Promo banner

A+ A A-

Dva kladuška povijesna dana

„Pored svih učešća na različitim skupovima, pored svih obraćanja pred različitim publikama, pored Moskve, Londona i ostalih mjesta u kojima sam boravio, danas se ovdje osjećam najsretnije. Cijenim da je ovaj trenutak prijeloman u svakom pogledu. Mnogo sam puta razmišljao i mogao sam svašta misliti o Krajini, ali nisam mogao ni zamisliti da ovdje u Velikoj Kladuši Islamska zajednica ovo ima", riječi su reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, oduševljenog posjetom Velikoj Kladuši. 

reis-kladusa-2011-2

Osim što je 15.augusta 1998.godine prisustvovao svečanom otvorenju džamije u Maloj Kladuši, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić nije bio na području velikokladuškog Medžlisa u posjeti koja je imala radni karakter. Iako je ovo bila nepresušna želja i potreba  naroda koji na karti Bosne i Hercegovine bilježi krajnju zapadnu tačku, dugo se morala čekati. Narodu Velike Kladuše je već odavno  trebala posjeta koja ohrabruje i daje optimizam, kao što je ova dvodnevna, koja je realizirana u petak i subotu 08. i 09. jula. Zato će se ova dva dana i 2011.godina u Velikoj Kladuši i cijeloj Krajini bilježiti kao značajni i historijski, kako je to rekao tamošnji gradonačelnik Admil Mulalić.

Reisu-l-ulema dočekan na granici Općina Cazin i Velika Kladuša

Reisu-l-ulema je u pratnji šefa protokola i Bihaćkog muftije u petak, 08. jula, stigao u mjesto Purići na granici Općina Cazin i Velika Kladuša u 12,00 sati, gdje ga je dočekalo stotinjak automobila, okićenih i obilježenih ružama, barjacima i državnim zastavama. Tu su prvom redu bili članovi Odbora za doček : predsjednik Medžlisa Arif ef. Erdić, sekretar Emir Pajić, v.d. glavnog imama prof. Zumret ef. Ćoragić, predsjednik Ilmijje Izudin ef. Hilić, savjetnik Općinskog načelnika ing. Husein Hadžić, univerzitetski profesor dr. Sulejman Kendić te dvojica članova IOM-a Velika Kladuša prof. Nisvet Mujanović i prof. Muhamed Galijašević. Nakon selama i kraćeg upoznavanja,  Reisu-l-ulema je primio prelijep buket bijelih ruža od dvojice malih polaznika mektepske nastave iz džemata Todorovo. Džamija u Todorovu ima najveću površinu za namaz i može primiti najviše klanjača, pa je to bio razlog da u njoj imami Reisu-l-ulema , kao i to što je u toj džamiji sedamnaest godina službovao rahmetli Hasan ef. Hilić, glavni imam Medžlisa IZ - e Velika Kladuša koji je umro prije sedam mjeseci. Pred džamijom u Todorovu musafire su dočekali članovi džematskog odbora na čelu sa mladim i aktivnim mutevelijom Fuadom Sulejmanagićem. Sulejmanagić je izrazio riječi dobrodošlice dr. Ceriću te zamolio da se prouči Fatiha pred šehidskim spomen-obilježjem koje se nalazi ispred Todorovske džamije. Poslije džuma-namaza, koju je predvodio Reisu-l-ulema, on je održao predavanje u kome se zahvalio džematlijama Todorova na poštovanju koje su imali prema imamu rahm. Hasan-efendiji, te govorio o prolaznosti ovoga života, griješenju i traženju oprosta od Allaha dž.š. : „Žao mi je što nisam mogao prisustvovati dženazi mog kolege rahmetli Hasana ef. Hilića ali sam istovremeno sretan zbog informacije da ju je klanjalo nekoliko hiljada vjernika. On je bio vrlo odgovoran imam i učinio je veliki hizmet Islamskoj zajednici. Zato nas je sviju zadužio da ga se po dobru sjećamo, kao što nam je dužnost i obaveza da se svih svojih umrlih sjećamo hajir-dovama. Na koncu, i svoju dušu smo dužni vratiti Allahu, dž.š., čistu, upravo onakvu kakvu nam je i podario. Zato je najveća mudrost ovoga života proći kroz dunjalučko blato, a ne uprljati se". Govoreći o ponašanju muslimana, Reis-efendija je naglasio: „Najveću štetu Islamu su donijeli muslimani nepridržavanjem islamskih propisa. Moramo biti svjesni svoje lične odgovornosti, jer najveću štetu činimo sami sebi." Na kraju ovog vazu-nasihata uslijedila je čestitka na dočeku mjeseca ramazana koji je pred nama i dova Allahu, dž.š., da nam se nikad ne ponovi genocid kao što je onaj u Srebrenici. Nakon džuma-namaza Reisu-l-ulema, Bihaćki muftija i predstavnici Medžlisa su posjetili porodicu rahmetli Hasana ef. Hilića.

