Husaga Ćišić je baklja bošnjačkog dostojanstva
O djelu i doprinosu Husage Ćišića u očuvanju nacionalne svijesti Bošnjaka u prvoj polovini XX stoljeća sinoć (05.05) su u sklopu manifestacije Dani mevluda i zikra u Mostaru govorili prof.dr. Senadin Lavić i novinar i publicista Enes Ratkušić.
"Husaga Ćišić spada u red najistaknutijih Bošnjaka u povijesti Hercegovine u rangu Mustafe Ejubovića, Ibrahima Opijača, muftije Karabega, muftije Ali Fehmija Džabića, Mujage Komadine. Nažalost nijedna od ovih ličnosti u Mostaru nema ni ulicu ni bistu.", na početku svog obraćanja konstatirao je Ratkušić. Iznoseći razloge zbog kojih se o Husagi Ćišiću tako malo zna i govori Ratkušić je konstatirao kako su mediji potisnuli naučnu misao na margine.
"Nažalost, mediji se danas, nauštrb naučnih činjenica, nameću kao neprikosnoveni tumači svega i svačega." kazao je Ratkušić. Govoreći o Husagi Ćišiću Ratkušić je posebno istakao kako je Ćišić bio suvereni poznavalac bosansko-hercegovačke povijesti, kako je imao raskošno znanje iz svih grana nauke od filozofije, teologije, sociologije. "S izrazito naglašenom argumentacijom Ćišić je u svojim tekstovima ravnopravno citirao i Hegela, Platona, Ničea kao i velike autoritete vjerskih grana nauke.", ustvrdio je Ratkušić.
Prema njegovom mišljenju Predstavka o uvrštenju Bošnjaka u Ustav Jugoslavije je Ćišićev sukus svih intelektualnih razmišljanja. "Nakon ove predstavke Ćišić je jednostavno "pometen" sa političke scene.", zaključio je Ratkušić.
Prof. dr. Senadin Lavić u svom izlaganju više je govorio o političko-historijskim kontekstima koji su prethodili, određivali ukupan Ćišićev društveni anagažman, već o samom Husagi. "Husaga Ćišić je proživio jedno burno vrijeme, vrijeme bošnjačke frustracije, kad nismo imali ni imena, kad nas nisu priznavali kao narod, kad nam nisu priznavali ni jezik i kad se čekao trenutak da nas pretvore u srpski ili hrvatski element. Zahvaljujući Husagi i sličnim mentalitetima mi smo ipak ostali na putu svog nacionalnog identiteta. Tužno je što su te rijetke bošnjačke umove pratili samo pojedinci.", rekao je dr. Lavić.
Kroz stručnu analizu političkih kretanja u XX stoljeću u kojem je samo u prve dvije decenije iseljeno preko 170.000 Bošnjaka, a doseljeno oko 200.000 nemuslimana na prostor BiH, Lavić je zaključio kako je genocid 1992. -1995. godine samo krajnji rezultat projekta koji je začet u XIX stoljeću. "Husaga Ćišić je stoga je na ustavotvornoj skupštini Demokratske Federativne Jugoslavije u Beogradu. 1946.g tražio objašnjenje za nelogičnost zašto u grbu Jugoslavije nedostaje šesta baklja, jedan narod. Ta baklja bila je simbol jednog naroda, jedne Republike, jer svakako postoji šest Republika. Tada mu je Milovan Đilas odgovorio da se teoretska pitanja ne mogu riješiti jednim dekretom, isti onaj Milovan Đilas koji se tajno 1987.g. sastao sa Franjom Tuđmanom i pripremio 31. 3. 1991.g. - tajni razgovor Tuđman- Milošević u Karađorđevu .", istako je prof. Lavić zaključivši kako Bošnjaci neće biti slobodna narod sve dok ne budu smjeli ulicama dati ime po Hivziji Hasandediću, muftiji Karabegu, Husagi Ćišiću.
Husaga Ćišić je rođen 15. decembra 1878. godine u Mostaru. Prilazi Pokretu za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u vrijeme austrougarske vlasti, koji je pokrenuo muftija Ali efendije Džabić. Zajedno sa prijateljima je pokrenuo list Musavat, gdje se ističe izuzetno oštrim člancima protiv austrougarskih vlasti. Formirao je i stranku Muslimansko-demokratsku organizaciju. Zbog svojih stavova je hapšen, pritvaran a u tri navrata interniran na Bivolje brdo kod Čapljine, Bihać te Arad. Bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, nakon toga predsjednik Općine Mostar, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora Muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji. Umro je i pokopan u Mostaru 1956. godine.
Hasan Eminović