Hatma-dova i večer posvećena akademiku Nedžadu Ibrišimoviću
Uz podršku Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo džemat Mrakovo 05. novembra 2011. godine je organizirao večer posvećenu književniku Nedžadu Ibrišimoviću i tom prilikom je proučena hatma-dova.
Dovu su proučili imami Medžlisa islamske zajednice Sarajevo u džamiji u Mrakovu, općina Ilijaš. Osim imama, dovi su prisustvovali i načelnik općine Ilijaš, Nusret Mašić, zatim general Rašid Zorlak i glavni imam Sarajevskog medžlisa, Ferid Dautović.
Nedžad Ibrišimović bio je džematlija u Mrakovu i svoja zapažena djela pisao je upravo u tišini ovoga prostora.
Imam džemata Mrakovo, Sejid ef. Strika, u uvodnom obraćanju zahvalio se prisutnima što su svojim dolaskom ukazali poštovanje akademiku Nedžadu Ibrišimoviću.
Između ostalog je kazao:
„Naše večerašnje okupljanje ima dvojaku ulogu.
Prvi razlog zbog kojeg smo se večeras okupili jeste da se hatma-dovom sjetimo našeg r. Akademika, koji je bio dio nas, živio među nama i svojim djelima nas zadužio da ga se sjetimo dovom. Djela koja je ostavio rahmetli Nedžad su trajna djela, koja žive i od kojih ljudi imaju koristi poslije njegove smrti.
Drugi razlog okupljanja je jačanje svijesti nas Bošnjaka, da naučimo cijeniti one koji zaslužuju da se cijene. Mi se sjetimo bitnih ljudi, učenih ljudi, mudrih ljudi tek onda kada ih izgubimo.
Činjenica da je Nedžad svoju posljednju knjigu morao sam izdati i sam prodavati govori da nismo još naučili cijeniti ljude od pera.
Akademik je bio druželjubiv čovjek, volio je stimulisati druge. Znao je poslije hutbe ili predavanja prići i čestitati, pokloniti knjigu sa posvetom. Večerašnjom dovom i svojim prisustvom pokazujemo da to znamo cijeniti."
Program su vodili diplomirani žurnalista Samir Keć i Emrah Đozić, učenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.
Gosti koji su se obratili na ovoj večeri bili su general Rašid Zorlak i gl. imam Sarajevskog medžlisa, mr. Ferif ef. Dautović.
General Rašid Zorlak bio je dugogodišnji prijatelj Nedžada Ibrišimovića. On je ispričao neke detalje iz Nedžadovog života.
Zorlak je istakao da su rahmetli Nedžad i on puno diskutovali o bliskoj prošlosti Bošnjaka, njihovoj sadašnjosti i budućnosti.
„Nedžad treba biti simbol čestitosti, ljepote i borbe za duhovni preporod muslimana. Na njegovu inicijativu formirano je tzv. legološko udruženje BiH s ciljem da se napravi duhovni preporod Bošnjaka", kazao je Zorlak.
Zorlak je naglasio da je Nedžad strahovito puno patio za Bosnom i Bošnjacima te da nikada nije mogao prihvatiti Republiku Srpsku.
„Nedžad se svojim djelom i radom uvrstio u plejadu Bošnjaka, počevši od Safvet-bega Bašagića, Edhema Mulabdića, reisa Džemaludina Čauševića, Osmana Nuri Hadžića, Kasima Dobrače, komandanta Rasima Delića do rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića", istakao je Zorlak.
Zorlak je kazao da je Nedžadova velika želja bila da napiše dramu o Meši Selimoviću i njegovom romanu Derviš i smrt.
Mr. Ferid ef. Dautović je istakao da je akademik Ibrišimović iza sebe ostavio knjige.
„Oni koji ostavljaju knjige iza sebe ostaju da žive mnogo duže od materijalne kulture, jer duhovna kultura ima veću mogućnost da duže traje i da ima veći uticaj na ljude", rekao je Dautović.
Dautović je, također, istakao da je rahmetli Nedžad želio osnovati udruženje čitalaca da nauči ljude kako čitati knjigu.
„Nije uspio u tome, ali je nama ostavio ideju koju trebamo promovirati", rekao je Dautović.
Dautović je naglasio da je Nedžad jedne prilike rekao da najviše voli imame i avione. Kada su ga pitali zbog čega najviše voli imame i avione, on je odgovorio da avione voli zato što ga brzo prevoze gdje želi, a imame što će ga dovesti do Dženneta.