Prijem kod načelnika općine Velika Kladuša

U 15,00 sati je u kabinetu načelnika općine Velika Kladuša Admila Mulalića upriličen prijem kojem su prisustvovali njegovi savjetnici i pomoćnici, te premijer vlade Unsko-sanskog kantona dr. Hamdija Lipovača. „Zadovoljstvo mi je da po prvi put imamo tu čast da dočekamo i ugostimo vrhovnog poglavara Islamske zajednice, ali je i razlog mojoj sreći sutrašnje otvaranje dvadeset devete po redu džamije na području općine Velika Kladuša. Trudimo se i želimo da i kroz taj segment budemo u pravom smislu kapija i prozor Bosne. Želja nam je da svaki putnik - namjernik koji prelazi granicu udaljenu od centra grada svega pet stotina metara, prvi dojam o Bosni stekne u Velikoj Kladuši i da taj dojam bude što je moguće bolji," kazao je Mulalić, s ponosom ističući  opredijeljenost Općine za saradnju sa Medžlisom, kao i spremnost da pomogne sve važne projekte od vjerskog i društvenog značaja za građane ovog kraja. Ef. Cerić se zahvalio načelniku Mulaliću na prijemu, čestitao na postignutim rezultatima, pohvalio čistoću grada, a posebno opredjeljenje da se stipendiraju svi redovni studenti od kojih je sedmoro i na Fakultetu islamskih nauka.

reis-kladusa-2011-3

Svečana sjednica Skupštine Medžlisa IZ - e Velika Kladuša

U Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši je u petak 08.jula sa početkom u 16,00 sati održana svečana sjednica Skupštine Medžlisa, kojoj su osim delegata iz 26 kladuških džemata i njihovih imama, prisustvovali i direktori javnih ustanova i preduzeća te predstavnici drugih institucija sa područja Općine i glavni imami i predsjednici susjednih medžlisa. Učenjem Kur'ana sjednicu, kojom je predsjedavao Arif ef. Erdić, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ - e Velika Kladuša,  otvorio je Fahrudin ef. Hilić, imam iz Todorova. U prigodnom referatu, Arif ef. je obrazložio karakteristike Medžlisa IZ - e Velika Kladuša, te segmente njegovog djelovanja. Između ostalog, u ovom ekspozeu je naglašeno da je  prema popisu iz 1991.godine, ovdje  živjelo 48.305 muslimana, što je 91,30% od ukupnog broja stanovnika. Džamija je bilo 20 i 20 mekteba, što je jedna džamija i jedan mekteb na 2.415 muslimana."

