8 godina od preseljenja na Ahiret Alije Izetbegovića
U srijedu 19. oktobra navršava se osam godina od smrti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, vrhovnog komandanta, političara, filozofa, humaniste, koji je cijeli svoj život posvetio borbi za ljudska prava.
Rahmetli predsjednik bio je jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog doba, veliki borac za opstojnost Bosne i Hercegovine i afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta Bio je borac za demokratiju, za ljudska prava i slobodu svakog čovjeka, najzaslužniji je za političko organiziranje Bošnjaka, kroz SDA, a njegovi mudri potezi su plijenili čak i one koji ga nisu voljeli. U najtežim ternucima je upozoravao pripadnike Armije i MUP-a, da se ne svete i da ne čine zločine, za koje će jednoga dana svi koji ih budu činili morati položiti račun, pred nekim od međunarodnih sudova.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, Medalja Centra za demokratiju iz Washingtona, a najtiražniji i najuticajniji španski list madridski list El Mundo izabrao je Aliju Izetbegovića za ličnost 1995. godine u svijetu.
Istanbulski Marmara univerzitet 1997. godine dodijelio mu je titulu počasnog doktora pravnih znanosti za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na Forumu u Cran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava. Znao je kazati: "Bosna je komplicirana zemlja: tri religije, tri nacije i ostali. Nacionalizam je jak u sve tri nacije; dvije od njih imaju puno rasizma, šovinizma, separatizma; i mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga."
Richard Holbrook je kazao: "Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on, ali ponavljam, da nije bilo njega, ne bi bilo Bosne i Hercegovine. To je i Milošević kazao u Daytonu. On je rekao da je Izetbegović pobjedio. Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović je u najsudbonosnijoj etapi trajanja Bosne i Hercegovine stao na čelo naroda, kojem je prijetilo istrebljenje, a zemlji podjela i zatiranje svih tragova kulture. Stao je na čelo Bošnjaka, kada su bili: nacionalno i politički nezreli, neorganizirani, nenaoružani i sumnjičavi jedni prema drugima. U takvim okolnostima raspisati referendum i izboriti se za nezavisnost, bilo je pravo herojstvo, a sa golorukim narodom krenuti u obračun sa agresorima je bilo još teže... Želja rahmetli predsjednika je bila da bude ukopan pored svojih saboraca, u šehitluku Kovači i ta želja mu je ispunjena. Na dan dženaze rahmetli predsjedniku Izetbegoviću, u srijedu, 22. oktobra 2003. godine kiša je neprekidno padala od utorka navečer i tokom cijele dženaze, kao i poslije , ali se niko nije žalio na kišu; naprotiv svako je želio da bude što bliži tabutu čovjeka koji je zadužio ne samo ovu već i buduće generacije.