. Mahića, glavnog imama iz Kozarca. Kao gosta učača Kur'ana pozvali su imama iz Fojnice, Ćamil-ef. Hajdarevića. Dvodnevni program obilježavanja jubileja obuhvatio je niz sadržaja, a budući da smo u Zurich stigli u petak pred džumu namaz, prva naša destinacija bila je mesdžid Islamskog kulturnog centra u Zugu i klanjanje džume koju je predvodio muftija Omerbašić. "Ovaj džemat se ima čime pohvaliti što je stekao i postigao u proteklih dvadeset godina, pebno zato što je osnovan u vrijeme kada je bio najteži period za naš narod. Islamska zajednica u bošnjačkom narodu bila je mnogo više nego vjerska zajednica. Ona je bila čuvarica našega zajedništva. Bila je potrebna našem narodu u očuvanju njegovog nacionalnog, kulturnog pa i političkog identiteta. Bošnjaci, iako stoljećima postoje, vrlo su kasno stasali kao politički narod. Jedina institucija koja ih nikada nije napuštala bila je Islamska zajednica," poručio je muftija Omerbašić u svojoj hutbi. Nakon džuma namaza gostima je priređen ručak koji je na neki način bio i svečano otvorenje restorana u suterenu ovog islamskog centra, a kojeg je Islamski kulturni centar osposobio u proteklom periodu kako bi svojim džematlijama i posjetiocima pružio i ovaj sadržaj. To omogućuje još veće zbližavanje džematlija ali i prostor za razne druge aktivnosti i manifestacije.
Uloga i značaj muslimana u Evropi
U večernjim satima nakon akšam namaza u prostorijama mesdžida proučen je mevlud i Jasin svim rahmetlijama vakifima centra. Akšamski ezan proučio je Nihad-ef. Aščić jedan od vrijednih aktivista džemata. Mevlud i ilahije su učili polaznici mekteba džemata Zug, a Jasin su proučili imami gosti iz susjednih džemata. Bilo je veoma dirljivo slušati najmlađe polaznike kako izvode recitale prvo na njemačkom, a potom i na bosanskom jeziku. Uz učenje Kur'ana, mevlud i salavate, prisutnima su vaz kazivali gosti glavni imami, Medžlisa IZ Vareš Sadžid-ef. Ramić i Medžlisa IZ Kozarac Amir-ef. Mahić. Ezan za jaciju je takđer proučio polaznik mekteba Nihad Spahić, a njegov drug Lukman Aščić je mujezinio. Jaciju je imamio i prisutne prekrasnim kiraetom počastio Mujo-ef. Mujić, imam u penziji. Nakon klanjanja jacije namaza u suterenu Centra poslije kratkog predaha i večere, druženje se nastavilo tribinom na temu "Uloga i značaj muslimana u Evropi". O najakteulnijim pitanjima Bošnjaka posebice u kontekstu integracije u evropske društveno političke tokove govorili su Besim Efendić, predsjednik džemata Zug, mr. Mirsad-ef. Kalajdžić, rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu, mr. Fuad Šišić, načelnik općine Tešanj, muftija Šefko-ef. Omerbašić i imam Centra Jasmin-ef. Demić. Moderator tribine bio je jedan od vrijednih aktivista džemata Zuhdija Bešo. Učesnici tribine su pitanjima prišli iz različitih aspekata: od historijskog presjeka značaja bošnjačke dijaspore za Bošnjake kao narod koje je ponudio mr. Kalajdžić, preko pregleda sadašnjih vrlo teških odnosa i nedostatka saradnje među Bošnjacima na koje je upozorio mr. Šišić, do možda najtežih pitanja s kojima se u budućnosti kao narod susreću Bošnjaci, a koja je kao svojevrsne teze za nacionalnu debatu iznio muftija Omerbašić. Učesnicima tribine se na kraju zahvalio imam Demić koji je aktivnosti Islamskog kulturnog centra u Zugu i njegove saradnje sa lokalnom zajednicom i organizacijama iznio kao primjer integracije muslimana u Evropi.
