Promo banner

A+ A A-

Zatečeni i zatočeni

 

sarajevo-zametenoPiše: Mirnes Kovač

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine opća "zametenost". I ona fizička snijegom, ali i izgleda da je nekima zametenost udarila i u psihu, posebice kod odgovornih.

Građani Bosne i Hercegovine su uglavnom ili zatečeni ili zatočeni. Zbunjeni su i u  nevjerici. Za to vrijeme se njihovi odgovorni funkcioneri uglavnom telefonski iz toplih domova javljaju u televizijske programe sa svojim "prognozama" i "analizama".

Teško da će takvo "djelovanje" biti od ikakve pomoći građanima koji čekaju na konkretne poteze odgovornih službi i agencija da barem osiguraju minimalne uslove za rad i djelovanje ključnih službi i ustanova.

Na pitanje novinara koje se mjere i koraci poduzimaju, i sadašnji i budući ministar sigurnosti se jada kako "ministarstvo ne raspolaže sredstvima", te će ono uputiti zahtjev prema SIPA-i i FUP-u i drugim.

I dok smo takva izvješća odgovornih funkcionera slušali s druge strane pratili smo pravu drama oko spašavanja životno ugroženih građana koji su ostali blokirani na putu Jablanica-Mostar. Srećom drama se okončala, iako se to zbog slabe opremljenosi i neorganiziranosti desilo tek nakon četredeset sati.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine opća "zametenost".

I ona fizička snijegom, ali i izgleda da je nekima zametenost udarila i u psihu, posebice kod odgovornih. Civilne zaštite kao da nema. Aktivirala se tek u subotu navečer, dok u nekim naseljima ljudi od petka ne mogu izaći iz domova. Gradska vlast Sarajeva se tek u subotu popodne na "telefonskoj sjednici" dogovorila i proglasila stanje elementarne nepogode.

Primjeri susjedstva

Grad već nema redovnu snadbjevenost hljebom, a počinju se osjećati i nestašice jer u trgovinama ljudi masovno kupuju zalihe. Ceste su uglavnom neprohodne a i tamo gdje jesu očišćene česti su zastoji jer se može kretati samo jednom trakom. U nekim slučajevima krovovi zgrada (i to onih novoizgrađenih!) su već počeli popuštati i propuštati zbog tereta nagomilanog snijega.

Tačno, ovako nevrijeme u Sarajevu se ne pamti, kažu da je ovo najveći snijeg do sada. Ali to je razlog više da odgovorni na vrijeme poduzmu neophodne korake. A oni to nisu uradili. I ne znamo šta dalje čeka bh.građane narednih dana.

Ključno pitanje je kada će se u BiH početi razmišljati planski i djelovati preventivno, spremno, imati planove i programe rada u vanrednim okolnostima? I u ovom slučaju, a i kod ranijih nepogoda pokazalo se da organizacije civilne zaštite kao da ne postoje. Za njih se tek čuje da egzistiraju kada se nepogoda desi. U vrijeme kada treba djelovati u BiH se po pravilu raspravlja i dogovara. U pravilu se kasni nekoliko koraka dok se situacija usložnjava i pogoršava.

I dok se u susjednim zemljama već angažirala vojska i na noge digle sve civilne službe kako bi se građanima pomoglo u alarmantnoj snježnoj nepogodi koja je zahvatila šire područje Balkana, u Bosni i Hercegovini Civilna zaštita ni ne zna u kojem je haosu zemlja, pa ne zna ni da li treba zvati vojsku u pomoć. Baš kao što se ponašala lani kad su bile u pitanju obilne kiše koje su danima padale i prouzrokovale poplave.

U Beogradu je snijeg tri puta manji od onog u Sarajevu, ali su vojnici Vojske Srbije već na ulicama i pomažu u raščišćavanju snijega. Tako je već i u Hrvatskoj. U Beogradu gradske vlasti plaćaju dnevnice mladim ljudima da pomognu u raščišćavanju snijega na kritičnim lokacijama. Dok u BiH, gdje je stanje daleko teže, takvi potezi i dalje čekaju kompliciranu administraciju.

Praksa "poduzimanja mjera" i "razmatranja" tek onda kada nesreća nastupi je pokazatelj elementarne neorganiziranosti sistema civilne zaštite koja će sada u ovakvim uslovima daleko više koštati sve građane BiH i u životima i u materijalnim dobrima.

Lekcija građanima

Summa summarum, kao i u ranijim slučajevima prirodnih nepogoda u BiH se u pravilu reagira zakašnjelo, tromo, neefikasno i totalno zbunjeno. Kada pak te nepogode odnesu ljudske živote onda ne prestaju optuživanja ko je za šta bio nadležan. Obični građani, oni koji pomažu koliko mogu onim najugroženijima, onima kojima je potrebna stalna i hitna medicinska briga, ne mogu mnogo očekivati budući da se u BiH unatoč svim hiljadama državnih službenika i uposlenika nisu našli oni koji će pratiti i procjenjivati sigurnosne prilike i od ove vrste nepogoda.

Građani bi iz svega ovoga vjerovatno mogli izvući jednu lekciju, a to je pozivanje na odgovornost nadležnih službi za zakašnjelu reakciju na ove prirodne nepogode.

(balkans.aljazeera.net)