Promo banner

A+ A A-

Otvorena novosagrađena džamija u Ćehajama kod Srebrenika

Više od deset hiljada vjernika prisustvovalo je u subotu, 23. jula 2011. godine, svečanom otvorenju novosagrađene džamije u džematu Ćehaje, Medžlis islamske zajednice Srebrenik. Brojni imami, glavni imami, veliki broj vjernika iz cijele BiH, te izaslanik reisu-l-uleme u BiH dr. Mustafe-ef Cerića, Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ BiH, muftija tuzlanski Husejn ef. Kavazović te glavni imam Medžlisa IZ Srebrenik Refik-ef Hodžić, nazočili su i uputili pohvale vrijednim i čestitim Ćehajičanima na još jednoj pobjedi, još jednoj novosagrađenoj džamiji.

 otvorenje-dzamije-cehaje-srebrenik-juli-2011-1

Današnji Centar Srebrenika upravo je izgrađen na poljima Ćehajčana, sredinom 20.vijeka, a posljednjih godina, Centar se sve više uvlači u ovo prigradsko naselje, koje se prema novom urbanističkom planu proteglo upravo do novosagrađene džamije, o čemu i govori ova priča. Džemat Ćehaje spada među veće bosanske džemate, a smješten je na blagim brežuljcima između doline rijeke Tinje i planine Majevice, kroz čije središte upravo prolazi magistralna cesta Tuzla-Orašje izgrađena 1965. godine. 

Džemat broji više od 300 domaćinstava sa blizu 1.000 stanovnika, koje uglavnom čini domicilno stanovništvo, koje je prema historijskim kazivanjima počelo da se naseljava na ovo područje krajem XVII i početkom XVIII vijeka, tačnije nakon „Bečkog rata" i to povlačenjem Turaka iz Mađarske. Prvi stanovnik navodno je bio Kurt Alija-Ćehaja, što u prevodu znači pomoćnik vezira ili paše, odnosno nekog drugog visokog vojnog dužnosnika u osmanlijskoj vojsci.  Navodno je imao sinove Smajla, Ibru, Avdu, Husu, Omera i Suljagu od kojih su i potekle danas najbrojnije porodice Smajlovića, zatim Ibrića Avdića, Husića, Omerovića i Suljagića. 

Imamsko-hatibsku i muallimsku dužnost trenutno obavlja  imam Jasmin ef. Begunić. Mektebska nastava se odvija po planu i programu Rijaseta islamske zajednice, a upisanih polaznika u ovoj godini je 80 od kojih 30 uči Kur'an. U Ćehajama je od davnina postojala džamija, a prva je sagrađena 1890. godine, koju je „zub vremena" znatno oštetio, pa su vrijedne džematlije iz Ćehaja, 1958. godine, istu u potpunosti renovirali i temeljito obnovili. Svečano otvorenje džamije bilo je 17. oktobra 1958. god. Devedesetih godina javlja se ideja za gradnju nove i veće džamije u Ćehajama, jer postojeća džamija, koja je dimenzija 10x7,5 metara, nije mogla zadovoljiti veliki broj džematlija, a i vremenom je pretrpjela oštećenja temelja, što je dovelo do pucanja zidova  na više mjesta. Međutim agresija na našu domovinu zaustavila je ove aktivnosti, a većina džematlija se uključuje u redove Armije BiH. Nažalost sedmorica njih su dali svoje živote, a istih se džematlije redovno sjećaju, posebno drugog dana Ramazanskog bajrama, koji se obilježava kao Dan šehida. Nakon završetka agresije kod džematlija se ponovno javlja ideja za gradnju nove džamije. Plac površine 1.100 metara kvadratnih, koji se nalazi u samom centru džemata, kupljen je 1998. godine  za 30.000 KM. Gradnja džamije započela je 2001. godine a njene dimenzije su 24 x 16 metara sa suterenom koji  sadrži mektebsku učionicu, abdesthanu, mokri čvor i gasulhanu, kao i prostor za biblioteku i slobodne aktivnosti polaznika mektebske nastave. Nakon toga uslijedio je zastoj do 2006. godine, kada se u mjesecu junu ponovo pokreće akcija oko gradnje džamije, koja ima jednu veliku i osam manjih kupola. U narednim godinama  su završeni radovi na kupolama (njih osam) koje su obložene bakrom, izvedeni su svi radovi na elektroinstalacijama, urađeno je grijanje a vrhunac svega je izgradnja munare visine oko 50 metara, za koju je sredstva obezbijedio biznismen iz Ćehaja, Bego (Abdulkadira) Avdić. Nakon 13 godina rada na džamiji, koju su džematlije Ćehaja uglavnom finansirali vlastitim sredstvima, dočekan je i trenutak konačnog završetka- istakao je imam džemata Ćehaje Jasmin-efe Begunić u svom uvodnom govoru, te je i svečano otvorena.