Međutim, u Medžlisu su zadovoljni sadašnjim stanjem, jer u Velikoj Kladuši postoji sagrađenih dvadeset šest funkcionalnih džamija i dvadeset sedma je pred svečanim otvorenjem. Džemati Zborište i Čaglica pripadaju Medžlisu IZ - e Bužim, a teritorijalno općini Velika Kladuša. Sve džamije uglavnom zadovoljavaju standarde i odgovaraju vremenu i prostoru. Trenutni nedostatak kod većine džamija su neizgrađene gasulhane i mrtvačnice sa hladnjačama koje su danas neophodne. Što se tiče imamskih stanova tu je stanje nešto lošije. Osim džamija vjernicima je na raspolaganju i 15 mesdžida koji se obično koriste u toku mjeseca ramazana radi udaljenosti od matičnih džamija. Mesdžidi su u dobrom stanju , a u toku je adaptacija mesdžida Ćulumak koji pripada Todorovu i izgradnja novog mesdžida u Čuturićima - džemat Golubovići. „Kad je u pitanju vakufska imovina, nje u zemljištu ima 726 dunuma, dok poslovnih prostora i drugih objekata od kojih se ostvaruje najamnina nema. U Todorovu je prije desetak godina počela izgradnja poslovnog objekta u vlasništvu džemata, radovi su sada u zastoju, a jedini vakufski objekat je zgrada Medžlisa na adresi Kulište br. 5 koja već dvadeset šest godina stoji nedovršena... Naravno, time ne želim reći da ne postoje oni koji u zadnjih nekoliko decenija nisu ništa uradili za ovu instituciju, a mogli su! Imajući u vidu podatak da materijalna šteta koju trpi Islamska zajednica zbog nevraćanja vakufske imovine od 1996.godine iznosi 286 miliona KM, ukupna šteta milijardu i deset miliona KM, godišnji gubitak 25 miliona i 500 hiljada, i imajući u vidu našu obavezu kao izvršne vlasti na području Medžlisa da zaštitimo sve vakufe na području koje obuhvatamo, stavili smo se na raspolaganje džematima i džematskim odborima za rješavanje sporova oko vakufske imovine. Dok se na nivou države ne usvoji Zakon o restituciji i ne dođe do denacionalizacije vakufske imovine, moraćemo se za naše pravo boriti svim raspoloživim pravnim sredstvima, jer vakufske imovine na području grada i općine Velika Kladuša ima zaista mnogo",  istaknuo je Erdić. Na kraju svoga izlaganja, on se zahvalio svim imamima i džematlijama koji su na bilo koji način pomogli funkcionisanje Medžlisa i džemata koji mu pripadaju: „Vjerski život u cijelosti odvija se uz pomoć naših vrijednih imama, džematlija a od njih se kao i svakom drugom segmentu života posebno ističe veliki broj pojedinaca. Namjera nam je danas te istaknute pojedince nagraditi i to prema vlastitim saznanjima o njihovoj angažiranosti i zalaganju za dobrobit Islamske zajednice u Velikoj Kladuši. " Priznanjima ZA DOPRINOS U OBNOVI I IZGRADNJI VJERSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE VELIKA KLADUŠA nagrađeni su : Načelnik općine Velika Kladuša Admil Mulalić, vlasnik zlatarske radnje „Jasmina" iz Velike Kladuše Ale Kekić, privatni poduzetnik Fikret Tabaković - Mimin iz Todorovske Čelinje, vlasnik pekarske radnje Mahmut - Maše Abdić iz Velike Kladuše, Suad Šabić iz Vrnograča i Ahmić Miljković iz Trnova.  ZA NESEBIČNO ZALAGANJE I USPJEŠNO RUKOVOĐENJE DŽEMATOM DONJA VIDOVSKA dodijeljeno je priznanje muteveliji ovog džemata hadži Munibu Doliću, a posthumno muteveliji džemata Todorovska Slapnica rahmetli Huseinu Abdiću. ZA USPJEŠNO DUGOGODIŠNJE RUKOVOĐENJE BLAGAJNIČKIM POSLOVIMA U DŽEMATU VRNOGRAČ priznanje je dodijeljeno hadži Ibrahimu - Brajki Kasumoviću, a Zuhdiji ef. Imamoviću ZA ZNAČAJAN DOPRINOS U IZGRADNJI MUNARA NA PODRUČJU MEDŽLISA IZ - e VELIKA KLADUŠA. Osim ovih priznanja dodijeljene su i tri plakete i to : Feridu - Feđi Kapiću ZA LIČNI DOPRINOS U AFIRMACIJI I RAZVOJU VJERSKOG ŽIVOTA NA PODRUČJU MEDŽLISA IZ - e VELIKA KLADUŠA, prof.Mehmedu ef. Kudiću ZA USPJEŠNO RUKOVOĐENJE VJERSKO-PROSVJETNOM SLUŽBOM MEDŽLISA U PERIODU OD 1998. DO 2008., te na kraju rahmetli prof.Hasanu ef. Hiliću, glavnom imamu ovog Medžlisa (posthumno) ZA DUGOGODIŠNJI USPJEŠAN I PLODONOSAN IMAMSKO - MU'ALLIMSKI RAD TE SVEUKUPAN DOPRINOS U PROMOVISANJU I AFIRMACIJI INSTITUCIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH.