Kahva i druženje u Luzernu
Sutradan, u subotu, 25. februara, domaćini iz Zuga su svoje goste odveli u posjetu susjednom džematu Luzern koji se također nalazi u Kantonu Zug. Tamo je prošle godine otvoren jedan od najljepše uređenih islamskih centara u Švicarskoj. Domaćini gostima iz Bosne su bili predsjednik džemata Luzern Vehbija Efendić i imam džemata Ćazim-ef. Mehmedović. Nakon klanjanja podne namaza u mesdžidu, gosti su sa domaćinima obišli Centar. Posebnost Bošnjačkog kulturnog centra u Luzernu je mesdžid sa prekrasnim keramičkim prednjim portalom (u koje su uklopljeni mihrab, minber i ćurs) specijalno izrađen po narudžbi u Turskoj koji je kao takav jedinstven u ovoj zemlji. Vehbija-ef. je gostima prezentirao i projekat opremanja džematske biblioteke za koju se očekuje da će nakon ispunjavanja svih 100 odjeljaka velike zidne stalaže biti najveća biblioteka islamske literature u bošnjačkim džematima Švicarske.
Velike mogućnosti Centra
Glavna svečanost je održana u Dorfmatt sali u Rotkreuzu, obližnjem gradiću pored Zuga. Organizacija svečanosti bila je na najvišem niovu. Ipak, organizator je previdio broj prisutnih pa je sala bila premala da primi sve zainteresirane koji se nisu najavili i rezervirali svoje mjesto. Kako to i priliči svečanost je otvorena učenjem Kur'ana mladog karije Ćamila Hajdarevića, nakon čega je nastupio KUD "Bosanski ljiljani" iz Luzerna. Oni su izveli tradicionalna bosanska kola, a vrhunac njihovog nastupa bio je izvedba patriotske pjesme "Hajmo Bosno" koju su prisutni ispratili sa oduševljenjem. Ličnu kartu džemata i presjek aktivnosti u toku dvodecenijskog rada dao je predsjednik Besim Efendić. "Džemat Zug je osnovan 10. oktobra, 1991. godine u Baaru. Osnovala ga je grupa 7 ljudi, Bošnjaka. Prva tri mjeseca džemat je djelovao u turskim prostorijama u Baaru/Neudorf. Od januara 1992. godine do februara 1994. godine Džemat je iznajmio mali prostor od oko 40 m2 u ulici Langasse 47. u Baaru. Ramazan, 1992. godine smo proveli u tim prostorijama, a 1993. godine u istoj ulici Odbor džemata je iznajmio dodatne prostorije od 100 m2 na mjesec dana radi ramazana. Februara 1994. godine Džemat se seli na novu adresu Blegistrasse 13 u Baaru gdje ostaje do decembra, 1999. godine. Od tada do danas džemat je na stalnoj adresi Sumpfstrasse 1, 6300 Zug/Steinhausen. Prvih 5 godina, do februara 2005. godine Džemat je bio kao podstanar, a februara 2005. godine odlukom Skupštine džemata kupili smo sadašnje prostorije. Naši članovi su se vrlo dobro odazvali ovoj akciji i pojedinci su se istakli kao dobri vakifi. Jedan od istaknutih vakifa je Redžepagić Pajazit, koji je u novcu uvakufio 20.000 CHF, te u materijal za uređenje Centra u vrijednosti od preko 30.000 CHF. Mogućnosti Centra (Vakufa) su velike u prostoru od 1.200 kvadratnih metara. Cijena ove četvorokatnice bila je 1.400.000 CHF, a današnja joj je vrijednost oko tri miliona švicarskih franaka. Prvi imam od dana osnivanja i današnji aktuelni imam je prof. Jasmin-ef. Demić. Uz imama Demića džemat Zug, odnosno džematski odbor su ovih 20 godina predvodili zaslužni pojedinci: Šaban Miniri (1991-1993), Izet Delić (1993-1998, 2004-2009), Hasan Đedović (1998-1999), Nihad Ašćić i Besim Efendić (1999-2000; 2000-2004, 2009- do danas). Trenutni broj aktivnih članova Džemata je 278 porodica i on se konstantno povećava, u prosjeku 10 porodica godišnje. U mektebskim klupama je već druga generacija polaznika vjeronauke, dakle, djeca roditelja koji su pohađali vjeronauku prije 20 godina. Oko četiri stotine djece je prošlo kroz mektepske klupe našega džemata, a jedan broj odraslih je naučio učiti Kur'an i redovno jednom heftično pred imamom uče Kur'an. Četrdeset naših džematlija je obavilo hadž. U povodu ovoga jubileja 20 godina džemata preuredili smo prostorije Centra. U potpunosti smo osposobili restoran sa profesionalnom kuhinjom, učionice za izvođenje vjeronauke, gdje će vjeronauku izvoditi, pored našega imama još dvoje vjeroučitelja," kazao je predsjednik džemata Efendić zahvalivši se svima koji su pomogli u dosadašnjim radovima kao i onima koji su pomogli organiziranje manifestacije.