Obzirom da se radi o savremenom zdanju urađeno je podno grijanje, prostor je klimatizovan a mještani nisu štedjeli ni na mermeru, granitu, ogradi od inoksa a jedna od najskupljih stavki je skupocjena kovana ograda, koja je postavljena oko čitavog kompleksa džamije.

Svečanosti otvaranja prisustvovali su vjernici iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Kako već rekoh riječ je o jednoj od najvećih i najljepših džamija na području Medžlisa IZ Srebrenik, koju posebno ukrašavaju jedna velika i osam malih kupola, te munara visoka preko 50 metara. Ovo je džamija koja funkcioniše u punom kapacitetu, koja nije građena kao spomenik kulture nego je, Božijom milošću, iznutra živa od sabaha do kasne večeri.  

Okupljenim vjernicima obratili su se Faruk Vikalo, zamjenik načelnika općine Srebrenik, Refik ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Srebrenik, Husejn ef. Kavazović, muftija tuzlanski i izaslanik reis-ul-uleme u BiH dr. Mustafe-ef Cerića, Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ BiH. -„Islamska zajednica BiH zapravo se potvrđuje, organizuje i iskazuje kroz izgradnju džamija i obnovu džemata, jer džamije su mjesta u kojima Muslimani potvrđuju svoju autentičnost kroz poštivanje uzvišene islamske vjere. Zbog toga upućujem iskrene čestitke Medžlisu IZ Srebrenik i vrijednim džematlijama Ćehaja na otvaranju ove prelijepe džamije, ali i obnovi i izgradnji čak 21 džamije u poslijeratnom periodu na području ovog medžlisa, čime su stvoreni idealni uslovi za organizaciju vjerskog života na ovom području", istakao je ef. Salkić.

otvorenje-dzamije-cehaje-srebrenik-juli-2011-2

Obraćanje izaslanika reisu-l-uleme Muhamed ef. Salkića

Potom je istakao da ova džamija spada među 1400 džamija sa minaretima, koliko ih ima u BiH. Potom je govorio o autentičnosti namaza, koji nas mora posebno zanimati.

Glavni imam Refik-ef je u svom izlaganju kazao: "Džamija nije samo zgrada, džamija ima dušu. Mi smo ponos ove džamije a ne njena mimbera..."

Prisutnima se obratio i tuzlanski muftija Husein-ef Kavazović: „Graditi džamiju je čast, jer su džamije Allahove kuće. Ko izgradi džamiju na dunjaluku Allah će njemu na Sudnjem danu...Da nam Allah sve ukabuli, da nam ova džamija bude svetionik koji će razgoniti tamu... gradeći džamiju nastojimo ovaj svijet učiniti boljim. Gradeći džamiju gradimo sebe...u onom mjestu gdje nema džamije to je mjesto siromašno. Džamija treba da ojača naš duh i naše zajedništvo. Gradnja ove džamije je najbolji putokaz za nas muslimane, ona je temelj i zalog našeg jedinstva."

Predsjednik odbora za igradnju džamije Osman Smajlović je istakao kako su džematlije Ćehaja, zajedno uz pomoć dobrih ljudi iz drugih sredina sakupili i u gradnju džamije ugradili oko jednog miliona KM, a najveći dio sredstava osigurali su mještani ovog naselja. Najveći pojedinačni donator je Begin brat  Husejn (Abdulkadira) Avdić iz Ćehaja koji je donirao više od 100.000 KM, i koji je zvanično otvorio džamiju.

otvorenje-dzamije-cehaje-srebrenik-juli-2011-3

Husein i Bego Avdić

Donatorima koji su dali najveći doprinos na izgradnji džamije u Ćehajama predstavnici Medžlisa IZ Srebrenik i Muftijstva tuzlanskog uručili su vakufname, a čast da otvori novosagrađenu džamiju pripala je najvećem donatoru Huseinu Avdiću.

Odluku o otvorenju džamije pročitao je predsjednik Medžlisa IZ-e Srebrenik Mevludin ef Joldić, a ključ džamije predao je izaslanik reisu-l-uleme Muhamed-ef Salkić, te proglasio ovu džamiju vlasništvom Islamske zajednice.

Domaćini su bili u velikom poslu i uspjeli su napraviti prelijep ambijent uz idealno vrijeme koje je u potpunosti  išlo na ruku domaćinima.

Noć uoči otvorenja između akšama i jacije, upriličeno je učenje Kur'ana i Mevludi-šerifa sa poznatim učačima Kur'ana, te sa specijalnim gostom iz Turske kurra hafizom Abdullahom Karabadžakom.

Zamolimo Allaha dž.š. da i ovom džematu i svima nama pokaže pravi put i u nama probudi onu pravu islamsku bratsku ljubav... Amin!

Damir ef. Babajić