O vjerskom životu na području Općine i Medžlisa

Na ovoj svečanoj sjednici svoje prvo obraćanje je imao i vršilac dužnosti glavnog imama Zumret ef. Ćoragić. On je govorio o vjerskom životu na području Općine i Medžlisa ističući da je Velika Kladuša jedina općina koja se može pohvaliti stopostotnim odzivom učenika na vjeronauku u školama i stopostotnom zatupljenošću stručnog vjeroučiteljskog kadra. Osim toga, mektepska nastava u kladuškim džematima je dobro organizirana, što se vidi po izvještajima koji su ostali iza glavnog imama rahmetli Hasana ef. Hilića. U vjeronaučnoj 2009/2010.godini rahmetli Hasan ef. je  izvršio 52 kontrole na osnovu kojih je konstatirao da se najuspješnija mektepska nastava odvija u džematima Vrnograč i Mala Kladuša, a tehnički je najopremljenija mektepska učionica u džamiji Zagrad. Ukupno upisanih učenika je bilo 1430 a od toga 1127 redovnih. Mu'allimi su održali  4330 časova mektepske nastave, arapsko pismo je učilo 292, Kur'an 330, a hatmenski ispit je završilo 97 učenika. Izvještaj za 2010/2011.godinu nije još završen ali prema raspoloživim podacima broj učenika za hatmenski ispit je u porastu jer ih je već 115 prijavljenih. Inače , svake godine na takmičenju učestvuje oko 100 učenika, a od toga se određeni broj prema propozicijama plasira na više nivoe.

Nakon obraćanja v.d. glavnog imama, cijenjeni auditorijum je poselamio predsjednik Ilmije Velika Kladuša  Izudin ef. Hilić koji je, prenijevši oduševljenje imama posjetom Reisu-l-uleme, ukratko predstavio članstvo i rad ovog odbora Ilmije. Osim najznačajnih informacija o Ilmijji u Velikoj Kladuši , Izudin ef. je govorio o ulozi imama u društvu vršeći komparaciju sa drugim službama i zanimanjima koja imaju dosta manje obaveza, a daleko više prava. Kako je naglasio „imami su danas na vjetrometini raznih napada, klevetanja, dezinformacija, etiketiranja, a malo ko im staje u odbranu. Ali, ima jedna istina koja se naprosto ne bi smjela zaobilaziti, a to je da su u određenim povijesnim okolnostima upravo imami na sebe primili tešku zadaću očuvanja, ne samo vjerskog nego i bošnjačkog bića". Najveće ovacije je izazvala konstatacija da „su imami, kao važan kohezioni faktor, u Velikoj Kladuši poslije rata opravdali svoju misiju." Izudin ef. je naglasio: „Džamije su pune, a ljudi se u džematima više ne mrze i to je naš najveći uspjeh! Predsjednik Hilić i potpredsjednik Glavnog odbora Ilmije Bosne i Hercegovine prof. Sead ef. Duraković su dodijelili priznanja:  za doprinos u jačanju vjerskog života i predan rad na poslovima imama, hatiba i mu'allima u džematima na području Medžlisa IZ-e Velika Kladuša , POSTHUMNO imamima: Rami ef. Ogreševiću, Nasiru ef. Hamzabegoviću, Hasanu ef. Hadžiću, Halidu ef. Rizviću, Omeru ef. Hodžiću, Osmanu ef. Mustafiću, Ismetu ef. Mačkoviću, Hasanu ef. Rošiću i Mehi ef. Galijaševiću. Za dugogodišnji angažman na poslovima imama, hatiba i mu'allima u džematima na području Medžlisa IZ - e Velika Kladuša dodijeljena su i priznanja najstarijem aktivnom imamu Šefiku ef. Ćatiću i najstarijem penzionisanom imamu Sulejmanu ef. Kajtezoviću.  Osamdesetpetogodišnjem ali još uvijek izrazito vitalnom Sulejman ef. je ovo priznanje uručio Reisu-l-ulema.

