Promo banner

A+ A A-

Musliman mora biti jak u svakom smislu

Kako spojiti islamsku duhovnost i materijalizam urbanog društva razgovarali smo sa imamom Čaršijske džamije u Sarajevu, hafizom Muhamedom ef. Ćajlakovićem, jednim običnim muslimanom kojeg svakodnevno srećemo i ne primjećujemo...

Razgovarao: Amir Krivokapa

muhamed-cajlakovicOdrekao se vlastitog komoditeta radi općeg dobra

Naš sagovornik je po mnogo čemu neobična osoba. Rođen u Šerićima, medresu završio u Sarajevu. U bivšoj JNA osuđen na pet godina zatvore zbog navodne „propagande", magistrirao i nastavio živjeti i raditi u Sarajevu. Razgovarali smo o običnim životnim stvartima o islamu i muslimanima ali najviše od svega me začudio nevjerovatno islamski pristup prema drugima. Naime hafiz Muhamed se odrekao svog komoditeta ne koristi automobil, nema ga niti ga namjerava imati. Razlog je nevjerovatan, naime on ne želi svojim autom remetiti prirodu i smetati ljudima.

''Moramo sve što radimo raditi za onaj svijet, ovaj je prolazan. Odricanje od dunjaluka ne smije biti shvaćeno bukvalno, jer vidimo koliko je zapadni svijet odmakao od muslimanskog. Pogledajmo primjer arapskog svijeta gdje se tek sad muslimani oslobađaju  diktatora koji su vladali 30 - 40 godina.''

Dunjaluk i Ahiret

„Takvi primjeri nisu poznati u zapadnom, uglavnom kršćanskom svijetu. Odricanje od Dunjaluka ne smije biti shvaćeno na fatalistički način, jer ovaj svijet je prolazan a nerad ili odricanje totalno vodi muslimane u siromaštvo koje je blisko kufru kako kaže Poslanik sallallahu alejhi ve sellem. Musliman mora biti jak u svakom smislu.''

''Nekim ljudima Allah, dželle šenuhu, daje iskušenje u bogatstvu a nekima u siromaštvu. Znamo primjer Karuna kojem je Allah dao veliko bogatstvo ali ga je zajedno s njim strovalio u bezdan jer je bio nezahvalan svom Gospodaru iako su mu mnogi ljudi zavidili na njemu. Ali, islam je u osnovi ipak na strani onih koji s halalom stiču bogatstvo i koji pravilno postupaju s njim zahvalni svome Gospodaru na tome.''

''Allah, dželle šenuhu, nas je uzvisio islamom, u onolikoj mjeri koliko ga se odreknemo u tolikoj mjeri  ćemo biti poniženi u svakom pogledu.''

Islamska zajednica

''Naša islamska zajednica je ogledalo muslimana, zato na prvom mjestu moramo čuvati čast i ugled te Zajednice zajedno sa njenim predstavnicima i reisom na čelu. Ona je glavna institucija Bošnjaka muslimana i samo zajedništvo će nas očuvati od pogroma koji smo doživjeli  i koji nam se možda opet sprema. Neki nas pokušavaju podijeliti na različite skupine, na one koji klanjaju, na one koji ne klanjaju, ali, ne zaboravite da nas dušmani u Srebrenici nisu razdvajali na one koji klanjaju i one koji ne klanjaju. Redom su ubijali i to bi svakome pametnome trebali biti pouka. Ali, mi smo Bošnjaci i Bosna i Hercegovina je naša domovina i ni po koju cijenu ne sijemo to zabraviti a opet, volio bih da se naši zemljaci više vračaju u domovinu  a da je manje napuštaju. Na kraju krajeva nekada je i kvantitet bitan jer iz kvantiteta izlazi i kvalitet.''

Kritika

„Ima jedna stvar koju sam primijetio tokom svog odlaska na hadž, naime duž cijelog puta kroz Tursku vidio sam da je svaki komadić zemlje obrađen. Ja sam rodom iz Šerića i znam dobro da smo obrađivali svaki komadić zemlje. A danas? Pogledam uzduž našu zemlju i vidim koliko neobrađenog zemljišta imamo, a toliko nezaposlenih. Ja sam zaključio da smo pomalo lijen narod i da ne koristimo blagodati koje nam je Allah, dželle šenuhu, dao a ne može se tako. Kažu da im se ne isplati, a to meni nikako nije jasno, kako im se ne isplati kada imamo zemlju vodu plodno tlo ali eto. Ja sam uvijek govorio ni jedan posao nije sramota raditi ako je pošten. Sramota je krasti i zarađivati na haram način."

Treća po važnosti džamija u Sarajevu

Baščaršijska džamija u Sarajevu nalazi se u centru grada u srcu Baš Čaršije tj. glavne čaršije. Ovo je po važnosti treća džamija u Sarajevu, posle Begove i Careve. Drugi naziv za nju je džamija Havadže Durak. Izgrađena je 1528. godine i zadužbina hodže Duraka, po kome je i dobila ime. Unutrašnjost džamije karakterišu izvrsno rješenje osvijetljenosti dnevnim svjetlom i jako dobra akustika. Rekonstruisana je poslije Drugog svjetskog rata. Podignuta u središtu tadašnjeg privrednog centra sarajevske čaršije, imala je veliki značaj za njen ekonomski razvoj. Više dobrotvora, većinom trgovaca, zavještalo je svoja imanja za održavanje vazova (propovijedi) u ovoj džamiji. Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. godine.