Promo banner

A+ A A-

Marama je sastavni dio prakticiranja vjere

nahla-logoNevladina organizacija Centar za edukaciju i istraživanje "Nahla" iz Sarajeva reagirala je na posljednje slučajeve kršenja prava muslimanki i zatražila dosljedno poštivanje principa ravnopravnosti, nediskriminacije i prihvatanje marame kao sastavnog dijela prakticiranja vjere. Rijasetov web portal u potpunosti prenosi reagiranje ove nevladine organizacije.

- Centar za edukaciju i istraživanje "Nahla" iz Sarajeva, kao nevladina  organizacija koja se kroz svoje djelovanje zalaže za osnaživanje žena i zaštitu njihovih prava, bez obzira na njihova politička uvjerenja, vjersku ili nacionalnu pripadnost, u svjetlu posljednjih dešavanja
vezanih za uskraćivanje prava na rad i slobodno prakticiranje vjere muslimankama koje nose maramu želi podsjetiti na sljedeće:

Da je u demokratskom, pluralnom društvu neophodno dozvoliti njegovim građankama da samostalno donose odluke o svom životu. Neophodno je garantirati im pravo na izbor, pravo na opredjeljenje, pravo na rad, pravo na slobodu misli, savjesti i vjere, bez ugrožavanja prava
drugih.

Da je prema važećim zakonima iz oblasti rada u Bosni i Hercegovini zabranjena svaka vrsta diskriminacije po osnovu prava na rad i zapošljavanje. Bosna i Hercegovina je potpisnica velikog broja konvencija iz oblasti rada, a zakoni koji se donose u novije vrijeme usklađeni su u najvećem dijelu s međunarodnim konvencijama.

Da muslimanke koje se pokrivaju smatraju pokrivanje sastavnim dijelom prakticiranja svoje vjere, bez čega obredoslovni aspekt njihove vjere nije zadovoljen. Primarna svrha pokrivanja muslimanki nije simboliziranje islama i kao takvo pokrivanje primarno ne potpada pod
propise o vjerskim i nacionalnim simbolima, nego je prije svega pravo na vjeru ili uvjerenje.

Da je prakticiranje vjere definirano Općom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (u članovima 9. i 18.) Prema ovim propisima, ograničenja slobode prakticiranja vjere mogu se propisati samo zakonom (ne odlukama, pravilnicima i slično) i to kada je takvo ograničenje nužno u demokratskom društvu, što se mora dokazati. U Općem komentaru Komiteta za ljudska prava koji nadzire provedbu ovog pakta navodi se da slijeđenje ili prakticiranje vjere ili uvjerenja "može uključivati ne
samo ritual, već i određene aktivnosti poput određenih ograničenja u ishrani, nošenja specifične odjeće ili pokrivala za glavu".

Da Ustavne odredbe Bosne i Hercegovine (ali i entiteta i kantona) uključuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda, osiguranje tih prava i zaštitu ličnih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava.

Da Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini nalaže da će se diskriminacijom smatrati "svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla... kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog života".

Apelujemo na sve institucije koje su uključene u rješavanje ovog pitanja da istraju u poštivanju principa jednakosti i slobode vjerovanja, kako bi na taj način pokazale da zaslužuju povjerenje i da zastupaju interese svih građana, saopćeno je iz Nahle.