Obraćanje kladuškog gradonačelnika

Posebnu pažnju je izazvalo i obraćanje kladuškog gradonačelnika Admila Mulalića koji se na samom početku zahvalio čelnicima Medžlisa na korektnoj saradnji i čestitao na izvanrednoj organizaciji. Od dolaska na čelo ove općine načelnik Mulalić je finasijski pomogao veliki broj džemata te izrazio spremnost da to u skladu s ekonomskom situacijom i dalje čini: „Opredjeljenje administracije kojoj sam na čelu je da i u buduće svim raspoloživim sredstvima pomogne razvoj vjerskog života. Moja posebna želja kao nosioca izvršne vlasti i kao građanina je da izgradnja Islamskog kulturnog centra u Velikoj Kladuši bude bar započeta u mom mandatu. Istovremeno očekujem pomoć i podršku Muftije ali i Reisu-l-uleme, jer sve ove mnogobrojne džamije u Velikoj Kladuši do sada smo gradili sami." Na kraju je načelnik Mulalić još jednom poželio ugodan boravak reisu Ceriću, te njegovu službenu posjetu ocijenio historijskim činom, naglasivši da očekuje da će  rezultat posjete imati učinak iznad svih ičekivanja.

Premijer vlade Unsko-sanskog kantona dr. Hamdija Lipovača je između ostalog rekao: „Sve što sam naučio čitajući teološka štiva jeste da je Allah dž.š. stavio čovjeka u prvi plan. Sve počiva na čovjeku. Zato  nije slučajno da Mustafa Cerić kao čovjek, svojim osmijehom, stavom i mudrošću plijeni ljude oko sebe čak i onda kada ga mi političari ne razumijemo. Svaki put kada je Reis - efendija došao na naš kanton, mi smo se osjećali snažnije i sigurnije. Danas je veliki dan , njegove veličine će neki tek kasnije biti svjesni. Ko je htio da čuje taj je čuo, a ko je htio da razumije taj je razumio poruku Mustafe ef. Cerića kada je izrazio ponos na sve Krajišnike i to sve do jednoga. U ovim riječima je snažna poruka miroljubivosti i pomirenja." Ističući važnost uloge imama u društvu, Lipovača je izrazio spremnost da se na području USK - a PIO i ZO doprinosi za imame riješe preko kantonalnog budžeta. Na kraju obraćanja, u znak zahvalnosti i priznanja za uspješan rad i organizaciju Medžlisa IZ - e Velika Kladuša, premijer Lipovača je kao novčanu pomoć Medžlisu dodijelio 3.000,00 KM.

Hasan ef. Makić je pohvalio novo rukovodstvo Medžlisa u Velikoj Kladuši, te izrazio spremnost Muftijstva i viših organa IZ - e da im u svakom pogledu pomognu. Ističući veoma važne pozitivne poteze ovog, kako je rekao veoma mladog rukovodstva, muftija Makić je pozvao imame, džematske odbore na čelu sa mutevelijama kao i članove Skupštine da budu jedinstveni u nastojanju da Medžlis što bolje funkcionira. „Od imama, džematskih odbora i mutevelija zavisi kakav će vjerski život biti, zato je i važno što su danas ovdje istaknute zasluge nekih pojedinaca", rekao je Hasan ef. Makić.

Obraćanje reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića

 Srdačno se zahvalivši na hediji, koju su mu u ime Medžlisa uručili u znak dubokog poštovanja i zahvalnosti za upriličenu posjetu, Reisu-l-ulema je, kao zadnji govornik, rekao : „Pored svih učešća na različitim skupovima, pored svih obraćanja pred različitim publikama, pored Moskve, Londona i ostalih mjesta u kojima sam boravio, danas se ovdje osjećam najsretnije. Cijenim da je ovaj trenutak prijeloman u svakom pogledu. Mnogo sam puta razmišljao i mogao sam svašta misliti o Krajini, ali nisam mogao ni zamisliti da ovdje u Velikoj Kladuši Islamska zajednica ovo ima. Pisao sam i slao nekoliko hutbi pozivajući Krajišnike na pomirenje i te hutbe su od različitih ljudi različito tumačene i komentirane. Allah je htio da ovo vrijeme prođe i da svi kažu svoje. Nije moglo prije zore svanuti, ali evo ja sada ovdje vidim „krajišku zoru" i na tome vam čestitam! Posebno čestitam organizatorima ovog našeg susreta, jer ovo što su priredili i način na koji su to uradili je za svaku pohvalu. Nikada do sada nisam prisustvovao ovakvom svečanom činu proširene skupštine niti jednog medžlisa u Bosni i Hercegovini. Od srca vam čestitam i zahvaljujem vam se na ovom dočeku. Posebno čestitam Udruženju ilmijje što su se sjetili svojih kolega, umrlih imama, jer je to dokaz da vrlo malim stvarima možemo izazvati vrlo veliku sreću. Čestitam vam na uspjehu, čestitam Medžlisu i Općini , HVALA VAM!"

