Reagiranje direktora Gazi Husrev-begove medrese

Direktor Gazi Husrev-begove medrese Zijad Ljevaković reagirao je na interpretaciju njegovog obraćanja u povodu 472. godišnjice kontinuiranog rada Medrese u dnevnom listu Oslobođenje.

U reagiranju upućenom glavnoj i odgovornoj urednici ovog lista ističe se da je njegovo obraćanje bilo predmetom različitih interpretacija u listu Oslobođenje. „Najprije je novinar Oslobođenja Šefko Hodžić u izvještaju sa godišnjice, publikovanom 09. 01. 2009. godine, imao vlastitu interpretaciju obraćanja direktora Ljevakovića, što je koristio u radu prof. dr. Mile Lasić čiji su dijelovi publikovani u vidu feljtona u Oslobođenju", od 31. 03. 2011. godine, ističe se u pismu glavnoj i odgovornoj urednici Oslobođenja.
Direktor Gazi Husrev-begove medrese, radi čitalaca i potpunijeg uvida u sadržaj obraćanja, ponudio je Oslobođenju, radi objavljivanja, svoje obraćanje u cjelini, kao i faksmil objavljenih interpretacija, kako bi javnost dobila puni uvid u izvorni tekst i njegovu interpretaciju.

Prenosimo cijeli tekst obraćanja direktora Gazi Husrev-begove medrese, kao i faksmil izvještaja novinara Šefke Hodžića i Mile Lasića.

Obraćanje direktora Gazi Husrev-begove medrese

Uvaženi reisu-l-ulema, zamjeniče reisu-l-uleme, prvaci javnog i kulturnog života našeg grada, kantona i države, laureati, kolege profesori, uposlenici Medrese, poštovani gosti, jednom rječju prijetelji naše Škole...

Eselamu alejkum

Nije mali broj pojava u svijetu - od toponima, djela ljudskog uma i ruku do fenomena različite vrste - čijim pomenom pokrećemo precizne asocijacije. Sorbona, Kembridž ili Alhambra i Ajfelov toranj ili Nobelova nagrada i „četrdeset besmrtnih" Francuske akademije... U bogatom naslijeđu pominjemo samo neke za koje ne tvrdimo da su reprezentativni, uvjereni da pri pomeni kojem pripadamo i države u kojoj živimo, postoje pojave koje izazivaju slične asocijacije.

Nećemo brojati ni pozivati uvjereni kako je Gazi Husrev-begova medresa u Bosni i Hercegovini jedan od pečata koji izaziva jasna i definirana osjećanja. Kroz četiri stotine sedamdeset i dvije godine kontinuiranog trajanja prenosila je autentično spušteno čovjeku, prepoznajući mjesto i vrijeme bogaćeno događanjima svake vrste. Njen osnivač, mudri i dalekovidi Gazi Husrev-beg, kao da nije znao samo svoje vrijeme nego je, nekim čudesnim osjećajem, osluškivao i bilo vremena koje dolazi. Zato ne čudi što ova Škola ostavlja trajan trag na svima onima koji su obrazovanje i odgoj stjecali u njenom okrilju. Stoga, u vremenu kada je komunikacija među kulturama, narodima i religijama potrebnija nego ikad, nismo iznenađeni što upravo Gazi Husrev-begovu medresu i njene rezultate prepoznaju kao poželjan i čvrst most razumijevanja među ljudima različitih identiteta. Inicijative iz Evrope za preciznije definiranje relacija potvrđuju i evropsko određenje ove Škole što nam učvršćuje uvjerenje da će Gazi Husrev-begova medresa, kao i toliko puta do sada, znati odgovoriti izazovima različite vrste.

Mišljenja smo kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u svojoj novijoj historiji nije imala tako visoku intelektualnu koncentraciju, što je najvećim dijelom generirala Gazi Husrev-begova medresa. Čini nam se da bi to,  u konačnom, trebalo rezultirati afirmacijom suštinskih vrijednosti što nam daje razloga za optimizam u vremenu koje nam predstoji.

Garant tome je i Škola koja danas, 08.01.2009. ulazi u četiri stotine sedamdeset i drugu godinu kontinuiranog rada.

Interpretacija Mile Lasića objavljenja u Oslobođenju 31. marta 2011. Godine

U prilogu donosimo i interpretaciju Mile Lasića u kojoj stoji:

„Na svečanosti 472. Obljetnice Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu najvljeno je, primjerice, da će Islamske zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenuti proceduru da se ova medresa `uvrsti u listu vaspitno-obrazovnih ustanova koje su doprinijele razvoju koledža i univerziteta u evropi, a Gazi Husrev-beg stavi na listu zaslužnih ljudi koji su Evropi donijeli kulturu i civilizaciju`. U neutralno intoniranom prilogu u Oslobođenju `gazi Husrev-beg, zaslužni Evropljanin` prenijeto je, pak, i ono sto je o Medresi govorio njen direktor Zijad ef. Ljevaković, a taj je Medresu uporedio sa `Sorbonom, Cambridgeom, Alhambrom, Eifelovim tornjem, Nobelovom nagradom i Francuskom akademijom`, što je tipično provincijsko pretjerivanje, povijesno-kulturološki neutemeljeno.

Međutim, pravi `biser` je uslijedio - po običaju - tek iz ustiju reisu-l-uleme IZ-a u BiH Mustafe Cerića, po kojemu je dotični Gazi Husrev-beg 1537. Godine osnovao Medresu s jasnim programom da se u njoj izučava sve što traži vrijeme, a `to je u ono vrijeme u Evropi bila misaona imenica`." (Oslobođenje, 31. mart 2011. godine)

Izvještaj Šefke Hodžića

U prilogu donosimo i izvještaj Šefke Hodžića sa obilježavanja 472. godišnjice Gazi Husrev-begove medrese koji je objavljen u Oslobođenju 09. januara 2009. Godine. Ovaj izvještaj možete pogledati ovdje: Izvještaj Šefko Hodžić - Oslobođenje 09. januar 2009. godine