Ko (ne)pripada Njemačkoj: Islam ili Friedrich?
Novi ministar unutarnjih poslova Njemačke, Hans-Peter Friedrich, zastupa stajalište da islam ne pripada Njemačkoj. Ova izjava ponovo je rasplamsala debatu o poziciji islama u Njemačkoj.
„Ministru koji nešto tako ozbiljno tvrdi zapravo nije mjesto u njemačkoj vladi. Ministar u Saveznoj vladi mora biti integrator, a ne polarizator. On treba organizirati Konferenciju o islamu (koja se jednom godišnje održava u Njemačkoj i spada u nadležnost ministra unutarnjih poslova - op. a.), a ne podrivati podjele. Okušava li se novi CSU-ov ministar, vođen od strane svog partijskog šefa, u crnoj magiji? No magija sa demokratijom uopće nije spojiva", komentira Süddeutsche Zeitung.
„Jedva da je novi ministar i stupio na dužnost, a već se ponovo rasplamsala debata o islamu u Njemačkoj. Angela Merkel je ovom personalnom promjenom zbog nekih prednosti odobrila da ubuduće CSU ima glavnu riječ na osjetljivom polju unutarnje politike. Kancelarka se vjerovatno nada da će se tako povezati sa desnim krilom za koje je, zbog debate o Sarrazinovim tezama, postojala opasnost da bude izgubljeno", piše Berliner Tageszeitung.
Gledanje u sadašnjost
Frankfurter Allgemeine Zeitung smatra da Friedrich svojim "historijskim promatranjem" ima potpuno pravo:
„Ipak ministar unutarnjih poslova u prvoj liniji mora promatrati sadašnjost. Istina, u ovoj vladi nije omiljeno da se država ili građani i njihova ubjeđenja određuju pod motom: 'Zato što nešto nije postojalo u prošlosti, ne bi smjelo postojati ni danas'. Ali egzekutivna vlast je u suglasnosti sa legislativnom i uz odobrenje pravosuđa ovlaštena postaviti zahtjeve pred sve građane i provesti te zahtjeve. Kao što je nekoć primorala Katoličku crkvu da se povinuje slovu zakona, tako isto bi smjela i morala primorati muslimanske zajednice da bez iznimke prihvate odredbe njemačkog Ustava", smatra komentator Frankfurter Allgemeine Zeitunga.
„U kojoj mjeri je islamski utjecaj u Europi i samim time i u Njemačkoj posljednjih stoljeća direktno ili indirektno ostavio kulturološkog traga, je sporno akademsko pitanje koje ne može doprinijeti prevazilaženju društvenih izazova u sadašnjosti. Još manje tome doprinosi pitanje ko ili šta pripada Njemačkoj, odnosno pokušaj razlikovanja između muslimana kao pojedinaca i islama. Tamo gdje žive muslimani vjernici, egzistira i njihova religija, postoje imami, džamije, vjerska nastava i savezi koji iz ugla svojih religioznih gledanja pokušavaju ostvariti utjecaj na društvena kretanja.
U tom smislu islam već odavno pripada njemačkoj stvarnosti i njegov značaj će i dalje rasti - već i s obzirom na veliki udio građana turskog porijekla u ovoj zemlji među kojima nije zanemariv broj onih koji se orijentiraju prema 'islamskim vrijednostima'. Pitanje nije da li mi to želimo prihvatiti, već je pitanje da li će islam dugoročno biti samo jedna od brojnih religija koje jedna pored druge postoje u jednom sekularnom demokratskom uređenju ili će jačati postojeća tendencija stavljanja religijskih dogmi i pravnih normi, kao što je šerijat, iznad osnovnih vrijednosti demokratskog društva", piše list Welt.