 Nakon ovih riječi Reisu-l-ulema je pročitao izlaganje rahmetli Alije Isakovića sa tribine 11.septembra 1993.godine, jer je kao najprikladnije mjesto da se ono pročita ocijenio upravo Veliku Kladušu.  Naglašavajući važnost općih interesa Bošnjaka, ef. Cerić je naglasio: „Mi moramo imati svoje nacionalne institucije i alternativu koja će nam osigurati da se ne ponove genocidi. Mi nećemo da nam se ponovi još neki 11.juli, nego hoćemo mir, sigurnost i napredak u vjerskom, kulturnom i svakom drugom pogledu. Mi Bošnjaci upravo hoćemo da se ovo čuje iz Velike Kladuše."
 Anterfille

Svanjivanje "krajiške zore"

Pisao sam i slao nekoliko hutbi pozivajući Krajišnike na pomirenje i te hutbe su od različitih ljudi različito tumačene i komentirane. Allah je htio da ovo vrijeme prođe i da svi kažu svoje. Nije moglo prije zore svanuti, ali evo ja sada ovdje vidim „krajišku zoru" i na tome vam čestitam! Posebno čestitam organizatorima ovog našeg susreta, jer ovo što su priredili i način na koji su to uradili je za svaku pohvalu. Nikada do sada nisam prisustvovao ovakvom svečanom činu proširene skupštine niti jednog medžlisa u Bosni i Hercegovini. Od srca vam čestitam i zahvaljujem vam se na ovom dočeku. Posebno čestitam Udruženju ilmijje što su se sjetili svojih kolega, umrlih imama, jer je to dokaz da vrlo malim stvarima možemo izazvati vrlo veliku sreću. Čestitam vam na uspjehu, čestitam Medžlisu i Općini , HVALA VAM!"

Drugi dan posjete Reisu-l-uleme

U subotu 09. jula reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je prisustvovao svečanosti otvorenja novoizgrađene džamije u naselju Begluk kod Velike Kladuše. U jutarnjim satima je u pratnji rukovodstva Medžlisa upriličena posjeta konjaničkom spomeniku krajiškog legendarnog narodnog epskog junaka „Mujo Hrnjica na đogatu". Ovaj spomenik, inače djelo kladuškog akademskog kipara Zlatka Dizdarevića, svojim impozantnim dimenzijama pokazuje da je najveći ovakve vrste u Evropi. Kladušani bi rekli da je konj bana Jelačića na glavnom zagrebačkom trgu „ždrijebe" za Mujinog đogata i da mu i konj i Ban mogu stati pod kopito. Složenim procesom u formi direktne izrade modela u „gips-pozitivu" ovaj spomenik je u   izradi  od 1987.godine, a inače je predviđeno da se nakon salijevanja u bronzi postavi iznad kladuškog starog grada kako bi se sa svih strana vidio u prirodnoj veličini. Kako tehničke i materijalne mogućnosti ne dozvoljavaju da se radovi nastave, ef. Cerić je autoru Dizdareviću i direktoru JKP ing.Osmanu Čauševiću obećao pomoć oko iznalaženja sredstava da se ovo djelo po kojem će cijela Bosna biti prepoznatljiva zaštiti od propadanja.

