Jerusalem: Suživot opterećen tenzijama će trajati
Završne pripreme za puštanje u saobraćaj lake gradske željeznice u Jerusalemu su u toku. Jevreji se nadaju da će na taj način još čvršće povezati u jedan grad Zapadni Jerusalem i Istočni Jerusalem, koji je izraelska armija okupirala u Arapsko-izraelskom ratu 1967. godine. Za Palestince je to još jedan korak definitivnog oduzimanja tla koje smatraju svojim, tla na kojem se nalazi džamija al-Aqsa, za islam treće najsvetije mjesto.
Trasom kojom se nekada protezala visoka ograda od bodljikave žice koja je dijelila Istočni Jerusalem, svojevremeno pod jordanskom kontrolom, i izraelski Zapadni Jerusalem sada se protežu tramvajske tračnice. Povezivaće Jevrejima većinski naseljene dijelove Istočnog Jerusalema za zapadnim dijelom tog grada, zaustavljajući se i u nekim arapskim kvartovima između.
Mohamed Dajani, Palestinac čiji korijeni sežu duboko u prošlost Jerusalema, o gradu govori kao o gradu mira:
„Jerusalem je grad vjera. Vjerujem u njegovu prošlost, vjerujem u njegovu čudesnu moć nadživljavanja vremena. Moja vizija Jerusalema je grad mira, uzor grada mira u koji svako može doći."
Islamski zavojevači su u sedmom stoljeću naše ere od kršćana preuzeli kontrolu nad Jerusalemom i smatraju ga, kao i kršćani i Jevreji, prostorom na kojem je uobličena njihova vjera.
Gospodin Dajani može posjetiti al-Aqsu i moliti u njoj. Mnogi Palestinci koji žive iza izraelskih barijera to ne mogu. To ograničenje je trn u oku muslimanskih vjerskih lidera u Jerusalemu, a izraelsku kontrolu nad Istočnim Jerusalemom smatraju svetogrđem i bezakonjem. Ističu da bi muslimansko tlo trebalo biti pod kontrolom muslimana.
Šejh Muhammad Hussein, jerusalemski veliki muftija kaže:
„Naravno, ogromna je razlika između nekadašnje jordanske i izraelske kontrole. Jordanska je bila kontinuitet islamske vladavine u Palestini. Palestinom i Jerusalemom su od halife Omera upravljali muslimani i grad je bio islamski grad, osim u vrijeme Krstaških ratova."
Za posljednje 44 godine, koliko je proteklo od izraelske okupacije Istočnog Jerusalema, mnogo toga se promijenilo. Ipak, Jerusalem je još uvijek grad za koji se bore tri velike religije.
Gospodin Dajani smatra da ne bi moralo biti tako:
„Kada Jevreji, kada kršćani, kada muslimani budu molili i iskreno propovijedali svako svoju vjeru, Jerusalem će biti grad ljubavi, grad milosti, grad tolerancije, grad mira. Sve do tada biće vrlo teško, jer se oni koji se bore za političku moć. Bore se za kamen, ne za čovjeka. Nadam se da će se jednog dana boriti za čovjekovu dušu, a ne za stijenje i imovinu."
Arapi i Jevreji su na ulicama Jerusalema, susreću se i mimoilaze. Sasvim je izvjesno da će sadašnji suživot, opterećen tenzijama, potrajati. Koliko dugo, teško je reći.