Ramazanska idila u Bosanskom Kobašu

Bosanski Kobaš je jedan od rijetkih medžlisa u BiH  koji ima samo jedan džemat, odnosno to je džemat koji je ujedno i medžlis. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bosanski Kobaš je mladi i izuzetno aktivni  Mirzet ef. Pezer iz Ahmića kod Viteza, koji je dolaskom u ovaj medžlis donio jednu novu dimenziju u radu ovog medžlisa-džemata, koji je u sastavu Muftiluka banjalučkog. Kako nam reče Mirzet efendija dolaskom mubarek mjeseca ramazana u Bos. Kobašu nastane prava ramazanska idila, jer se na svakom ćošku osjeti prisustvo ovog najdražeg nam gosta. Dolazak ramazana najviše se  osjeti u obnovljenoj  kobaškoj džamiji, koja je posebno dobro posjećena u ovim mubarek ramazanskim danima. 

Na samom početku mjeseca ramazana MIZ Bosanski Kobaš posjetili su  generalni sekretar Rijaseta Muhamed ef. Salkić, Rasim ef. Kadrić i muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, a povod je bila sedma godišnjica otvorenja obnovljene džamije u Bosanskom Kobašu. Nakon što su evocirane usponeme na otvorenje džamije, prisutni su iftarili u Bos. Kobašu, a iftar su pripremile vrijedne džematlije Kobaša.

Mevludskim programom obilježena je 17. noć mjeseca ramazana, a u toku su pripreme za 27. noć i Bajram. Akcija prikupljanja zekata i sadekatul-fitra je na zadovoljavajućem nivou, ako se uzme u obzir da Bosanski Kobaš ima samo 150 članova i da je stanovništvo uglavnom nezaposleno. Imamu Mirzet efendiji, koji će ove godine biti u itikafu, u radu sa polaznicima mekteba i organizovanjem mevludskog programa pomaže učenica Gazi Husrev begove medrese Rabija Puškar. 

Historija Bosanskog Kobaša 

Bosanski Kobaš sa nalazi na desnoj obali Save. Turska carevina je u Bosanski Kobaš došla 1530. godine, kada je stigla i u oba Broda. Kobaš je pripojen bosanskom sandžaku, dok je Slavonski Brod potpao pod požeški sandžak. Tada je u Kobašu osnovan kadiluk koji se prvi put spominje u pisanom dokumentu 1540. godine. Drugi put kadiluk se spominje 1554. godine, kada se i kasaba Banja Luka nalazi u njegovom sastavu.No, prilike su se vremenom promijenile: Banja Luka je postala sjedište sandžakbega, bosanskog sandžaka, a 1580. godine sjedište beglerbega bosanskog pašaluka. Budući da se od 1587. godine Bosanski Kobaš više ne spominje kao kadiluk, vjerojatno je da je to sjedište preneseno u Banja Luku koja se 1592. izričito navodi kao kadiluk. To prenošenje bilo je izvršeno, svakako, početkom druge polovice XVI stoljeća, s tim što se kadija u Banjoj Luci još 1587. naziva kobaškim - ali tek titularno, jer se praktična upravna vlast nalazi već u novom sjedištu.

Hudar efendijina džamija u Bosanskom Kobašu,
stara preko 400 godina, porušena 1992. godine 

Kobaškom kadiluku, sada titularnom, pripadao je sav teritorij u porječju Vrbasa, od Jajca na sjever do Save, na istok od Bosne, zajedno sa Gradom Doborom, a na zapad do rijeke Sane.

U XVIII stoljeću bila je već zaboravljena stara slava Bosanskog Kobaša, pa je njegova nahija tek jedna od nekoliko u banjalučkom kadiluku.

Danas Bosanski Kobaš pripada opštini Srbac, koja se do 1969. godine zvala Svinjarevo.

Bosanskom Kobašu, gradiću na krajnjoj granici tadašnje turske carevine, ostala je u zalog još samo stara slava, a veličini i značaju ovog mjesta gotovo da se izgubio svaki trag.

Nijaz Duzan