Prvi Kanton koji je odobrio radnu dozvolu imamu
Nakon predsjednika džemata obratio se imam Jasmin-ef. "Ponosan sam na svoj Džemat Zug i svoje džematlije i za to se prije svega zahvaljujem svom Gospodaru Allahu džellešanuhu. Prije 20 godina grupa ljudi, mala u našim očima, ali velika u očima Allaha dž.š., osnovala je ovaj Džemat, zasadila, duboko zasadila stablo, pero koje ispisuje već punih 20 godina Allahove riječi. Škripa tog pera čuje se od 10. oktobra, 1991. godine pa do dan danas i čuće se, ako Bog da do Sudnjega dana. Od te male grupe ljudi, tih kapi nastao je potok, a onda je nastala obilata rijeka i postaje iz godine u godinu, punih 20 godina sve jača i snažnija. I nezaustavljivo teče tamo odakle i potiče, svome okeanu Kur'anu, neiscrpnoj Allahovoj riječi iz koje crpi novu snagu, poput blage i natapajuće kiše. Ta biljka, naš Džemat duboko je pustio svoje korjenje u Sumpfstrasse 1, na opštini Steinhausen i jednim malim dijelom na opštini Zug. Zahvaljujem se i vama draga braćo i sestre, članovima Džemata Zuga, plodovima ove biljke. Gledajući vas vi me podsjećate na plodove te biljke za koje Kur'an kaže: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu; ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi! Vi ste plodovi ovog Džemata, ove biljke i ne zaboravite nikada, lijepo njegovana i održavana biljka daje redovno slatke i ukusne plodove mnogim generacijama. Na kraju zahvaljujem se opštini Steinhausen, opštini Zug, Kantonu Zugu i državi Švicarskoj koji su nam omogućili i ustavom zagarantovali slobodu i pravo na vjerska uvjerenja. Ponosim se time što se naš Džemat Zug nalazi na teritoriji Kantona Zuga i na teritoriji dvije opštine. Želim naglasiti da nam u proteklih 20 godina niste odbili niti jedan zahtjev koji smo vam uputili. Sve naše zahtjeve ste uvažili i po Džemat Zug pozitivno riješili. Prvi ste Kanton u Švicarskoj koji je dao i odobrio radnu dozvolu imamu, Bošnjaku meni i to davne 1992. godine. Time ste pokazali da je demokracija ove države i poštivanje ljudskih prava na visokom nivou," istakao je imam Demić dodavši kako su čestitke na jubileju ovoj zajednici stigle sa svih strana, od predstavnika lokalne uprave od reisu-l-uleme Cerića.