reis-kladusa-2011-1

Svečano otvorena džamija u najmlađem kladuškom džematu
Begluk je naselje kod Velike Kladuše od centra grada udaljeno oko 7 kilometara, a broji oko 200 džematlija. Spada u kategoriju manjih džemata na području Medžlisa. Do 1998. godine ovo naselje je pripadalo džematu Trn-Polje, a sve do službene registracije 28.juna prošle godine, svoje vjerske aktivnosti su obavljali u mesdžidu od kojeg je nastala današnja džamija. Džamija je dimenzija 10x12 sa minaretom od 30 metara.  Mještani bi se znali pohvaliti imenom mjesta koje datira još iz turskog perioda, te nastojanjima komunističke vlasti da to ime izbrišu. To je, kažu i bio razlog da se baš ovo mjesto teritorijalno podijeli na četiri mjesne zajednice. Po humanosti su poznati još iz vremena Drugog svjetskog rata kada su komšije pravoslavce vodili na teraviju time ih krijući i spašavajući im glave. Danas se sa Begluka vide dvije bogomolje, jedna pravoslavna u mjestu Buhvača i jedna katolička u Cetingradu. Inicijator svih velikih akcija u Begluku i predsjednik građevinskog odbora za izgradnju džamije Aziz Keserović kaže da su ponosni zbog činjenice da će se i njihova džamija vidjeti iz Hrvatske. Svečani program je otpočeo donošenjem tekbira kojima je dočakan Reisu-l-ulema, a zatim učenjem Kur'ana. Voditelj programa je bio Izudin ef. Hilić, a prisutnima je riječi dobrodošlice iskazao imam džemata Begluk Mustafa ef. Mujkić. U svom obraćanju Mujkić se zahvalio istaknutim pojedincima i privrednim subjektima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta , kao i rukovodstvu Medžlisa Velika Kladuša na tehničkoj podršci. Svoje prvo službeno obraćanje na ovoj svečanosti je imao i v.d. glavnog imama Zumret ef. Ćoragić koji je govorio u ulozi džamije u životu muslimana. Nakon pauza u kojima su članovi hora „Gazija" izvodili ilahije, skupu se zapaženim govorom obratio načelnik općine Velika Kladuša Admil Mulalić. Ističući važnost saradnje vjerske i svjetovne vlasti, načelnik Mulalić je rekao da je otvorom ove džamije i dolaskom reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića nastala prekretnica u odnosima između Rijaseta i lokalne zajednice, te da su sa ovim činom mnoge ružne stvari iz prošlosti zaboravljene. Nakon govora načelnika Mulalića prekidanog brojnim aplauzima, obratio se i Muftija bihaćki Hasan ef. Makić koji je čestitao džematlijama Begluka i Medžlisu Velika Kladuša na uspjehu. Na kraju se obratio i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić čije će riječi Krajišnici dugo pamtiti. Najavljujući obraćanje Reisu-l-uleme voditelj programa je naglasio: „Njegov dolazak je ojačanje niti koja nas još više usmjerava prema centru, jer ne želimo djelovati periferno nego svojim djelovanjem što više biti okrenuti prema Sarajevu i osjetiti da je Sarajevo okrenuto prema nama." Ef. Cerić ni u jednom trenutku nije krio zadovoljstvo sveukupnim stanjem i atmosferom u Velikoj Kladuši. Zato je na kraju naglasio: „Odlazim iz Velike Kladuše sa velikim optimizmom za budućnost našeg naroda i države." Ključ novoizgrađene džamije Reisu-l-ulema je predao prvom džamijskom komšiji Hasanu Keseroviću, privatnom poduzetniku koji je za otvorenje džamije uplatio iznos od 15.000 konvertibilnih maraka. Hasan je otvorio džamiju pred dušu majke rahmetli Šahe kojoj je za života bila želja da je ona otvori. U znak sjećanja na Begluk, na kraju programa mještani su reisu Ceriću uručili vrijedan prsten, a program je završen Kur'anom i dovom koju je proučio bihaćki muftija Hasan ef. Makić. Poslije svečanog čina otvaranja džamije, podne-namaza i ručka, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić je ispraćen do granice sa Općinom Cazin,  tamo gdje je i dočekan, jer u Kladuši kažu: „za musafirom se izlazi".

Izudin Hilić

(Preporod, 15. august 2011. godine)