Čestitke sa svih strana
Na svečanosti je potom nastupio Dječiji hor džemata Zug, nakon kojeg se obratio v.d. glavnog imama IZB u Švicarskoj Muris-ef. Purić koji je čestitao džematu Zug na jubileju. Na svečanosti su prisustvovali i obratili se na njemačkom jeziku predstavnici lokalne vlasti koji su svi redom čestitali i izrazili pohvale i oduševljenje Bošnjacima, njihovom kulturom i radinošću. Svečanosti se obratila predsjednica Općine Steinhausen gđa. Barbara Hofstetter, a u ime predsjednika grada Zuga gosp. Dolfi Muellera obratio se gosp. Arthur Cantieni, sekretar garada Zuga. Ispred uprave Kantona Zuga obratio se gosp. Max Gisler. Na svečanosti su bili i predstavnici katoličke i protestantske crkve. U ime katoličke crkve općine Steinhausen obratio se gosp. Rudi Odermatt, a u ime protestantske zajednice općine Rotkreuz goso. Urs Gisler. Kao i u ranijim prilikama kratke čestitke su uputili gosti iz Bosne glavni imami Vareša i Kozarca, Sadžid-ef. Ramić i Amir-ef. Ramić, a čestitke je uputio i muftija Šefko-ef. Omerbašić i Fuad Šišić. Čestitke i selame reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića prenio je mr. Mirsad-ef. Kalajdžić pozvavši džematlije Zuga da nastave biti aktivni i vrijedni džematlije, ali da pri tom nikako ne zaboravljaju mjesta svoga porijekla u domovini koja također treba njihovu podršku.
Dorfmatt Saal u Rotkreuzu bila je prepuna razdragane dječice kojima je ovo izvanredna prilika za druženje, a svima je najzanimljiviji i najdraži dio programa naravno onaj koji je uslijedio nakon obraćanja i govora. Veselje i ugodna pjesma iz rodnog kraja podižu i emocije, a nekima i izazivaju i suze. I ovdje su domaćini napravili najbolji mogući izbor pozivom sjajnom interpretatoru duhovne muzike, sevdaha i popa prilagođenog upravo ovakvim manifestacijama, Eldinu Huseinbegoviću. Uz izbor pjesama Eldin je ugođaj poboljšao i silaskom među djecu koja su mu se pridružila u pjesmi i performansu. Zaista jedna prekrasna slika i atmosfera. Druženje se nastavilo do kasnih sati uz nastupe interpretatora narodne muzike Esada Plavog i Salke Sinanovića.
Posjeta susjednim džematima
I dakako, završni dan posjete je bio radni. Kao što je kod Bošnjaka u Švicarskoj adet, svi džemati solidarno učestvuju u dovođenju gostiju, pa tako se od svih gostiju očekuje maksimalni angažman, dakako, po švajcarskom modelu. Gosti su u nedjelju, trećeg dana boravka, budući da im je let bio u kasnim poslijepodnevnim satima, posjetili džemate gdje su nakon podne namaza održali predavanja i susrete sa džematlijama Švicarske. Kao i uvijek, moja destinacija je bio nezaobilazni Schlieren, jedan od najvećih džemata u Švicarskoj gdje me je Sakib-ef. Halilović pozvao da održim tribinu i govorim o situaciji u Siriji. Bila je to, dakako, i prilika za lijepo druženje i kahvu uz mnoga pitanja i sugestije. Ne zna čovjek šta je korisnije u Švicarskoj govoriti ili slušati. Iskustvo života, rada, organizacije i pregalaštva naših džemata u Švicarskoj je uvijek pouka, saznanje, informacija više i oduševljenost ljudima koji su pronašli svoj dom u ovoj uređenoj i pedantnoj zemlji. Postali, čini mi se, precizniji i od samih Švicaraca jer su svoj toj organizaciji dodali i onu prijeko potrebnu duhovnu islamsku dimenziju te i nama u Bosni mogu biti inspiracija i za rast i za razvoj. A zašto ne i za sazrijevanje i punoljetstvo? Uvijek to hoću ponoviti, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini možda treba recepte za svoju organizaciju i efikasniji rad i djelovanje možda tražiti u nekim uspješnim dijasporalnim zajednicama. Upravo za to sam predsjednicima i imamima ove uspješne zajednice kazao da, zbog svega toga, dostignuti nivo razvoja ni po koju cijenu ne smiju izlagati riziku. U nadi da su me bratski razumjeli svima im ponosan na njih i njihova dostignuća čestitam!
(Preporod, 01. mart 2012. godine)
